Antonija Banožić najaktivnija je vijećnica u Gradskom vijeću Širokog Brijega. Izabrana je u Školu za političke studije vijeća Europe.

S njom smo porazgovarali o ženama u politici, gospodarstvu u Širokom Brijegu, iseljavanju mladih, ali i o drugim temama o kojima možete više pročitati u nastavku.

Izabrani ste za Školu za političke studije Vijeća Europe. Koliko vam znači ovaj izbor, je li on priznanje za vaš dosadašnji rad?

“Vijeće Europe sa sjedištem u Strasburgu je najstarija politička organizacija na europskom kontinentu, te udružuje 47 zemalja. Velika mi je čast što sam izabrana među 30 mladih političara koji su u svom radu demonstrirali izvanredne uspjehe i rezultate sa svojim političkim strankama, javnim institucijama, organizacijama civilnog društva, medijima, u privatnom sektoru, te drugim institucijama i organizacijama. Ovaj izbor je uistinu priznanje za moj dosadašnji rad, te sam uvjerena da ću znanja i vještine koje usvojim na Školi za političke studije znati implementirati u projekte za dobrobit šire društvene zajednice, kaže Antonija Banožić za hercegovina.info.

Na izborima 2018. godine na prvom brojanju glasova dobili ste drugi mandat u Skupštini ŽZH ispred HRS-a. No nakon ponovljenog prebrojavanja isti je pripao Mirku Jeliću. Tada ste izjavili kako sumnjate na regularnost izbora na određenim biračkim mjestima. Jeste li o tome obavijestili Središnje izborno povjerenstvo?

“Ne samo da sam obavijestila Središnje izborno povjerenstvo, nego sam obavijestila sve institucije u BiH koje se bave borbom protiv korupcije i zaštitom ljudskih prava poput Transparency International, OSCE, Ured ombdusmena i dr. Međutim kvalitetna reakcija je izostala. Čak smo ispred HRS-a tražili novo prebrojavanje glasova na području MZ Trn gdje je postojala ovjerena izjava člana biračkog odbora da je kandidatu Mirku Jeliću na tom mjestu u zapisnik upisano stotinu glasova više nego što je evidentirano prebrojavanjem glasačkih listića, ali SIP to nije odobrio.

Mi iz HRS-a godinama tražimo uvođenje video-nadzora kako na glasačkim mjestima, tako i u prostorijama gradskih ili općinskih izbornih povjerenstava gdje se vreće sa glasačkim listićima čuvaju. Izgleda da nikome nije u cilju da se nešto po tom planu promijeni, počevši od političkih stranaka iz vlasti i oporbe, pa do Središnjeg izbornog povjerenstva. Na izborima 2018. godine HRS je išao partnerski sa članovima udruge Zvona, ali se na kraju ispostavilo da namjere dijela članstva udruge Zvona nisu bile iskrene. Bez obzira na sve žao mi je što kolege koje su izabrane u Skupštinu ŽZH vrlo rijetko progovaraju, te nude rješenja brojnih problema koji tište žitelje Županije Zapadnohercegovačke.”

U hercegovačkoj politici malo je žena, tako su na ministarskim pozicijama u tri županije (HNŽ, ŽZH i HBŽ) samo dvije žene. Kako to komentirate, imaju li žene jednak tretman u politici kao muškarci?

“Žene definitivno nemaju jednak tretman u politici kao muškarci, a glavni razlog tome su konzervativno patrijarhalni društveni svjetonazori. U BiH su do sada su poduzete određene zakonske i druge mjere, posebno uvođenjem kvota u Izbornom zakonu BiH i Zakonu o financiranju političkih stranaka, te djelovanjem kroz druge zakone s ciljem provođenja politike ravnopravnosti spolova, između ostalog, i u oblasti političkog i javnog života. Međutim još uvijek nije došlo do suštinske promjene statusa i utjecaja žene u političkom životu. Žene su i dalje na marginama političke moći, oslabljenog utjecaja na formuliranje i provođenje politika. No, za mene je takvo stanje poticaj da svojim primjerom potičem angažman žena kako u političkom tako i u javnom životu”, ističe Banožić.

Predsjednik Gradskog vijeća Širokog Brijega Vinko Topić na jednoj od sjednica kazao je kako su za lošu demografsku sliku krive žene zato što ne rađaju djecu. Kakve su bile vaše reakcije na ovaj istup i jesu li ga osudili ostali vijećnici?

“Takva opaska od strane predsjednika Gradskog vijeća je s jedne strane ilustracija konzervativno patrijarhalnog društvenog svjetonazora o kojem sam govorila u prethodnom pitanju, a s druge strane pokazatelj bezidejne politike lokalnog HDZ-a po pitanju uvođenja pronatalitetnih mjera koje će poboljšati demografsku sliku Širokog Brijega. Briga o demografskim procesima u većini zemalja s dobrom demografskom slikom čini dio ukupne razvojne politike. Ona u političkom smislu predstavlja upravljanje ljudskim kapitalom i u svojoj srži je dugoročno planiranje razvoja. Demografski trendovi u Širokom Brijegu, u Županiji Zapadnohercegovačkoj nepovoljni su već duže vrijeme. Hrvatska republikanska stranka i mediji su osudili ovakvu retoriku prvog čovjeka Gradskog vijeća, dok je reakcija većine vijećnika izostala.”

Gospodarstvenici u Širokom Brijegu vole se pohvaliti velikim brojem zaposlenih. No, ono što građani ističu su male plaće, kako potaknuti poslodavce da podignu plaće na optimalnu razinu?

“Značajan broj širokobrijeških radnika prima plaću nižu od prosječne plaće u Federaciji BiH i sve veći broj daje otkaze, te u potrazi za boljim životom odlazi u inozemstvo. Uvjeti naših radnika kod pojedinih gospodarstvenika su takvi da ne mogu prehraniti svoje obitelji od plaća koje primaju. Zakon o radu se često ne poštuje, posebno u privatnom sektoru, te su prava radnika svedena na minimum. Gospodarstvenici moraju biti društveno odgovorni i svjesni činjenice da trebaju osigurati bolje uvjete za svoje radnike sukladno visini prosječne potrošačke košarice. Ukoliko to ne učine, doći će do još većeg egzodusa i nedostatka radne snage. Na ove činjenice bi gospodarstvenike trebala upozoravati i gradska vlast na čelu sa gradonačelnikom Kraljevićem.”

Nažalost, veliki broj mladih i sposobnih ljudi odlazi s ovih prostora. Kako zaustaviti trend iseljavanja i omogućiti mladima bolje uvjete za život?

“Kako bi riješili problem prvo trebamo spoznati sami uzrok nastanka problema. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, iz Bosne i Hercegovine u periodu od 2013. do 2017. godine iselilo je nešto više od 150 000 ljudi. Iz Županije Zapadno-hercegovačke u navedenom razdoblju iselilo je 3.569 žitelja. Ekonomska kriza, bespravnost, nepoštivanje osnovnih ljudskih prava i politička situacija u našoj zemlji samo su neki od razloga zbog kojih mnogobrojne kompletne obitelji, posebno mladi, napuštaju svoju domovinu zauvijek.

Već sam na Gradskom vijeću predlagala da preko mjesnih zajednica napravimo istraživanje o broju odlazaka stanovništva iz našeg Širokog Brijega, a s razlogom da zajednički, nakon analize podataka, napravimo plan aktivnosti kako to iseljavanje zaustaviti ili barem usporiti. Ali predstavnike gradske vlasti ovaj problem ne zanima, a vjerojatno iz razloga što dobiveni podaci ne bi utjecali povoljno na stranačku klimu. Formiranje proračuna za mlade, projekt zapošljavanja i samozapošljavanja kroz start up-ove, sufinanciranje boravka djece u svim vrtićima u Širokom Brijegu, povećanje porodiljnih naknada, povećanje novčanih sredstava za volontere, zakonito zapošljavanje, iskorjenjivanje korupcije, funkcioniranje sudske, zakonodavne i izvršne vlasti tek su neke od mjera koje mogu zaustaviti trend iseljavanja i omogućiti mladima bolje uvjete života.”

U Gradskom vijeću Širokog Brijega zastupate Hrvatsku republikansku stranku. Hoće li HRS imati svog kandidata za načelnika Širokog Brijega?

“Cilj Hrvatske republikanske stranke je pokazati i dokazati kako postoji alternativa korupciji, nepotizmu i kriminalu i alternativa politici koja svoj identitet i borbu za nacionalne interese prodaje za osobni probitak. Na narednim lokalnim izborima HRS mora dodatno osnažiti poziciju druge stranke Hrvata u općinama i gradovima gdje budemo imali svoje liste. Što se tiče Širokog Brijega vrlo je izgledno da ćemo imati svog kandidata ili kandidatkinju za gradonačelnika”, kazala je Antonija Banožić.

Hercegovina.info