Hercegovački vinogradari zatražili proglašenje elementarne nepogode i isplatu šteta od mraza

Na sastanku grupacije vinogradara i vinara Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine danas, 3. svibnja, u prostorijama te komore u Mostaru, je zatraženo proglašenje elementarne nepogode i isplatu šteta od mraza koji je prije desetak dana nanio ogromne materijalne štete vinarima i vinogradarima.

Predsjednik grupacije vinara pri gospodarskoj komori Federacije Bosne i Hercegovine Josip Marijanović ističe da su uslijed mraza koji se dogodio prije desetak dana svi vinari i vinogradari pogođeni ogromnim štetama.

„Tražit ćemo proglašenje elementarne nepogode u FBiH. Općina Čitluk je jutros proglasila elementarnu nepogodu, Čapljina je to učinila u petak , Ljubuški i Široki Brijeg su također proglasili elemetarnu nepogodu“, kazao je Marijanović.

Ogromne štete , kako naglašava zabilježene su na području Čitluka, Ljubuškog, Širokog Brijega, Čapljine i Stoca, kad je u pitanju vinogradarstvo i vinarstvo u FBiH.

„Štete su pogodile sve vinare i vinogradare, samo neke u nižem a neke u većem postotku. Na nekim položajima su štete deset do dvadeset posto, ali na većini položaja su pedeset posto i više, pa čak i do stopostotne. Zbog toga će biti smanjeni prinosi sljedeće godine“, kaže Marijanović.

On tvrdi , iako su bilježene štete vinara i vinogradara i ranije nikada nisu ovakvih razmjera. „Štete od mrazeva su do sad bile sporadične u odnosu na ove. Prije tri do četiri godine , kad je zabilježena šteta od krupe u Općini Čitluk je bila proglašena elementarna nepogoda, pa su se naplatili neki manji iznosi od države“, pojasnio je Marijanović.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, kako naglašava, potiče vinogradarstvo sa 900 maraka po hektaru, s tim da se mora imati minimalno jedan hektar zasađene površine a maksimalno 150 hektara. To smatra pohvalnim, ali kako naglašava apelirat će i dalje Ministarstvo da potiče i sadnju novih nasada vinograda.

Stoga je istaknuo da stanje elementarne nepogode je više nego očito, a svi vinogradari koji su oštećeni trebaju prijaviti u svojim općinama štete, nakon toga će izaći komisije i procijeniti stvarno stanje.

Podsjetio je da većini hercegovačkih vinograda ove sezone neće biti berbe grožđa, jer niske temperature i mraz uništili su gotovo sve plantaže. Posljedice će biti , kako ističe Marijanović vidljive najmanje dvije godine, a očajni vinogradari i vinari ne pronalaze riječi kojima bi opisali ovu katastrofu. Stoga svu nadu ulažu u spavajuće pupove i podršku vlasti.

Pogled.ba