Hercegovina je zemlja vina, a mnogi i ne znaju najosnovnije pojmove i značenje pojedine riječi kada se nađu u društvu među istinskim ljubiteljima ovog zdravoga pića. Stoga vam donosimo popis pojmova koji bi vam trebali biti dobro poznati, a i koje možete dobro iskoristiti kada se nađete u društvu vinoljubaca i iskusnog kušača.
Aeracija
Postupak je kojim se, u kontaktu sa zrakom, omekšavaju vina bogata taninom. Vino se prelijeva iz bačve u bačvu takozvanim otvorenim pretokom pri čemu za pretakanje vina služi otvorena plitka posuda.
Aroma
Miris vina. Koristi se kao opći pojam za sve mirise vina.
Barrique bačva
Mala bačva od hrastovine zapremine 225 litara koja izvorno potječe iz francuskog vinorodnog područja Bordeaux, a danas se koristi u cijelom svijetu. Mlado vino se ulijeva u nove bačve i tamo dozrijeva 12 mjeseci. Drvo mu pri tome daje miris, boju i okus, između ostalog i taninska kiselina.
Berba
Naziv za branje grožđa koje se najčešće događa u rujnu i listopadu, ali postoje i kasne berbe koje se događaju i do sredine studenog.
Cabernet Sauvignon
Crvena sorta grožđa izvorno potječe iz Francuske vjerojatno je najpoznatija sorta na svijetu. Vina od cabernet sauvignon imaju nepogrešivo koncentrirani voćni okus, koji podsjeća na crni ribiz i zeleni papar.
Chateau
Francuski naziv za veliko vinarsko gospodarstvo, koristi se u Bordeauxu i drugim regijama.
Chianti
Najpoznatije i najomiljenije talijansko vino koje potječe iz Toscane i uglavnom se sastoji od grožđa sorte sangiovese. Svojom laganom taninskom strukturom i svojim baršunastim nestankom jako se dobro slaže s jelima od tjestenine.
Degustacija
Kušanje pojedinih vina s kasnijom objektivnom evaluacijom pri čemu se ocjenjuju izgled, okus i miris i tada se daju bodovi. Kušači moraju imati sposobnost razabiranja različitih aroma i ekstrakata u vinu, njihovog točnog raspoznavanja te jasnog definiranja i opisivanja.
Dekantiranje
Pažljivo pretakanje vina u vrč zbog uklanjanja vinskog kamena i taloga ili dovođenja kisika radi potpunog razvijanja arome vina.
Graševina
Najpopularnija bijela sorta u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Vina dobivena iz ove sorte imaju ugodnu aromu, zelenkasto-žute su boje, suhog okusa i srednjeg sadržaja alkohola. Najpoznatija vina ove sorte dolaze iz vinogorja Kutjevo i Đakovo.
Karakter
Naziv za dobro vino koje svoje obilježje dobiva pod utjecajem porijekla, sorte vinove loze i tradicionalnih metoda uzgoja. Vino bez karaktera je bez okusa i neprivlačno.
Lako vino
Vina s niskom koncentracijom tanina, nižim udjelom alkohola i s manjom kiselosti. Odlikuje ih pitkost i niža energetska vrijednost u odnosu na teška vina.
Ledeno vino
Visokokvalitetno desertno vino koje se proizvodi od bobica koje su prilikom berbe i muljanja prirodno smrznute. Ima visoku količinu sladora i kiselost te je zbog dobivanja povezanog s mnogo rizika jedno od najskupljih vina.
Mlado vino
Vino koje nije prošlo kroz potpunu tehnološku obradu, već samo krzo djelomičnu ili cijelu fermentaciju.
Nestanak
Okus nakon gutanja vina koji se mjeri jedinicom Caudalie, dužinom u sekundama, a ovisno o kvaliteti vina manje je ili više trajan i intenzivan.
Oksidacija
Kemijska reakcija do koje dolazi zbog kontakta vina s kisikom. Vino mijenja svoju boju te dobiva drugačiji miris i okus.
Plavac mali crni
Autohtona sorta vinogradarske podregije Srednja i južna Dalmacija, najpoznatija je dalmatinska sorta. Vina dobivena iz ove sorte obiluju taninom, imaju blago slatkasti okus, gustoću i punoću. Najpoznatija vina dolaze iz vinogorja Pelješac, s južnih padina istoimenog poluotoka.
Rose
Svijetlocrveno vino koje se dobiva iz crvenih bobica. Kožice crvenog grožđa, koje sadrže boju, odvajaju se od soka prije ili malo poslije početka vrenje.
Slatko vino
Vino s ostatkom sladora višim od 50 grama po litri. Ostale kategorije vina su suho, polusuho i poluslatko.
Sorta
Naziv za skup vinove loze koji pripadaju istoj vrsti. Procjena je da danas u svijetu postoji preko 20.000 sorti vinove loze!
Stolno vino
Najniža kvalitetna kategorija vina. Stolna vina mogu i ne moraju sadržavati oznaku zemljopisnog podrijetla, a propisan im je najmanji sadržaj stvarnog alkohola – ovisno o zonama od 8,5 % do 10,5 % alkohola prema obujmu.
Suho vino
Okus vina s niskom razinom ostatka šećera. Kod vina takvog okusa sadržaj ostatka šećera obično je između 0 i 4 grama po litri.
Tanin
Tvari koje igraju jako važnu ulogu u dozrijevanju vina. Nalaze se u peteljkama, košticama i kožicama grožđa i muljanjem dospijevaju u sok. Vino dobiva dodatne tanine držanjem u drvenim bačvama. Tanini imaju konzervirajuće djelovanje pa su važan sastojak vina namijenjenih za duže čuvanje.
Vrenje
Prilikom vrenja vina šećer u moštu se uz pomoć kvasca pretvara u alkohol i ugljični dioksid. Vrenje se može zaustaviti filtracijom i sumporenjem kako bi se dobio ostatak šećera.
Vrhunsko vino
Najviša kvalitetna kategorija vina. Pod vrhunskim vinom podrazumijevamo: vrhunsko vino s kontroliranih i ograničenih vinorodnih područja, vrhunsko vino s kontroliranih i ograničenih specifičnih vinorodnih područja, predikatna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom.
Kult.com.hr
