Portal Poreklo.rs, posjeduje zanimljivu zbirku porijekla prezimena i obitelji, a među njima je spisak hrvatskih obitelji iz Hercegovine i između ostaloga, koje blagdane su prije slavili, te od kuda korijene vuku.
Spisak prezimena napravljen na osnovu etnografskih istraživanja Jevta Dedijera i Marija Petrića (po nacionalnosti Hrvat iz Hercegovine). Dedijer je bio docent geografije, a umro je 1918. u Beogradu.
U nastavku vam donosimo 1.dio prezimena hercegovačkih obitelji od A – K:
ANIĆ, nastanjeni u Jarama i Biogracima (Široki Brijeg). Slavili su Veliku Gospojinu.
BABIĆ, nastanjeni u: 1. u Aladinićima (Stolac), prethodno u Čavšu (Popovo), Slavili Nikoljdan. 2. u Trebimlju, prethodno u Dubravi (Stolac), Slavili Nikoljdan. 3. u Trijebnju, prethodno u Jablanici. Slavili Đurđevdan.
BRAJKOVIĆ, nastanjeni u Klepcima (Čapljina) Slavili su Tomindan.
BUBALO, nastanjeni u: Radišićima i Humcu (Ljubuški), Turčinovićima (Široki Brijeg), Trebižatu (Čapljina), Mostar. Starinom su iz Humca. Slavili su Nikoljdan do 1880. god.
BUDIMIĆ, nastanjeni u Jarama (Široki Brijeg). Po Jeftu Dedijeru, starinom su iz Donjeg Vakufa. Slavili su Malu Gospojinu. Po Mariu Petriću, Budimiću ne znaju svoje poreklo.
BUHAČ, nastanjeni u Jarama (Široki Brijeg). Starinom su iz Tihaljine (Ljubuški). Ima ih i u Mostaru i Konjicu. Slavili su Nikoljdan.
BUKVIĆ, nastanjeni u Ravnom (Popovo). Većina su pravoslavni Srbi koji slave Jovanjdan. Bukvići katolici u Ravnom ne znaju da li su u srodstvu sa pravoslavnim Bukvićima, ali ih pravoslavni Bukvići smatraju svojim rodom.
BURIĆ, nastanjeni u u Ravnom i Kotezima (Popovo). Starinom su od Matkovića iz Bjelopavlića u Crnoj gori. Ranije su se zvali Andrijaševići i Matkovići. Slavili su Nikoljdan.
CELIĆ, nastanjeni u Dužicama (Široki Brijeg). Potiču od Knezovića koji su slavili Ivanjdan.
CMILjANIĆ, nastanjeni u Krivodolu (Mostar). Radnije su se zvali Radojli. Slavili su Nikoljdan.
CURIĆ, nastanjeni u Veljoj Međi (Popovo). Jedan dio se odselio u Slivno i Gluminu. Slavili su Nikoljdan.
ČOKLjAT, nastanjeni u Ravnom, Trnčini i Dolu (Popovo). Ranije su se zvali Đurići i slavili su Mitrovdan.
ČOLAK, nastanjeni na području više sela oko Širokog Brijega. Za Čolake iz sela Rasno tvrdi se da su porijeklom od Knina, da su se izbjegavši iz Knina zbog Turaka nastanili u Gabeli. Ranije su se zvali Ivkovići i slavili su Ilindan. Za Čolake iz Smokinja (Rasno) tvrdi se da su porijeklom iz Opuzena, a da su se u Smokinje doselili iz Gabele. Slavili su također Ilindan.
ČOVIĆ, nastanjeni u Ljutom Docu i Bilušinama (Široki Brijeg). Starinom su od Nikolića i slavili su Petrovdan.
ĆORIĆ, nastanjeni su na području Ljubuškog, Širokog Brijega, Mostara. Za Ćoriće iz Selišta (Široki Brijeg) zna se da su se doselili iz Tihaljine gde su se zvali Buljani i slavili Petrovdan.
DADIĆ, nastanjeni u Belenićima (Popovo) i Počitelju (Čapljina). U Počitelj su došli iz Popova. Slavili su Tomindan.
DAMJANOVIĆ, 1. Ljuti Dolac (Široki Brijeg). Potiču od pravoslavnih Simića i slavili su Nikoljdan. 2. Biograci (Široki Brijeg). Potiču od Kreca iz Opuzena. Slavili su Ilindan.
DANIČIĆ, nastanjeni u Radetićima (Čarići, Neum). Starinom su od Senja i slavili su Đurđevdan.
DELIĆ, nastanjeni u Krivodolu (Mostar) u koji su došli iz Čitluka, i Jasenici (Biišće) u koju su se doselili iz Krivodola. Slavili su Petrovdan.
DOLINA, nastanjeni u Golubincu i Orašju (Popovo). Slavili su Martindan a sada Nikoljdan.
DONKIĆ, nastanjeni u Klepcima i Trebižatu (Čapljina), Čulima (Mostar) i Čitluku (Posušje). Starinom su iz Broćna, odakle su se doselili u Klepce. U Trebižat su došli iz Selina kod Mosora a u Čitluk iz Trebižata. Slavili su Nikoljdan.
DRAŠKIĆ, nastanjeni u Izbričnom i Britvici (Široki Brijeg). Slavili su Nikoljdan.
DUBELj, nastanjeni u Belenićima i Kijev Dolu (Popovo). Starinom su iz Crne Gore, prezivali su se Raićević i slavili Mratindan.
ĐOLO, nastanjeni u Biogracima (Široki Brijeg). Potiču od Damjanovića iz Ljutog Doca. Slavili su Nikoljdan.
DžAJKIĆ, nastanjeni u Izbičnom (Široki Brijeg). Starinom su iz Vrlike u Dalmaciji. Ranije su se prezivali Rkaći i živjeli na području sela Pribinovići. Slavili su Đurđevdan.
DžAMARIJA, nastanjeni u Trnčini (Popovo). Porijeklom su iz Crne Gore Slavili su Nikoljdan.
DžAMONjA, nastanjeni u Belenićima (Popovo) i Prozoru. Džamonje iz Belenića slavili su Tomindan. Ne zna se pouzdano od koga potiču Belenići iz Prozora.
DžONO, nastanjeni u Pripratnici i u Hutovu (Neum). U Pripratnicu su se doselili iz Riđana u Crnoj Gori, a u Hutovo iz Pripratnice. Slavili su Svetog Mihovila.
EREŠ, nastanjeni u Radišićima, Proboju, Humcu, Studencima (Ljubuški) i Sretnici (Mostar). Slavili su Malu Gospojinu.
IVANKOVIĆ, nastanjeni na širem području Širokog Brijega. Ne pripadaju istom rodu. Za Ivankoviće u Čerigaju se smatra da su iz Mamića, da su se zvali Bilić te da su slavili Nikoljdan.
JARAK, nastanjeni u Cicrini, Trebimlje (Popovo), Dračevica (Mostar) i Počitelj (Čapljina). Svi su porijeklom iz Trebimlja. Slavili su Nikoljdan.
JELIĆ, nastanjeni u Humcu (Ljubuški), Bilušinama i Pribinovićima (Široki Brijeg) Rodom su iz Imotskom, zvali su se Nikolići i slavili su Đurđevdan.
JURILj, nastanjeni u Jarama i Turčinovićima (Široki Brijeg). Jurilji u Jarama su slavili Nikoljdan, a iz Turčinovića Đurđevdan.
JURKOVIĆ, nastanjeni u Klepcima i Gabeli (Čapljina), Vitini (Ljubuški) i Donjem Hrasnu (Neum). Slavili su Nikoljdan. Nije pouzdano da li su Jurkovići iz Ljubuškog u rodu sa ostalima.
KALAUZ, nastanjeni u Gornjem Zelenikovcu (Neum). Slavili su Šćepandan.
KATIĆ, nastanjeni u Prenju i Aladinićima (Stolac), Moševićima, Hotnju i Broćancu (Neum). Ima ih i u Domonovićima kod Čapljine a također i Kleku kod Neuma. Svi potiču od Curića iz Popova koji su slavili Nikoljdan.
KATUŠIĆ, nastanjeni u Biogracima (Široki Brijeg). Porijeklom su iz Crvenog Grma (Ljubuški). Ranije su se zvali Matići. Po Dedijeru zvali su se Miljuškovići i slavili Ilindan.
KEČI, nastanjeni u Opličićima kod Čapljine. Slavili su Nikoljdan.
KNEZOVIĆ, nastanjeni u Radišićima (Ljubuški), Ljutom Docu, Dužicama i Smokinju (Široki Brijeg) i Gorici kod Stoca. Slavili su Ivanjdan.
KOJIĆ, nastanjeni u Orahovom dolu i Ravnom (Popovo). Slavili su Mitrovdan.
KONjEVOD, nastanjeni u Hutovu i Burmazima (Neum). Starinom su iz Crne Gore pa se samim tim pretpostavlja da su bili pravoslavni.
KORDA, nastanjeni u Klobuku, Tihaljini i Grljevićima (Ljubuški). Korde su također nastanjene i u Popovu gdje su slavili Mitrovdan. Ne zna se da li su u rodu sa Kordama iz zapadne Hercegovine.
KORDIĆ, nastanjeni u Humilišanima i Sretnici (Mostar). Kordići iz Sretnice su ranije živjeli u Trebižatu (Čapljina). Ranije su se zvali Kolaši i slavili su Petrovdan.
KOVAČIĆ, nastanjeni u Turčinovićima (Široki Brijeg). Starinom su iz Imotskog. Tamo su se zvali Ivići i slavili su Ilindan.
KRALjEVIĆ, široko rasprostranjen rod u zapadnoj Hercegovini. Za Kraljeviće iz Mokrog (Široki Brijeg) koji se prvi put spominju 1743 godine Dedijer kaže da su se doselili iz Imotskog. Tamo su se zvali Andrići i slavili su Đurđevdan.
KREČAK, nastanjeni u Zavali i Belenićima (Popovo). Ranije su se zvali Radanovići i slavili su Tomindan.
KRMEK, nastanjeni u Gornjem i Donjem Drijenu (Hutovo, Neum). U ova sela Krmeci su doselili iz Hrasna. Ranije su se zvali Maslaći i slavili su Trifundan.
KUKRIKA, nastanjeni u Kotezima (Popovo). Starinom su Dobroslavići s Trebimlje u Popovu. Slavili su Nikoljdan.
KULAŠ, nastanjeni u Ruštima (Nevesinje), Trnčini i Cicrini (Popovo). U Rušta su se doselili iz Rotimlje (Stolac). Kulaši iz Trnčine su slavili Nikoljdan, a Kulaši iz Cicrine Šimundan.
KUSIĆ, nastanjeni u Čulama (Mostar) Potiču od Stipanovića iz Čula u Duvnu. Slavili su Đurđevdan.
KUTLE, nastanjeni u Jarama, Buhavčevini i Pribinovićima (Široki Brijeg). Rodom su iz Dalmacije. Zvali su se Vojvodići i slavili su Nikoljdan.
KVESIĆ, široko zastupljeni na području sela oko Širokog Brijega. Kvesići iz Biograca su iz Mokrog i slavili su Nikoljdan. Kvesići iz Marasovca su slavili Malu Gospojinu, a Kvesići iz Smokinja potiču od pravoslavnih Ivanovića sa Kosova u Dalmaciji i slavili su Đurđevdan.
NAPOMENA: U idućem nastavku donosimo popis prezimena od J-Z, kako vas ne bi zbunjivalo sve odjednom!
Ana Kvesić / SirokiBrijeg.info
