Iako smo napomenuli u prvom članku kako su podaci preuzeti s portala Poreklo.rs, i u kojem se spominju porijekla hercegovačkih obitelji i blagdana koje su slavili, nitko nije rekao da ne postoji druga strana i drugi povjesničari koji su se bavili tom tematikom, ali ova je jedina stranica na internetu koja se pozabavila s ovim djelom naše povijesti.

Znamo kako nismo svi Srbi niti pravoslavci, znamo i da su nam preci nastali od Adama i Eve, nečiji od majmuna ili nekih drugih životinja, a neki su došli sa svemirskim brodom nekad davno!

Kako smo također spomenuli. Spisak prezimena napravljen na osnovu etnografskih istraživanja Jevta Dedijera i Marija Petrića (po nacionalnosti Hrvat iz Hercegovine). Dedijer je bio docent geografije, a umro je 1918. u Beogradu. Pretpostavljamo kako i mi imamo nekoga iz svojih krajeva tko se bavio ozbiljno ovom tematikom i evo dobre prilike s obzirom na doista veliku zainteresiranost da se ti podaci istraživanja podjele sa svojim sugrađanima, a mi ćemo im vrlo rado ustupiti medijski prostor.

Koliko god po nekima ovo bio “konzervativan” popis, otvorio je jednu zanimljivu temu koja zanima jako puno ljudi što je pohvalno i što želim doznati naše porijeklo.

Obećali smo nastavak od popisa prezimena od J-Z, sviđao se on nekome ili ne, tako da on u nastavku slijedi:

LjUBIĆ, nastanjeni u Biogracima, Gornjem Crnču, Jarama, Ladini, Ljubotiću, Ljutom Docu i Uzarićima (Široki Brijeg), Varvari, Krančićima i Ljubuncima (Prozor). Za Ljubiće iz Biograca se zna da su slavili Petrovdan i da su se doselili s Vlasnika. Ljubići iz Jara su slavili Ličindan.

MARČINKO, nastanjeni u Glumini (Neum). Potiču iz Popova. Pretpostavlja se da su kao i ostali Popovljani (ne svi) vremenom prevođeni u rimokatolicizam.

MANDIĆ, nastanjeni na području Širokog Brijega i Prozora. Za sebe su govorili da potiču od sestre hajduka Mijata Tomića. Oni iz Biograca (Široki Brijeg) slavili su Đurđevdan. Nisu svi istoga roda.

MANDžO, nastanjeni u Podgorju (Mostar). Ranije su se zvali Vukoji. Slavili su Nikoljdan.

MARKOVIĆ, nastanjeni u Aladinićima i Trijebnju (Stolac), Klepcima (Čapljina) i Humcu (Ljubuški). Svi su slavili Đurđevdan.

MARUŠIĆ, nastanjeni u Biogracima, Dobriču, Gornjim Dobrkovićima, Kočerinu, Ljutom Docu, Pribinovićima, Trnu i Žvatiću (Široki Brijeg). Porijeklom su iz Dalmacije i slavili su Ilindan.

MASLAĆ, nastanjeni u Aladinićima (Stolac), boruti, Sjekosama i Četoljubu (Donje Hrasno, Neum). Porijeklom su iz Riđana iz Crne Gore. Slavili su Đurđevdan.

MENALA, nastanjeni u Cerovoj, Kolojanju i Cerovu (Donje Hrasno, Neum). Istog su roda. Slavili su Nikoljdan.

MERDžAN, nastanjeni u Veljoj Međi (Popovo), Donjem Hrasnu (Neum) i Gabeli. Slavili su Nikoljdan.

MIHAILOVIĆ, nastanjeni u Dubljanima (Popovo). Svi Mihailovići katolici iz Popova su izbjegli 1941 godine a slavili su Malu Gospojinu.

MIJATOVIĆ, nastanjeni u Počitelju i Domanovićima. Starinom su iz Popova. Slavili su Mratindan.

MIKULIĆ, nastanjeni na području Širokog Brijega, Ljubuškog i Mostara. Dedijer tvrdi da su porijeklom iz Vrgorca u Dalmaciji i da su se doselili u Hercegovinu za vrijeme Hercega Stjepana. Za Mikuliće iz okoline Mostara tvrdi da su slavili Nikoljdan.

MILANOVIĆ, nastanjeni u Aladinićima (Dubrave, Stolac). Zovu ih i Keči. Slavili su Nikoljdan.

MILAS, nastanjeni u Humcu (Ljubuški). Doselili se u Humac iz Tihaljine (Grude). Slavili su Nikoljdan.

MILIĆ, nastanjeni u Trebimlji (Popovo). Potiču od pravoslavnih Milića iz Veličana (Popovo).

MIŠKOVIĆ, nastanjeni u Dužima (Neum). Priča se da im je predak bježao pred uskocima iz Senja. Slavili su Miholjdan.

MRVALj, nastanjeni u Višićima i Gorici (Čapljina). Porijeklom su od pravoslavnih Mrvaljevića u Crnoj Gori.

MUSA, nastanjeni u Prebinovićima, Čerigaju, Privalju, Rasnu, Smokinju, Dužicama i Kočerinu (Široki Brijeg). Za Muse iz Prebinovića tvrdi se da su se ranije zvali Sliškovići i slavili Đurđevdan. A za Muse iz Kosmaja da su porijeklom od Imotskog i da su slavili Ilindan.

NAKIĆ, nastanjeni u Uzarićima, Donjem Crnču i Dubokom Mokrom (Široki Brijeg). Svi su porijeklom iz Broćna i slavili su Šćepandan.

NIKOLIĆ, nastanjeni u Orašcu, Proslapu, Rumbocima i Slatini (Prozor), Doljanima (Jablanica), Domanovićima (Čapljina) i u Dužicama (Široki Brijeg). Nisu svi istoga roda. Jedino se pouzdano može reći za Nikoliće iz Dužica da su se doselili iz Stona 1800 godine, da su se zvali Mikulići i da su slavili Đurđevdan.

NOGULICA, nastanjeni u Domanovićima (Čapljina). Starinom su iz Popova. Slavili su Nikoljdan.

NONKOVIĆ, nastanjeni u Prapratnici (Neum). Doselili se iz Hutova oko 1880 godine. Ranije su slavili Svetoga Luku, a potom Svetoga Mihovila (Mihajla).

OBAD, nastanjeni u Prapratnici (Hutovo, Neum). Porijeklom su iz Riđana u Crnog Gori. Zvali su se Miloševići, a zatim Bronzići. Nesumnjivo su bili pravoslavni.

OBERAN, nastanjeni u Veljoj Međi (Popovo). Potiču od Bogdana iz istoga sela. Jedno su bratstvo sa Sokolima i Vukasima. Slavili su Nikoljdan.

OBRADOVIĆ, nastanjeni u Aladinićima, Trijebnju, Bjelojevićima, donjem Poplatu (Stolac) i u donjem Hrasnu (Neum). Slavili su Lučindan.

PALAMETA, nastanjene u Čavšu (Popovo) i Mišljenu (Ljubinje). Potiču od Dobralovića, slavili su Mitrovdan.

PAPAC, nastanjeni u Gornjem Hrasnu (Neum), Burmazima (Stolac). Klečku (Dabar) i u Pocrnju (Ljubinje). Starinom su iz Riđana u Crnoj Gori. Slavili su Nikoljdan.

PARADžIK, nastanjeni u Vitini i Humcu (Ljubuški) i u Ljutom Docu (Široki Brijeg). Slavili su Malu Gospojinu.

PAVKOVIĆ, nastanjeni oko Širokog Brijega, Posušja i Prozora. Starosjedioci su i Zazvoniku (Široki Brijeg) odakle su se raseljavali u ostala mijesta. Slavili su Đurđevdan.

PEKIĆ, nastanjeni u Trnčini (Popovo). Potiču od Radića iz istoga sela koji su slavili Nikoljdan.

PENAVA, nastanjeni u Opličićima (Čapljina), Vitini (Ljubuški), Pribinovićima (Široki Brijeg), Maglicama i Kopčićima (Prozor). Nisu svi istoga roda. Za Penave iz Pribinovića se zna da su ranije živjeli u Posušju i da su se zvali Hrkači.

PEKO, nastanjeni u Ljutom Docu (Široki Brijeg). Doselili su se iz Poljica u Dalmaciji i slavili su Nikoljdan.

PERIĆ, nastanjeni u Blagaju i Vranješevićima (Mostar), Prenju i Trijebnju (Stolac), Hrasnom (Neum), Klobuku (Ljubuškom), u Proslapu i Jaklićima (Prozor). Nisu od istoga roda. Perići iz Vranješevića su porijeklom iz Trijebnja koji su slavili Nikoljdan.

PETROVIĆ, nastanjeni u Vrpolju (Rakitino, Posušje), Veljacima i Klobuku (Ljubuški). Porijeklom su negdje iz istočne Hercegovine, smatra se da su se zvali Vukovići i da su katoličanstvo primili u Klobuku gdje su prozvani Vukojevići.

PIJEVIĆ, nastanjeni u Trebimnji (Popovo) i Batkovićima (Stolac). Starinom su iz Riđana u Crnoj Gori. Zvali su se Žilići ili Krvavci. Očigledno je da su bili pravoslavni kao i svo stanovništvo koje se iz Crne Gore spustilo u Popovo Polje.

PINjUH, nastanjeni na području Širokog Brijega. Sporno je odakle su jer su tvrdnje raznih etnografa proturječne. Prema jednom mišljenju doselili su se iz Dalmacije gdje su se zvali Medići, a po drugoj pretpostavci doselili su se iz Klobuka (Ljubuški) gdje su slavili Nikoljdan.

PLANINIĆ, nastanjeni u Bilušinama (Široki Brijeg). Slavili su Petrovdan.

PRCE, nastanjeni u Opličićima (Čapljina) i Prhinju (Popovo). Ima ih i u Stocu. Slavili su Nikoljdan.

PRČAK, nastanjeni u Aladinićima (Stolac), Donjem Hrasnu i Hotnju (Neum). Za Prčke u Hotnju se zna da su promijenili prezime u Pavlović i da su slavili Nikoljdan.

PRIVIŠIĆ, nastanjeni u Hutovu (Neum). Starinom su iz Riđana u Crnoj Gori. Slavili su Ličindan.

PRKAČIN, nastanjeni u Trebimnji (Popovo). Ranije su se zvali Nikolići. U Trebimlju su se spustili iz Prnjavora u Bosni oko 1700. godine. Po drugom svjedočanstvu potiču iz Crne Gore i slavili su Nikoljdan.

PRKUT, nastanjeni u Belenićima (Bobani), Dubljanima i Trnčini (Popovo). Nije pouzdano da li od istoga roda. Prkuti iz Dubljana su se doselili iz zaseoka Gajice kod Trnčine, slavili su Malu Gospojinu.

PRSKALO, nastanjeni u Bogodolu (Mostar) i Pribinovićima (Široki Brijeg). Starinom su iz Broćna gdje su se zvali Jurići. Slavili su Tomindan.

PUŠIĆ, nastanjeni u Ljutom Docu (Široki Brijeg). Starosjedioci su i slavili su Đurđevdan.

PUŠTICA, nastanjeni u Pripratnici (Hutovo, Neum) i Biogracima. Po Dedijeru Puštice iz Biograca su porijeklom iz Dalmacije gdje su se zvali Perići i slavili Tomindan.

RADIĆ, ima ih širom Hercegovine i nisu istoga roda. Radići u selima Popovog Polja kao što su: Trnčine, Orahov Do. Slavili su Nikoljdan.

RADOJEVIĆ, pravoslavna porodica iz Trebinja. Spominje se još 1280 godine. U dokumentima Dubrovačkog arhiva s kraja 15 stoljeća spominje se slučaj da je Radonja Radojević prešao u katoličku vjeru i dobio ime Marko. Radojevića katolika ima u Popovu. Sasvim je izvjesno da su istog roda sa pravoslavnim Radojevićima.

RADULOVIĆ, nastanjeni u Kaluđerovićima (Šuma Trebinjska). Prezivali su se Vučetići i slavili Jovanjdan.

RAGUŽ, nastanjeni u Prenju i Bjelojevićima (Stolac), Pod Kukom u Donjem hrasnu i Hotnju (Neum), Bivoljem Brdu i Domanovićima (Čapljina), u Oblju (Borač). Nekada su bili nastanjeni i u Cicrini (Popovo). Porijeklom su iz Stona. U Prenj i Hotanj su došli iz Kruševica kod Stoca, gdje su ranije živjeli. U Bjelojeviće su se doselili iz Gornjeg Hrasna. U Domanoviće im je došao predak s Bivoljeg Brda. Slavili su Nikoljdan.

RAIČ, nastanjeni u Počitelju, Opličićima, Klepcima, Dračevu, Dubravici (Čapljina), Ušću, Donjem Selu, Zagreblju (Drežnica, Mostar), Donjem Crnču (Široki Brijeg) i u Potklečanima (Rakitino). U sela oko Čapljine Raiči su se doselili iz Hutova. Njihovi srodnicu nastanjeni su i u Doljanima (Prozor). Imaju predanje po kome potiču iz Rijeke Crnojevića, da su se nazivali Lugonjići i slavili Lučindan.

RAMIĆ, nastanjeni u Dubokom Morkom (Široki Brijeg). Po Dedijeru doselili su se iz Gabele gdje su se zvali Nikolići i slavili Nikoljdan.

ROMIĆ, nastanjeni u Poklečanima (Rakitina, Posušje). Potiču od pravoslavnih Vukadinovića iz Seonica u Duvnu.

ROZIĆ, nastanjeni u Sretnici i Selištu (Mostar), Ljutom Docu (Široki Brijeg) i Sovićima (Jablanica). Istog su roda. Potiču iz Vrgorca u Dalmaciji. Neki su slavili Nikoljdan a neki Petrovdan. Ima ih i u Mostari i Ljubuškom.

SESAR, nastanjeni u Kočerinu, Buhovu, Potraju i Podvranićima (Široki Brijeg). Radnije su se zvali Radmani i živjeli na brdu Rujan. Pobjegli su u Dalmaciju a kasnije se povratili te promenili prezime u Sesar što znači Cezar tj, Car – aluzija na Dalmaciju kao Cezarovu zemlju. Slavili su Lučindan.

SKARAMUCA, nastanjeni u više sela Popovog Polja. Potiču od Dobroslavića, roda koji puno razgranat u Popovom Polju. Slavili su Mitrovdan.

SKARIĆ, nastanjeni u Ravnom (Popovo). Potiču od Skaramuca. Također su slavili Mitrovdan.

SKOKO, nastanjeni u Kosmaju, Rasnom i Uzarićima (Široki Brijeg), Radišićima, Grabu i Klobuku (Ljubuški). Za Skoke u Kosmaju Dedijer navodi da su doselili iz Graba kod Ljubuškog pre 150 godine, gdje su živjeli 20 godina. Kaže da su bili pravoslavni i da su se pokatoličili za vrijeme Marije Terezije. Slavili su Ivanjdan.

SOKO, nastanjeni u Veljoj Međi i Trnčini (Povopo). Sokoli i Potiču od obitelji Bogdan. Čine isti rod sa Oberanima i Vukasima u slavili su Nikoljdan. Sokoli u Trnčini su došli iz Velje Međe. Starinom su Bogdanovići i slavili su Nikoljdan.

SOLDO, nastanjeni na širem području Širokog Brijega. Solda pravoslavnih ima u većem broju u istočnoj Hercegovini odakle su se šire raseljavali. Potiču od Kuča iz Crne Gore. Uglavnom je prezime stvarano po vojnoj službi koju su pojedini Hercegovci obavljali u mletačkoj armiji. Solde katolici s područja Širokog Brijega vuku prezime upravo po jednom takvom čovjeku koji se iz mletačke vojske vratio u Hercegovinu. Zaista je teško utvrditi pripadnost istom rodu svih Solda.

SOLDIĆ, nastanjen u Trebimnji (Popovo). Porijeklom su od jednog soldata koji je davno pobjegao iz Dalmacije, pa služio kod nekog gazde u Trebimlji. Soldići su slavili Nikoljdan.

SOPTA, nastanjeni u Dužicama, Rasnom i Smokinju (Široki Brijeg). Po Dedijeru Sopte su Softe i potiču od Marinovića iz Dalmacije te su slavili Nikoljdan.

STANKOVIĆ, nastanjeni u Trebimlji (Popovo). Doselili su se iz Crne Gore. Slavili su Nikoljdan.

SVRZE, nastanjeni u Knešpolju (Široki Brijeg). Sami za sebe tvrde da su porijeklom iz Sarajeva i da su bili bogumili.

ŠAKIĆ, nastanjeni u Biogracima (Široki Brijeg). Ranije su se zvali Glibić i slavili su Nikoljdan.

ŠANTIĆ, nastanjeni u Donjem Crnču i Dužicama (Široki Brijeg). U Dužice su se doselili iz Stona 1800 godine. Slavili su Nikoljdan.

ŠANjE, nastanjeni u Trebimlji (Popovo). Porijeklom su iz Riđana u Crnoj Gori. Slavili su Nikoljdan.

ŠIJAKOVIĆ, nastanjeni u Trebimlji (Popovo). Doselili su se iz Duži kod Neuma a potiču od Jaraka. Daljim porijeklom su s Kosova. Slavili su Nikoljdan.

ŠINDIK, nastanjeni u Gnojnicama (Bišće, Mostar). Doselili su se iz Popovo. Jedan Šindik se oženio katolkinjom, pa kad je umro udovica prevede djecu na katoličanstvo.

ŠKROBO, nastanjeni u Dužicama, Smokinju i Kosmaju (Široki Brijeg), Radišićima, Grljevićima i Vitini (Ljubuški). Starinom su iz Vrgorca u Dalmaciji. Doselili su se u Dužica 1870. godine i slavili su Đurđevdan.

ŠOLA, nastanjeni u Podboru (Prozor). Bilo ih je i u Trnu (Široki Brijeg) Starinom su iz Makarske. U Trn se neki Šola doselio iz Županjca (Duvno). Deda mu je bio pravoslavne vjere i slavio je Đurđevdan dok mu fratri ne zabraniše, kako tvrdi Dedijer.

ŠUTALO, nastanjeni u Bjelojevićima i Trijebnju (Stolac). Domanovićima (Čapljina, Dašnici, Svitavi i Brštanici (Donje Hrasno, Neum). Potiču iz Riđana u Crnoj Gori. Najprije su se nastanili negdje u Dalmaciji pa je onda neki Šutalo pošao u najam u Hrasno kod Krešića te se oženi njihovom kćerkom i pokatoliči se. Slavili su Nikoljdan.

TERKEŠ, nastanjeni u Trebimlji (Popovo). Kasnije su se odselili u Ravnice kod Stoca. Slavili su Nikoljdan.

TOMAŠEVIĆ (Tomaševići-Kukice) nastanjeni u Cicrini (Popovo). Dalekom starinom su iz Somine u Banjanima. Iz ovog kraja su došli u Čvaljinu. Iz Čvaljine je jedan došao u cicrinu zbog krvnine. Ranije su se zvali Paklarevići. Slavili su Šimundan.

TRKEŠ, nastanjeni u Ravnicama i Žegulji kod Stoca. Bilo ih je i u Trebimlji (Popovo) odakle im se predak preseli na Žegulju kod Stoca. Slavili su Nikoljdan.

UDžENIJA, nastanjeni u Trebimlji (Popovo). Doselili su se iz Surdana u Dalmaciji. Staro prezime im je bilo Drašković i slavili su Nikoljdan. Ima ih i u Svitavi (Čapljina).

ZELENIKA, nastanjenu u više sela Širokog Brijega odakle su se raseljavali širom Hercegovine, u Prozor prije svega.. Potiču iz Herceg Novog. Zelenike u Jarama slavili su Nikoljdan a u Zazvoniku Petrovdan.

ZLOJIĆ, ima ih doseljenih kod Metkovića, gdje su s islama prešli na katolicizam.

ZORAC, nastanjeni u Ravnom (Popovo). Slavili su Mitrovdan kao i svi katolici u Ravnom.

Ovo je popis koji je javno na internetu dostupan i izvučena prezimena. Naravno kako svi nismo Srbi niti pravoslavci, a što bi se dalo iščitati iz svega ovoga jer sastavljač ovih podataka o prezimenima je bio Srbin i “naginjao vjerovatno” za svoje, kako su nam neki kazali..

Ali kao što smo napisali na početku kako pretpostavljamo da i mi imamo nekoga iz svojih krajeva tko se bavio ozbiljno ovom tematikom i evo dobre prilike s obzirom na doista veliku zainteresiranost da se podijele ti podaci sa svojim sugrađanima i ta saznanja, a mi ćemo im vrlo rado ustupiti medijski prostor.

Ana Kvesić / SirokiBreijeg.info