Jučerašnjim iznošenjem riječi optužbe, ali i porukama Jadranka Prlića okončana je drugostupanjska rasprava pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu protiv šestorice nekadašnjih dužnosnika Herceg Bosne, piše Večernji list BiH.

Selektivan proces

“Nepravomoćna presuda kojom je hercegbosanska ‘šestorka’ osuđena za zajednički udruženi pothvat utemeljena je na političkoj ideji, a ne na zločinima. U svojoj žalbi nismo prigovarali toliko zbog navođenja konkretnih zločina, nego zbog načina na koji je sve to primijenjeno. Udruženi zločinački pothvat ste iskonstruirali na političkoj ideji, a ne na zločinima”, rekao je Prlić.

Upozorio je kako je zapovjednik bilo koje razine u strukturi HVO-a, pa i najmanje postrojbe, za jednostavno slanje vojnika na bojište, prema tumačenju Tužiteljstva i prvostupanjskoj presudi, odgovoran za udruženi zločinački pothvat, pa čak i ako nije u lancu zapovijedanja.

“Recimo, sudite ljudima poput mene, a uopće nisam bio karika u lancu zapovijedanja. Vi ovdje sudite cijelom HVO-u”, rekao je Prlić.

Njegov odvjetnik Michael Karnavas obratio se Sudu kazavši kako je prvostupanjski postupak bio selektivan. “Mi ne želimo umanjivati ljudsku tragediju, ni činjenicu da je bilo mnogo razaranja, smrti, nečovječnog postupanja… Međutim, u paragrafima našeg odgovora, mi idemo redom, kroz sva zaduženja, ovlasti i dr. Prlića pokušavamo objasniti kako je funkcionirala Herceg Bosna. To ne znači da su počinili zločine. Svrha suđenja je da se utvrdi tko je odgovoran, a ne osuditi tek tako nekoga tko vam prvi naleti”, rekao je Karnavas.

Istodobno, po razmišljanju Tužiteljstva, visina kazni koje je prvostupanjsko vijeće Haaškog suda izreklo šestorici političkih i vojnih čelnika Herceg Bosne za ratne zločine u BiH ne odgovara težini tih zločina i predstavlja zloupotrebu diskrecijskoga prava raspravnog vijeća.

Zločin i kazna

“Po Tužiteljstvu, zločini nad muslimanima su po opsegu bili masovni, više desetaka tisuća ljudi prognano je iz svojih domova, više tisuća zatočeno je i držano u teškim uvjetima, slani su na prisilni rad, pri čemu su neki izgubili život, bilo je silovanja, razarane su džamije i kuće, pljačkana im imovina”, kazala je tužiteljica Barbara Goy.

Goy je istaknula da je presudom utvrđeno da su odgovorni po jednom od najtežih oblika odgovornosti i da su bili ključni sudionici navodnog udruženog zločinačkog pothvata pa su kazne za takva djela neodgovarajuće.

Djelima za koja su proglašeni krivima prije odgovaraju kazne koje je Tužiteljstvo tražilo na suđenju, a to su 40 godina za Prlića, Stojića, Praljka i Petkovića, 35 za Ćorića i 25 za Pušića. Presuda u ovome predmetu očekuje se u studenom ove godine.

Zoran Krešić / Vecernji.ba