GRUDE – U svim statističkim pokazateljima i listama razvijenih sredina u našoj zemlji među deset najbolje rangiranih nalaze se Grude, mala heregovačka općina na granici s Hrvatskom. Općina je to s nekim od najuspješnijih gospodarskih subjekata u našoj zemlji, ljudima koji uspješno posluju s cijelim svijetom. Ipak, Grude su infrastrukturno lošije nego većina drugih hercegovačkih sredina, piše Klix.ba.

Grude su zaista mala sredina u Zapadnohercegovačkoj županiji, po broju stanovnika manji su i od Ljubuškog, Širokog Brijega i Posušja. Ipak, iz Gruda ljudi ne odlaze u tolikom broju kao iz većine drugih bh. sredina. Posljednji popis stanovništva izbrojao je za ovu općinu 17.308 stanovnika, tisuću više nego 1991. godine.

Razlozi za to leže u činjenici da u Grudama imate desetke uspješnih poslovnih priča od kojih se posebno izdvajaju Violeta i Grafotisak, regionalni lideri u svojim oblastima privređivanja. Zbog takvih gospodarskim okolnosti ljudi u Grude dolaze živjeti, a za ovu malu općinu stotine ljudi u rana jutra vozari na posao.

Ljudi iz Gruda su desetljećima tražili kruha, širom bijelog svijeta, učili na teži način i onda znanje i novac investirali u svoju sredinu. Općina je početkom sedamdesetih bila statistički najnerazvijenija u tadašnjoj Bosni i Hercegovini, a danas s ponosom ističu da su u top deset svih ekonomskih statističkih kategorija.

Osim vrijednih i sposobnih gospodarstvenika, koji znaju kako iz Hercegovine dobaciti na drugi kraj svijeta, Grude imaju i pogranični karakter, oslonjenost na susjedne općine s one strane granice, prije svega Imotski i Vrgorac te poslovna aktivnost ljudi s turističkim centrima na obali Jadrana.

Načelnik Gruda Ljubo Grizelj objasnio je kako na taj način općina posredno ima pozitivan socijalni efekt jer se tako zapošljava jedan dio populacije, onaj nižeg stupnja obrazovanja. Preko granice svakog dana odlazi i jedan broj učenika, što je problem koji općina nastoji riješiti ulaganjem u tri osnovne škole i jednu srednju.

Grude međutim nemaju izražen općinski centar, neku središnju urbanu jezgru kakvu manje-više ima svaka općina. Kažu da samo dvadeset posto stanovništva živi u općinskom centru, mjestu Grude, a četiri petine su po okolnim mjestima, na svojim tradicionalnim obiteljskim ognjištima.

Najveći problem Gruda je loša infrastruktura te slabija povezanost sa Širokim Brijegom, a time i Mostarom. Jedina su hercegovačka općina koja s Mostarom nije povezana magistralnom cestom, a odgovorni ističu i nedostatak zaobilaznice i prometne gužve u samom centru mjesta, posebno izražene jer su blizu vrlo frekventnih granični prelazi.

Simbol Gruda je prelijepa crkva Svete Katarine koja je građena dvadesetih godina prošlog stoljeća, a nedavno obnovljena. Crkva se nalazi na brijegu iznad mjesta odakle se pruža divan pogled na cijeli kraj. Jedna je to od župa obuhvaćenih famoznim “hercegovačkim slučajem”, sporom franjevaca i aktualne crkvene vlasti.

Iz Gruda, točnije Drinovaca, je čuveni pjesnik Antun Branko Šimić čije ime nosi lokalna srednja škola. Odavde su i brojni drugi uspješni ljudi koje je povijest zabilježila, među kojima je i velika nogometna zvijezda devedesetih Zvonimir Boban.

Dio svog razvoja Grude duguju i činjenici da su bili administrativno središte jednog dijela naše države u ona teška, ratna vremena. Od tada su prošle godine i desetljeća, a mjesto se i dalje razvija, na svakom koraku vidite ljude koji rade i manje ili veće poslovne zgrade koje generiraju dohodak.

Istinska je ovo zapadna Hercegovina. Ako je želite upoznati u njenom najorginalnijm izdanju, Grude su pravo mjesto.

Klix.ba