Hrvatska stranka prava (HSP) sa razočarenjem gleda na nedavne izjave premijera Zapadnohercegovačke županije Zdenka Ćosića o tome kako neće financirati Studenski centar u Mostaru. Ovo je jedina „čisto“ hrvatska županija koja je ogledalo i primjer kako bi hrvatska vlast trebala podupirati hrvatske javne institucije, međutim, oni to ne žele i nakon odbijanja financiranja jedinog Sveučilišta u Mostaru, hrvatskih medija, posebice nekadašnje Hercegovačke radiotelevizije i Radija „Herceg-Bosne“, alii kulture hrvatskog naroda i njegovih institucija kao što su kazalište, Arhiv „Herceg-Bosne“, itd., koje su uglavnom smještene u Mostaru, odlučili su isključiti i Studentski dom kako u njemu ne bi mogli stanovati niti drugi studenti iz Posavske, Hercegbosanske, Srednjobosanske i Hercegovačko-neretvanske županije. Toliko o hrvatskom jedinstvu iz jedine hrvatske vlade sa Širokog Brijega.
Poznato je kako Zapadnohercegovačka županija nije financirala hrvatske medije i kulturu, isti slučaj je i sa školstvom jer nisu željeli jedinstven Zavod za školstvo koji će pratiti nastavni plan i program na hrvatskom jeziku, a sada žele naštetiti i jedinom Sveučilištu na hrvatskom jeziku u BiH. Naime, studentima iz Širokog Brijega, Posušja, Gruda i Ljubuškog je relativno blizu Sveučilište u Mostaru i možda najmanje koriste usluge Studenskog centra u Mostaru, ali je prevažno za studente iz Viteza, Kiseljaka, Busovače, Žepča, Orašja, Odžaka, Livna, itd., ali i onih slabijeg imovinskog stanja iz Zapadnohercegovačke i Hercegovačko-neretvanske županije čiji otac ne može kupiti sinu ili kćeri skupocjeni automobil da se voze na predavanja svaki dan u Mostar, ili da studiraju u Hrvatskoj.
Gotovo stopostotno hrvatska Županija Zapadnohercegovačka neće da financira niti Sveučilišnu bolnicu u Mostaru iako je poznato da upravo u njoj najviše radi Širokobriježana. Poznata je anegdota da samo jedna žena iz Mamića, rodnog mjesta ravnatelja dr. Ante Kvesića ne radi u bolnici, jer joj se muči od vožnje. I neka rade ljudi, i neka svoje uplate za zdravstvo uplaćuju u svoju županiju, i neka svoje mirovinske naknade nikako ne uplaćuju, jer oni to rade tek kada neko treba u mirovinu, ali neka onda ne govore o potrebi očuvanja hrvatskih županija u Federaciji BiH. Upravo premijeri i načelnici Zapadnohercegovačke županije praktično šalju poruku kako gledaju na ove županije sa hrvatskom većinom ili mješovite kao što su Hercegovačko-neretvanska županija i Srednjobosanska županija.
Ovo je i primjer kako bi se proveli Hrvati u nekom novom „trećem entitetu“ kojeg zagovara HDZ BiH i HNS. Predsjednici HDZ BiH Dragan Čović i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Božo Ljubić obojica su rodom iz Ljutog Doca, mjesta Zapadnohercegovačke županije.
Pravaši su svjesni činjenice da je prema pučanima Hercegovine u prošlosti nanesena velika nepravda, od ubojstva nevinih ljudi i svećenika, do masovnog iseljavanja i nebrige vlasti, od Austo-ugarske do Jugoslavije, ali moraju više shvatiti da ne trebaju varati svoje hrvatske institucije. Da nesmiju dijeliti Hrvate na one iz Mostara ili Širokog, ili Viteza, Livna, Orašja, itd. Moraju pomoći opstanak županija i hrvatskih javnih institucija, a ne urušavati ih kao što su djelom urušili i Hrvatsku republiku „Herceg-Bosnu“.Poznata je anegdota da je u Domovinskom ratu ostalo žaljenje što se i soliteri iz Mostara nisu mogli odvesti na Široki, kao što je sve drugo otjerano.
U konačnici to je njihov i ekonomski interes jer bez redovitih studenata neće biti niti njihovih izvanredni studenata koji navrate na predavanje i po diplomu. Također, neće biti niti radnih mjesta za njihove profesore koji uglavnom dolaze iz Zapadnohercegovačke županije pa će dobiti na desetine nezaposlenih sveučilišnih nastavnika, a neće ih imati gdje zaposliti, jer oni ne mogu raditi u Mepasu, ili u veleprodaji.Ta bahatost i prepotentnost premijera Zapadnohercegovačke županije je signal njegovoj stranci i samom predsjedniku HDZ BiH dr. prof. Draganu Čoviću da shvati kakvim kadrom se okružio i zašto su ljudi ogorčeni na predstavnike vlasti njegove stranke. Pozivamo predsjednika Čovića da kao sveučilišni profesor poduzme odgovarajuće mjere i sankcionira rušitelje hrvatskog jedinstva i javnih institucija kao što su to nekoliko puta već dokazali, i da više ne gledaju kako će samo izvući dobit iz Mostara, nego neka malo i investiraju od onoga što su odnijeli i još uvijek odnose iz Mostara.
Mi pravaši smatramo da Hrvatima kao najmalobrojnijem narodu, koji je u permanentnoj opasnosti od asimilacije, trebaju hrvatskejavne institucije kao što su Sveučilište u Mostaru sa Studenskim domom i svim ostalim institutima, knjižnicama, arhivima, i popratnim institucijama, da nam trebaju elektronski hrvatski mediji, da nam trebaju obrazovne institucije, od vrtića, preko osnovnih i srednjih škola do zavoda za školstvo, danam trebaju zdravstvene institucije u kojima ćemo se liječiti, i gospodarstvo koje će zaposliti hrvatsku mladež. Propali novinari koji misle da su uspješni premijeri nam ne trebaju, jer su iza njih samo zgarišta i gašenja kao što je bilo i sa Hercegovačkom televizijom ili najavljenim i naplaćenim a nikada javno publiciranim, dokumentarnim filmovima o stradanju Hrvata Hercegovine i Bosne i Hercegovine, navodi se u priopćenju HSP-a.
SirokiBrijeg.info
