LJUBUŠKI – Sinoć je u prostorijama Gradske vijećnice Ljubuški predavanjem o arheološkim istraživanjima ljubuškog kraja nastavljen program svečanog obilježavanja Dana općine Ljubuški.

Arheolog Mirko Rašić je predstavio arheološka istraživanja ljubuškog kraja s naglaskom na 2016. godinu. On je svoje predavanje započeo arheološkim aktivnostima tijekom čitave povijesti organiziranog istraživanja u Bosni i Hercegovini. Govorio je o četiri arheološka istraživanja u 19. i 20. stoljeću; arheološkim istraživanjima ranokršćanske bazilike u Docima, oratoriju u Borasima, rimskom objektu u Radišićima i lokalitetu Gračine na Humcu.

Rašić je također govorio o revitalizaciji interesa za arheološka istraživanja koja su započela 2014. i 2015. godine, istraživanjima na Šipkovoj glavici u Gornjoj Vitini kada su pronašli dio kasnoantičkog kompleksa, o istraživanjima ranokršćanske bazilike u Docima 2015. godine i zaštitnim istraživanjima na lokalitetu Kulmovača gdje su pronašli ostatke rimske radionice i zaštitnim iskapanjima na Staroj Teskeri gdje su pronašli grob iz kasnog brončanog razdoblja.

Zanimljiv je podatak da je jedan ulomak kosti s grobne cjeline za koju su smatrali da je najstarija na nekropoli na Mrljanovcu poslan na analizu u London kako bi saznali o kojem vremenu je riječ, a rezultati su ukazali da je riječ o petom odnosno četvrtom stoljeću prije Krista.

Ako je suditi prema Arheološkom leksikonu općina Ljubuški broji oko 120 arheoloških nalazišta, a ako tom korpusu dodamo nova istraživanja onda taj broj raste na 200 arheoloških nalazišta i ako to onda usporedimo s tim da je tijekom čitave povijesti istraživanja na području Ljubuškog organizirana samo četiri opsežna istraživačka zahtjeva, to je onda jedan broj koji ne prelazi 5% od ukupnog broja i pokazatelj je jedne skromne razine poznavanja istraživanja ljubuškog kraja. Postoji više čimbenika zašto nije bilo istraživanja, a jedan od njih je nedostatak kadra, arheologa kojih nije bilo.

LJportal.com