Zadnjih desetak dana čini se da je u Hercegovačko-neretvanskoj žpaniji broj novooboljelih u značajnoj stagnaciji te da je broj ozdravljenih veći od broja novooboljelih što predstavlja povoljan trend pandemije na našim prostorima.

Ako je to bio prvi val, govori za Bljesak.info infektolog prof. dr. Jurica Arapović, sigurno smo ga stavili pod kontrolu.

Odgovornost na svima nama

Međutim, koliko će ovo sve trajati, objašnjava, zagonetno je pitanje.

”S povoljnijom epidemiološkom slikom pandemije popuštat će se mjere zabrana, koje su na snazi već dulje od mjesec dana, a time je za očekivati tzv. ‘repove’ pandemije”, upozorava.

Odgovornost je sada, govori, pojedinačno na svima nama.

”Prvi udar je stavljen koliko toliko pod kontrolu. Vidjet ćemo rezultate ovoga svega narednih 15-20 dana. Građanima preporučam da svoje navike od proteklih mjesec dana znatno ne mijenjaju i da se pridržavaju socijalnog razmaka, vode računa o higijeni ruku i respiratornog sustava, nose maske i rukavice, pogotovu u zatvorenim prostorima”, savjetuje prof. dr. Arapović.

(Pre)opušteno stanovništvo

Što se tiče mjera popuštanja, koje su na snazi od 24. travnja, objašnjava kako je kao član Federalnog kriznog stožera pri FMZ-u, uz još nekolicinu kolega, bio za postupno popuštanje mjera nakon 3. svibnja uz praćenje epidemiološke situacije na dvotjednoj razini koliko je općeprihvaćeni maksimalni inkubacijski period SARS-CoV-2 infekcije.

Ali na kraju, usuglasili su se da to bude od ovog tjedna i to ovakvim režimom za kontrolirani izlazak osoba treće dobi i mlađih od 18 godina.

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije tražio dodatno pojašnjenje Federalnog stožera civilne zaštite o zabrani kretanja mlađima od 18 godina i starijima od 65, no nije ju ukinuo.

Objašnjava kako sigurno postoje određeni pravni i tehnički detalji koji kao zdravstveni djelatnik ne može komentirati. Ali, ističe, da ”kao i većina građana, ne vidi ništa sporno kada su u pitanju bile donesene zapovijedi”. Više zamjerki ima na, kako kaže, medijsko favoriziranje mjera relaksacije.

”Iz medijskih objava se jasno iščitavalo favoriziranje relaksacija mjera što je po meni itekako doprinijelo opuštanju stanovništva. Sve to uz pojedinačnu medijsku promidžbu poljulja i harmonizirani sustav, a ne ovako vrlo narušen politički i socijalni poredak”, rekao je.

Epidemiologija je, objašnjava kao vojna disciplina te kao takva u kriznim situacijama zahtjeva nalaganje niza restriktivnih mjera i zapovijedi koje se trebaju donositi naglo, uniformno uz principijelni nadzor.

”U početku su takve mjere bivale vrlo rigorozne za opću populaciju, što su potkrjepljivali događaji na terenu, broj oboljelih i umrlih, mijenjaju i opće raspoloženje u javnosti. Sjetite se samo medija u početku pandemije na ovim prostorima, kako su većina njih bile i za rigoroznije mjere, poglavito kada je u pitanju zabrana kretanja”, objašnjava.

Rizik za pogoršanje

Također, ističe kako treba biti svjestan velikog medijskog pritiska oko popuštanja mjera, vođeni prije svega povoljnom situacijom u Hrvatskoj, Austriji. Smatra kako se nije nije dobro voditi time.

”Svaka država, pa i naša, ima svoje osobitosti kada su u pitanju ljudski resursi, nadležnosti stožera, ali i osebujnosti ljudskih mentaiteta”, objašnjava.

Na zadnjem sastanku Kriznog stožera pri FMZ, govori, nije bilo rasprava niti govora o ukidanja policijskog sata. Objašnjava kako je naknadno doznao da je federalni MUP povukao takvu zapovijed, što je, misli, u ovom kontekstu pogrešno te smatra da će upravo to biti razlog brojnih remećenja javnog reda i mira te neformalnih okupljanja mladeži.

”Vođeni iskustvom onoga što smo imali priliku vidjeti proteklog vikenda teško će se odgovornost i nadzor pandemije staviti na razinu individualnog pridržavanja mjera. Sve to bit će rizik za možebitno pogoršanje epidemiološke situacije”, objašnjava.

Što kad dođe jesen?

O virus SARS-CoV-2 za sad se manje-više sve zna. Objavljeno je gotovo 10 000 znanstvenih i stručnih radova na temu COVID-19. Dobro se zna inkubacijski period, način prijenosa, klinička slika i komplikacije COVID-19.

Objašnjava kako su to najvažnije činjenice kako bi mogli adekvatnim mjerama spriječiti širenje COVID-19 među populacijom. Ali napominje, još uvijek ima dosta rasprava oko samog liječenja jer adekvatnog lijeka i cjepiva još uvijek nema.

I dok mnogi znanstvenici već sada upozoravaju na mogući drugi val pandemije koji se može očekivati u jesen, prof. dr Arapović za Bljesak.info govori kako je teško davati ikakve ozbiljne procjene kada je u pitanju COVID-19, ali očekivati je da će s dolaskom hladnijeg vremena rizik koronavirusnom infekcijom biti veći.

”Ono što sam već najavljivao ranije, a poznajući činjenicu da je virus prešao na južnu hemisferu, da ukoliko se zadrži, koronavirusna infekcija će poprimiti sezonski karakter. Dolaskom hladnijeg vremena rizik koronavirusnom infekcijom će biti veći. Uz to intenzitet samih komplikacija bolesti znatno će pogoršati činjenica pojavnosti sezonske gripe koju očekujemo u kasnu jesen i zimu”, govori.

Također, objašnjava, kako je potrebno adekvatno se pripremiti i koliko toliko imunizirati protiv gripe kako bi izbjegli u što većem broju dvojne infekcije koje će zasigurno biti veća prijetnja nego li pojedinačne infekcije ova dva patogena.

”Uvijek je važno preventivno djelovati koliko se može. Nadam se da ćemo imati dovoljno vremena pripremiti se za zimu kada nas osim koronavirusa čeka i sezonska gripa kada će oba virusa sinergistički djelovati na nas s velikim postotkom komplikacija i možebitnih smrtnih ishoda. Moja preporuka svim ugroženim skupinama ljudi i zdravstvenim djelatnicima da se pribilježe za cijepljenje na vrijeme”, govori.

Vječita dilema – maska i rukavice

Maske su postale simbol epidemije SARS-a i COVID-19 u Azijskim zemljama, a kako stvari stoje i kod nas. Prof. dr. Arpović za portal Bljesak.info riješio je i vječitu dilemu – staviti masku i rukavice kad idemo vani ili ne.

”Maske se isključivo preporučuju bolesnicima. No kako postoji vjerojatnost da među općom populacijom postoji značajan postotak virusonoša, preporuka nošenja maske za sve građane je opravdana. Nošenje rukavica je važno da se spriječi kontaktni prijenos infekcije. Sve skupa obje mjere itekako smanjuju rizik stjecanja koronavirusne infekcije.Također, zaštitna uloga maske koje nose neimune osobe nije beznačajna”, rekao je.

Hercegovina najpogođenija regija u BIH

U Hercegovini, koja uključuje tri županije, je u prvih 40 dana COVID-19 pandemije registrirano 351 bolesnik, njih 15 posto je liječeno u COVID-19 bolnici u Mostaru (SKB Mostar). Nekoliko bolesnika je liječeno i u Livanjskoj bolnici. To nas čini, objašnjava prof.dr. Arapović, uz Banjalučku regiju najpogođenijom regijom u Bosni i Hercegovini.

Sama priprema za COVID-19, govori, trajala je mjesec i pol dana do hospitalizacije prvooboljelog.

Ustupanje novog odjela Klinike za fizijatriju i rehabilitaciju stekli su se uvjeti da se naprave adekvatni uvjeti za prijam COVID-19 bolesnika poštivajući sve biosigurnosne režime rada i zaštite zdravstvenih djelatnika u službi.

Kako je priljev novooboljelih bio značajno veći nego li su bili kapaciteti navedene izolacije, objašnjava, daljnja reorganizacija je išla stavljanju cijele zgrade „Stara kirurgije“ funkciju COVID-bolnice i kao takva evo funkcionira sedmi tjedan.

”Sve u svemu, uz potporu uprave SKB Mostar i potporu Vlade HNŽ, a s druge strane ograničeno dostupnu opremu mislim da smo se adekvatno spremili za ovaj prvi udar COVID-19. Ne treba smetnuti s uma da je SKB Mostar u ovoj pandemiji trenutno daje najveći obol u borbi protiv COVID-19 na području F BiH” kazao je za Bljesak.info prof.dr. Arapović

Bljesak.info