Prve jaslice bile su one u Betlehemu, kada se Isus rodio. Već u ranim stoljećima kršćanstva, vjernici su slikali prizore Isusova rođenja u katakombama. Postoje dokazi, da su kršćani već u 3. stoljeću štovali mjesto Isusova rođenja u Betlehemu. Majka rimskog cara Konstantina, carica Jelena dala je sagraditi baziliku nad mjestom špilje u kojoj se Isus rodio. Relikvije betlehemskih jaslica čuvaju se u rimskoj bazilici sv. Marije Velike. U podzemnoj kapelici u obliku betlehemske špilje, čuvaju se ostaci. U istoj bazilici, nalaze se i jaslice od mramora iz 1283., čiji je autor toskanski kipar Arnolfo di Cambio. Bio je običaj, da papa na tom mjestu drži božićnu polnoćku.
Kako povijest piše, smatra se, da je ključnu ulogu u širenju jaslica, imala inicijativa svećenika u srednjem vijeku, da vjernici dublje razmišljaju i meditiraju o Isusovom rođenju.
U središtu je jaslica Isus koji leži na slami, a uz njega su majka Marija i sveti Josip. Osim njih, u jaslicama se nalaze magarac kao simbol poniznosti, vol kao simbol strpljivosti i židovskog naroda te anđeli i pastiri okruženi ovčicama. Ponekad svoje mjesto u jaslicama imaju sveta tri kralja s mirisom, zlatom i tamjanom u rukama. Iza figurica često se nalaze pejzažni motivi Betlehema. Na vrhu je jaslica betlehemska zvijezda te je čest natpis “Slava Bogu na visini”.
Kad su u 16. stoljeću car Josip II. i Marija Terezija zabranili postavljanje jaslica na svim javnim mjestima, one su se preselile u domove ispod blagdanskih drvca. Danas su jaslice u božićno vrijeme u svakom domu podsjetnik na tihu, svetu noć.
Od 1968. godine pape blagoslivljaju figurice Isusa u kolijevci posljednje nedjelje prije Božića. U tome sudjeluju djeca. Papa Ivan Pavao II. započeo je 1982. godine tradiciju postavljanja jaslica u Vatikanu na Trgu svetog Petra ispred božićnog drvca.
Danas skoro svaka katolička crkva, kuća i javno mjesto postavljanjem jaslica utjelovljuju božićni duh u našim srcima. Svake jaslice iako na oko različitog izgleda, s više ili manje figurica, s više ili manje ostalih detalja, imaju samo jednu priču, a to je rođenje Isusa.
Slike božićnih jaslica koje gledate dok ovaj tekst čitate su ovogodišnjih jaslica u crkvi na Brijegu.
U njihovoj izradi sudjelovalo je 6 članova Franjevačke mladeži Ivan Ćužić, Josip Sopta, Klara Karačić, Luka Rezo, Ivan Mabić, Anamarija Pavković i Ena Šantić te fra Zlatko Ćorić koji su ih marljivo izrađivali punih šest dana.
Kako su nam kaziali, u izradi je prvi put korištena glina od koje je napravljen korito rijeke, što je bio zahtjevan i izazovan pothvat koji je iziskivao dosta truda ali se on Bogu hvala na kraju isplatio. Posebnost ovogodišnjih jaslica je živa voda koja izvire iz trulog panja koje se nalazi pokraj štalice. Simbol je to koji govori kako je Isus mladica koja je isklijala iz panja Jišajeva kako nam već u Starom zavjetu proriče prorok Izaija. Ta živa voda teče koritom u selu i nosi milost Božjem narodu koje hodi u tmini. Krist donosi svjetlo u njihove živote. A od materijala su još donosili puno kamena i mahovine i slama i žito, te platno od kojeg su napravili kao “3d nebo”- prepričava nam fra Zlatko Ćorić .
Kako nam je kazao fra Zlatko, najljepše od svega u tih 6 dana je bilo zajedništvo i druženje koje je nadoknadilo svaki umor. Tako su zajedno na neki način u ljubavi dočekali Božić znajući i da su svojim trudom razveselili mnoge druge, a posebno djecu koja su došla i koja će narednih dana doći pred Isusa i gledati jaslice.
Božićnu poruku fra Zlatko Ćorić je preko portala SirokiBrijeg.info poslao svim čitateljima, svim našim sugrađanima i svom katoličkom puku poručivši – Na dobro vam došao Božić sveto porođenje Isusovo i neka mali Isus donese radost, mir i ljubav u vaš život. Neka svjetlost njegova lica obasja sve vaše putove da s Njim hodite kroz život.
Tisuće vjernika koji su danas na Božić pohodili crkvu nad Širokim Brijegom imali su priliku vidjeti uistinu ove lijepe jaslice, a mi vam osim fotografija sada donosimo i jedan kraći vide prilog da se sami uvjerite koliko je truda uloženo u izradu ovih ovogodišnjih jaslica crkve Uznesenja BDM na Širokom Brijegu.
Mili Marušić / SirokiBrijeg.info
