Kada će lijekovi u BiH pojeftiniti za 20 i više postotaka, sada zavisi od Ministarstva financija i trezora – čeka se njegovo mišljenje kako bi Vijeće ministara dalo zeleno svjetlo novom pravilniku kojim se reguliraju i kontroliraju cijene lijekova. Zašto se mjesecima i mjesecima čeka stav Ministarstva financija i trezora BiH nije ni poznato ni jasno osim što ima priča da sve koči moćni farmaceutski lobi, piše Dnevni list.
Ogromne razlike
Cijene lijekova u BiH već godinama su najveće cijeloj regiji i prije godinu dana Svjetska banka zatražila je od bh. vlasti “reformu lijekova”. Dobivanje vrijednog granta za zdravstveni sustav uvjetovala je donošenjem pravilnika o reguliranju i kontroli cijena, a rok je bio 1. ožujak ove godine. Zapelo je u Ministarstvu financija i trezora. Zanimljivo je da je Vijeće ministara još 2011. godine usvojilo pravilnik, ali on nikada nije implementiran.
Prije nekoliko mjeseci državna Agencija za lijekove i medicinska sredstva uputila je državnoj vladi revidirani pravilnik i računicu po kojoj bi primjenom novih propisa bila ostvarena godišnja ušteda od oko 100 milijuna maraka od čega bi zavodima zdravstvenog osiguranja ostalo 80 milijuna KM.
Koliko su lijekovi u BiH skuplji nego u susjednim i zemljama regije svjedoči na desetine primjera. Recimo, antibiotik „hemomicin“ prodaje se u našoj zemlji po cijeni od 14,70, a u Srbiji za 2,30 maraka. Ili „ropinirol“ u BiH košta preko 51 marku, u Hrvatskoj 32, a u Srbiji 24 marke. Citostatik „femara“ koji je obavezan u terapiji protiv raka dojke, a ona može trajati pet i više godina, najskuplji je u BiH – pakovanje od 30 tableta što je mjesečna doza košta od 410 do 40 maraka. Za isti lijek u Hrvatskoj plaća se 96 maraka! Lijek „atrovastatin“ protiv masnoće u krvi u BiH košta 22,84, u Srbiji 15, a u Hrvatskoj 14,55 maraka.
Treba dodati da su cijene lijekova u BiH šarolike – nešto su niže u Republici Srpskoj nego u Federaciji zbog niže trgovačke marže.
Neraspoloženi farmaceuti
Novi pravilnik na kojem insistira Svjetska banka, ali i Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, mora biti jedinstven za cijelu državu i po europskim standardima i precizirati maksimalnu veleprodajnu cijenu lijekova. Ona se određuje metodom usporedbe veleprodajne cijene istog lijeka u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i još nekim zemljama.
Po svim ocjenama, visinu cijene sada diktira farmaceutska industrija. Inače, na našem tržištu lijekova sa svojim proizvodima sudjeluje 138 kompanija od kojih je samo pet domaćih. U igri je ogroman novac, a samo država preko zavoda zdravstvenog osiguranja godišnje izdvaja oko 250 milijuna maraka.
S druge strane, farmaceuti u BiH, pogotovo vlasnici ljekarni i predstavnici farmaceutskih kompanija, ne kriju neraspoloženje prema novom pravilniku. Oni su javno priopćili da neće doći do pada cijena ako pravilnik bude usvojen – čak tvrde da ne stoji računica po kojoj će lijekovi pojeftiniti za 20 posto nego će ostati sadašnje cijene zbog visokih troškova carine i jedinstvene stope PDV-a od 17 posto. Jedan od njihovih argumenata je da su u Hrvatskoj i Srbiji stope PDV-a diferencirane – za neke lijekove su nula posto, a za neke pet, sedam ili devet procenata, a u BiH za sve lijekove iznose 17 posto.
Prodavali besplatne registre
Aleksandar Zolak, vršitelj dužnosti direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, javno je optužio bivšu direktoricu Natašu Grubišu da je dozvoljavala prodaju registara lijekova koji se moraju besplatno dostavljati ljekarima i farmaceutima. Prodavali su se po cijeni od 50 do 60 maraka i na to se plaćao i PDV.
Zolak je izjavio da je obustavio prodaju oko 1.500 registara lijekova i da ima dokaze i izjave nekih uposlenika Agencije da je novac od nezakonite prodaje završavao u rukama nekoliko zaposlenih u Agenciji. Dodao je da je zatražio da cijeli slučaj bude istražen do kraja i da od toga neće odustati.
