Upis djece u školske klupe HNŽ-a i ŽZH-a vodi alarmantnom broju smanjivanja

Ove školske godine 2016./2017. u HNŽ-u će u školske klupe po prvi put sjesti 1919 prvašića. Za razliku od prošle godine broj djece je manji za 61, a to je ujedno i najmanji broj djece u posljednjih pet godina. Za razliku od HNŽ-a, ove godine u ŽZH-u je oko 50-tak djece više u odnosu na prošlu godinu. No, već sada je jasno da obje županije trpe pad broja upisane djece što vodi alarmantnom problemu – tihoj najavi demografskog sloma u Hercegovini.

U ŽZH-u više nego lani

Prema nepotpunim i neslužbenim podatcima iz Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Županije Zapadnohercegovačke, u prvi razred osnovne škole ove godine je upisano 880 prvašića, što je u odnosu na prošlu godinu više za oko 50-ak djece, kada ih je upisano 837-oro. No, ove dobre vijesti ublažit će podatak da je 2014. godine u toj županiji u prve razrede bilo upisano 929 djece, a u školskoj 2013/2014. čak 985 djece. Podatci pokazuju da je u ŽHZ-u, za samo tri godine, u školskim klupama manje oko stotinu djece.

Ukoliko se nastavi pad broja učenika, a čemu pridonosi i na negativan trend iseljavanja mlađeg stanovništva i obitelji s djecom, smanjenje broja rođene djece i nesigurna politika prema dječjim i porodiljnim naknadama, za očekivati je i daljnje smanjenje broja djece.

HNŽ u stalnom smanjenju

Zanimljiva je statistika u HNŽ-u. Naime, u toj županiji ove godine u prve razrede upisano je 1919. djece. Nastavni program na hrvatskom jeziku pohađati će 1061 dijete, a bosanskom 858 djece. U odnosu na prošlu godinu, u toj županiji je ove godine upisano manje 61 dijete. Zanimljivo je da je čak 70 djece manje upisano nego prošle godine kojima se nastava izvodi na hrvatskom jeziku, dok je tek 9 djece više koji rade po bosanskom planu i programu.

Uzimajući u obzir statistiku iz školske 2012/2013 godine, ova školska godina u HNŽ-u broji manje tek 26 djece, no najveći pad bilježe djeca hrvatske nacionalnosti – manje ih je 79, dok se bilježi porast djece koja pohađaju nastavu na bosanskom jeziku za 44. Ipak, najveći oscilacije bilježe se od 2013. do 2015 godine.

Ukoliko se u obzir uzme poražavajući podatak da je iz BiH u posljednje dvije godine iselilo oko 80.000 prvenstveno mladih ljudi sa čitavim obiteljima, te da država nema načina zaustaviti iseljavanje nezaposlenih i nezadovoljnih, za očekivati je da buduće godine ovoj zemlji donose istinski demografski slom. Negativni trendovi, ukoliko se nastave, mogli bi proizvesti i nužno smanjenje broja zaposlenih nastavnika.

Broj prvašića za razdoblje od 2012. do 2016. godine:

Dnevni list