Otkupna cijena smilja u Hercegovini se još uvijek ne zna iako bi berba trebala početi u narednim danima. U agoniji je na stotine proizvođača ovog ljekovitog bilja koji imaju posađene milijune sadnica u hercegovačkom kršu.

Pitanja je mnogo, a rješenja sa druge strane nema ni na pomolu. Država koja je već trebala stati iza proizvođača i prerađivača mudro šuti. U problemima su i prerađivači koji su obećali otkup svojim kooperantima još prošle godine, a od tada do danas nisu uspjeli prodati ulje smilja koje su napravili još prošle godine. Nije poznato ni gdje su u zadnjih pola godine nestali ino kupci koji su promovirani od strane velikih grupacija u ovoj branši i zašto smilje iz Hercegovine, koje je po mišljenju struke ekstra kvalitete stoji neprodano.

Proizvođači na udaru

Za danas je zakazan sastanak Grupacije proizvođača i prerađivača smilja pri Gospodarskoj komori Federacije BiH na kojoj će, sigurno je biti burno.

Problemi su brojni, a na koncu, kažu smiljari, najdeblji kraj izvući će upravo oni koji su se u proteklih nekoliko godina borili da podignu plantaže ulažući posljednju ušteđevinu u ovaj biznis. Brojni mladi ljudi odlučili su vizu za Njemačku zamijeniti motikom i pokušati zadnji puta pokrenuti život u Hercegovini.

Od iduće godine, kažu iz raznih udruženja i grupacija, sve će biti bolje i uređenije, no ljetna žetva 2017. godine za one koji su uložili zadnju marku u biznis sa smiljem je presudna. Kažu da će zaorati sadnice ako se ne ispune obećanja o cijeni od minimalnih 2,5 maraka po kilogramu svježeg smilja i zauvijek napustiti Hercegovinu.

Nelegalno tržište

Obećanja o prosperitetu je, podsjetimo, bilo sve do prije pola godine, od toga kako dolaze američki i kineski investitori, do toga da će ovaj biznis biti zlata vrijedan.

Od cijene od 7 konvertibilnih maraka po kilogramu svježe mase, koliko je bilo prije dvije godine, kilogram smilja pao je na 1,3 maraka koliko pojedini otkupljivači zadnjih dana nude proizvođačima po Hercegovini.

U panici od informacija kako otkupa uopće neće biti pojedinci pristaju na ovakve ponude, no iz Grupacije pozivaju sve one koji imaju i najmanje nasade smilja da ne nasjedaju na jeftine priče i da sačekaju.

Dekan na Agromediteranskom fakultetu u Mostaru Ahmed Džubur koji ujedno obnaša dužnost i potpredsjednika Grupacije kazao nam je kako će se morati konačno ljudi okupljeni u Grupaciju, ali i vlasti, pozabaviti ovim problemom ozbiljno.

– Problem je upravo taj što su se pojavili brojni nakupci koji pokušavaju uloviti u mutnom. Nastoje devalvirati cijenu kako bi postigli ekstra profit, kaže Džubur i dodaje kako su pojedinci u proteklom periodu po sajmovima u svijetu i regiji nudili ulje smilje iz Hercegovine po mizernim cijenama i time narušili ugled svima.

Džubur kaže kako se mešetari u ovoj branši moraju eliminirati a oni koji žele raditi ozbiljno da se moraju udružiti i zajednički preko institucija nastupati na svjetskom tržištu. Naglašava i kako se država, komore i nadležna ministarstva moraju uključiti jer će u suprotnom ideja o razvoju plantaža smilja u Hercegovini propasti. Priča Džubur da je i sam čuo najave da će ljudi uništiti svoje mukom stvarane plantaže ukoliko cijena smilja padne ispod 2,5 maraka ili ukoliko budu primorani da porežu i bace smilje jer nema otkupa.

– Ova godina je krizna i moramo je zajedno prebroditi, a već za narednu postoje razrađeni planovi kojima će se urediti tržište, kaže Džubur.

Pomoć vlasti

Predsjednik Udruge zaboravljenih branitelja i također potpredsjednik Grupacije Vlado Marušić oštar je kada je ova tema u pitanju. Priča kako će u ponedjeljak na sastanku Grupacije zahtijevati da se razgovara i pregovora sve dok se ne nađe rješenje.

– Nećemo izaći sa sastanka dok ne dobijemo informaciju kolika će biti otkupna cijena i kada kreće otkup. Ono što znam i na čemu ćemo inzistirati jeste da cijena ne smije biti ispod 2,5 maraka jer smo to dogovorili i potpisali prije nekoliko mjeseci i to treba da se poštuje, kaže Marušić.

Zadnji je trenutak, kaže, da se spasi ova sezona jer od toga zavisi život na stotine obitelji u Hercegovini. Marušić će tražiti od hrvatskih predstavnika u institucijama da reagiraju. Pozvao je vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj, Zapadnohercegovčkoj i Herceg-bosanskoj županiji da pomognu, kao i federalne i državne ministre financija i federalno ministarstvo poljoprivrede.

Marušić priča kako su veliki propusti učinjeni i u sklopu Grupacije jer se nije reagiralo na vrijeme i jer se dopustilo “mešeterima” da kroje tržište. Priča i kako je već izračunato koliko novca je potrebno za otkup i kolika bi financijska injekcija trebala da se spasi ova sezona. Oči brojnih Hercegovaca koji imaju plantaže, ali i onih koji rade u ovoj branši uprta su u Gospodarsku komoru gdje se održava sastanak. Ako se postigne dogovor Hercegovci će spokojno ući u ljeto, a ako ne, najavljuju mnogi, ostalo je novca za kartu do Njemačke u jednom pravcu.

Dnevni list