U Unsko-sanskoj županiji, na zapadu Bosne i Hercegovine, identificirano je više od 100 osoba koja su kupila diplome. Ovo je potvrđeno za Radio Slobodna Europa (RSE) u Tužiteljstvu te županije.

Tužiteljstvo USŽ-a podiglo je optužnicu protiv tri osobe i provodi istrage protiv 72 osobe, nakon što je utvrđena prodaja diploma. Istovremeno, Ministarstvo obrazovanja USŽ-a provjerava oko 5.000 diploma koje su izdali Centar za obrazovanje odraslih i Visoka međunarodna škola u Cazinu.

Županijsko tužiteljstvo USŽ-a otvorilo je dva predmeta vezana za kupovinu diploma na području ove županije.

U prvom predmetu “Multilingua”, Općinski sud u Sanskom Mostu, potvrdio je optužnicu protiv Senada Pehlivanovića, Šemsudina Habibovića i Neire Šabić.

-Tužiteljstvo je nakon pisanja u medijima došlo do informacije o krivotvorenju i upotrebi diplome Senada Pehlivanovića od škole za obrazovanje odraslih “Multilingua” u Sanskom Mostu, te samostalno otvorilo i vodilo istragu u odnosu na krivotvorenje i upotrebu diploma ove škole na području županije, navodi se u priopćenju Tužiteljstva USŽ-a.

U drugom predmetu “Pero”, kojim su obuhvaćene Visoka međunarodna škola “Miltilingua” iz Cazina i Centar za obrazovanje odraslih “Vita Plus”, također iz Cazina, istraga traje već osam mjeseci.

Vodi se protiv Admira Hadžipašića i još 72 osobe zbog krivičnih djela organiziranog kriminala u vezi sa zloupotrebom položaja ili ovlaštenja, primanjem dara ili drugih oblika koristi, krivotvorenjem isprave, pranjem novca i utajom poreza, priopćeno je za RSE iz Tužiteljstva USŽ-a.

Škole “Vita plus” i “Multilingua” zatvorene su po nalogu Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta USŽ-a.

Ovo ministarstvo je formiralo komisiju koja radi na provjeri oko 5.000 diploma izdanih u “Vita plusu”, te oko 1.800 diploma iz “Multilingue”.

-Najčešća je situacija da nije provedena praktična nastava, kada su u pitanju razne struke, posebno medicinska. Tražili smo od zdravstvenih ustanova, ali i drugih u kojima se obavljala praksa, sa kojima su škole imale fiktivne ugovore, i došli do saznanja da polaznici uglavnom nisu prošli praktičnu nastavu, kaže za RSE tajnica ministarstva obrazovanja USŽ-a, Albijana Trnavci.

Ona kaže kako je Ministarstvo do sada poništilo 30 diploma koje je izdala “Multilingua”.

-Kod tih diploma smo nesporno ustanovili da se radi o prodaji diploma, a ne o edukaciji, kaže Trnavci.

Ministarstvo, kako kaže ona, čeka okončanje postupaka pred sudovima, pa će nakon toga, odlučivati o poništavanju ostalih diploma.

Revizija diploma i u SBŽ-u

-Ko ima pare i ko hoće da kupi diplomu bilo kojeg fakulteta, on će je kupiti gdje god hoće, kaže za RSE nekadašnji student Emir Varupa iz Novog Travnika, u srednjoj Bosni.

Emir je studirao 40-ak kilometara od rodnog grada, na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Zenici, jednom od devet univerziteta koji djeluju u BiH. Nakon što je dobio posao u Travniku, posljednju godinu studija upisao je na jednom od privatnih fakulteta u tom gradu.

Krajem 2019. godine u Srednjobosanskoj županiji počela je revizija diploma uposlenih u javnom sektoru. Taj proces je, kako kaže ministar obrazovanja te županije, Bojan Domić, usporila pandemija korona virusa.

Domić tvrdi da probleme stvaraju zahtjevi određenih visokoškolskih ustanova, uglavnom smještenih u drugim županijama, koji traže da im se plati informacija o dodijeljenim diploma.

-U Mostaru, na Sveučilištu i Univerzitetu Džemal Bijedić, neće dati informaciju o diplomantu, bez da im se uplati 100 maraka (50 eura) po diplomantu, kaže Domić i dodaje kako se nada da bi proces revizije diploma mogao biti završen do kraja 2020. godine.

Županijsko tužiteljstvo SBŽ-a podiglo je, od 2018. godine do danas, optužnice u dvanaest predmeta, dok se u šest predmeta provodi istraga, priopćeno je RSE iz ove institucije.

-U navedenim predmetima optužene osobe su pribavljale krivotvorene diplome osnovnih, srednjih škola, kao i diplome fakulteta koje su upotrijebile na način da su predavale takve diploma na raspisane konkurse, te na osnovu takvih diploma zasnivale radni odnos u obrazovnim ustanovama, navodi se u priopćenju Tužiteljstva SBŽ-a.

Koliko košta revizija?

Iz Agencije za prevenciju i borbu protiv korupcije Bosne i Hercegovine (APIK) pozvali su na reviziju diploma uposlenih u javnom sektoru 2017. godine. Taj zahtjev je uslijedio nakon što su u javnosti dospjele informacije o kupovini diploma, uglavnom s privatnih fakulteta i visokih škola. APIK je uputio poziv svim tijelima za sprječavanje korupcije na svim nivoima vlasti u BiH.

Direktor APIK-a Hasim Šabotić kaže za RSE kako je od njih zatraženo da dostave informacije da li su krenuli u proces revizije diploma i da li u tome imaju podršku zakonodavne i izvršne vlasti. Većina županija (deset na području Federacije BiH) je počela provjere, ali je problem, kako navodi, što se za provjeru diplome na Univerzitetu Džemal Bijedić, te Sveučilištu u Mostaru, Univerzitetu u Banjaluci, te univerzitetima u Srbiji i Hrvatskoj, mora uplatiti oko 100 maraka (50 eura).

Ti novci, navodi Šabotić, nisu predviđeni budžetom.

-U izvještaju koji je Agenciji dostavio Tim za borbu protiv korupcije Vlade Federacije BiH, konstatirano je da 92 diplome nisu validne, navodi Šabotić.

Sistem obrazovanja u BiH je u nadležnosti županija na području Federacije BiH (deset županija), te na nivou entiteta Republika Srpska (RS).

Na putu provjere diploma prva adresa su Županijske uprave za inspekcijske poslove, kojih ima deset na području Federacije BiH, te jedna entitetska. Izuzetak je Tuzlanska županija, u kojem je za provjeru diploma nadležno Ministarstvo obrazovanja te županije.

U RS-u nadležnost za provjeru diploma ima Ministarstvo prosvjete i kulture.

Tužiteljstvo BiH nije nadležno

Tužiteljstvo BiH nije podiglo nijednu optužnicu u predmetima kupovine diploma, potvrdio je za RSE glasnogovornik Boris Grubešić.

Istovremeno, Univerzitet za poslovne studije Banjaluka proglasilo je nevažećom diplomu koja je izdana direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Osmanu Mehmedagiću, a nakon što je Republička prosvjetna inspekcija RS-a utvrdila da je nezakonito stečena.

Po nalogu Inspektorata RS-a, Mehmedagiću je u kolovozu 2019. godine poništena univerzitetska diploma. U studenom iste godine poništavanje diplome objavljeno je u Službenom glasniku RS-a.

Nakon rješenja o poništenju, iz OSA-e su se oglasili priopćenjem da je “diploma direktora Mehmedagića uredno stečena i izdata, te da je to potvrđeno u više ranijih provjera koje je kroz svoju karijeru u obavještajnom sektoru Mehmedagić prolazio”.

Zbog falsificiranje diplome, ali i zloupotrebe položaja, Županijski sud u Sarajevu osudio je sredinom 2019. godine, nakon prihvaćanja sporazuma o priznanju krivnje, Dragana Majstorovića, zaposlenika Federalnog ministarstva za pitanje boraca i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata. Osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od tri godine.

Dragan Majstorović je optužen da je zloupotrebom položaja u ranijem periodu nezakonito izdao više od 30 lažnih uvjerenja o zapovjednoj dužnosti i ratnim odlikovanjima bivšim pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

Optužen je i da je pribavio krivotvorenu diplomu više ekonomske škole koju je upotrijebio prilikom zaposlenja u navedeno Federalno ministarstvo.

Jedino rješenje-sistemska revizija

Politički sistem u BiH omogućio je situaciju u kojoj se nalazi obrazovanje ove države, kaže za RSE profesor na univerzitetima u Italiji i Poljskoj, te nekadašnji predavač na Internacionalnom univerzitetu u Travniku, Sabahudin Hadžialić.

On tvrdi da je jedino rješenje “sistemska revizija”.

-Ja sam za to da se sve diplome od 1992. na ovamo revidiraju, ali na način da možemo postaviti odgovarajuću kontrolu toga. Dakle, revizija da, ali referentna u kojoj ćemo, uz diplomu, provjeravati i znanje. Ovako, šta možemo postići? Uhvatit ćemo 50-ak onih koji su kupili ili lažirali diplomu, ali nećemo dobiti sistemsko rješenje u društvu, u kojem nemate segment koji nije povezan s korupcijom, kaže Hadžialić.

Hadžialić smatra da, kada je u pitanju kupovina diploma, ne postoje razlike između privatnih i državnih visokoškolskih ustanova.

-Gdje ima dima, ima i vatre, ali za takvo nešto se moraju imati dokazi. Sjećamo se da se na državnim fakultetima događalo da su određene kolege prepisivale ne samo knjige, nego i korice knjiga. Zato i kažem da je potrebna provjera diploma i znanja. S druge strane, to koliko ima univerziteta u Travniku, Kiseljaku, Mostaru i cijeloj BiH predstavlja sistemski problem, jer sistem je upravo omogućio ovo što se događa danas, kaže Sabahudin Hadžialić.

-Kad su u pitanju privatni fakulteti, dodaje Hadžialić, “imamo situaciju da isti oni koju su zagovarali državne fakultete otvaraju privatne i rade na njima”.

-Nema tu velike razlike, samo je percepcija takva, a niko ne pita za prvi milijun. Kada budemo došli do vremena da smijemo pitati odakle prvi milijun za pravljenje univerziteta, onda ćemo moći govoriti o tim stvarima, riječi su Hadžialića.

U RS-u je prije nekoliko godina poništeno oko 500 diploma privatnih visokoškolskih ustanova. Od tada do danas nije bilo revizije.​ Prema Krivičnom zakonu Federacije BiH, kazna za krivotvorenje službene isprave se kreće od šest mjeseci do pet godina zatvora.

U RS-u kazne su od tri mjeseca do pet godina, s tim da za izradu, nabavljanje, posjedovanje, prodaju ili davanje na upotrebu sredstava za falsificiranje isprava, počinitelj može biti i novčano kažnjen. BiH ima devet javnih univerziteta i oko 100 privatnih fakulteta.

Slobodnaevropa.org