Zašto je Nika Pinter napustila Ured za pravnu pomoć optuženim braniteljima HVO?

Nakon što je u ovoj godini upućena prijava Federalnoj upravi policije za ‘ometanje rada pravosuđa’ protiv Nike Pinter voditeljice ovog Ureda, Ilije Vrljića kao Voditelja Odjela za Drugi svjetski i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora te Zvonke Vidovića suradnika u Uredu za pružanje pravne pomoći braniteljima, ‘klipovi iznutra’ bili su kao ‘šlag na tortu’ za zagrebačku odvjetnicu.

U Zakladi za pružanje pravne pomoći pripadnicima braniteljske populacije, odnosno, Uredu za pravnu pomoć optuženim braniteljima HVO-a, ne stišava se bura nakon odlaska voditeljice ovog ureda, odvjetnice Nike Pinter.

Dok jedni ističu kako je Pinter jedna od najkompetentnijih i najcjenjenijih pravnika i poznavatelja materije jer je i sama odvjetnica generala HVO-a Slobodana Praljka u predmetu ‘Prlić i ostali’, pojedinim čelnicima braniteljskih udruga nije se sviđao njen profesionalan stav prema ovoj problematici. Upravo to presudilo je o odlasku ove odvjetnice.

‘Klipovi’ iznutra

Unatoč trima, vrlo važnim, oslobađajućim presudama na Sudu BiH, u predmetu ‘Zovko i ostali’ te dvije oslobađajuće presude Željka Andabaka i drugih, Pinter je početkom kolovoza i s dozom gorčine, naprasno napustila dužnost voditeljice Ureda te otputovala iz Mostara. Na radost, kako kažu naši sugovornici, kako bošnjačkih struktura tako i neistomišljenika među hrvatskim predstavnicima braniteljske populacije.

Iako odvjetnica Pinter za medije nije željela iznositi razloge svog odlaska, u dobro obaviještenim izvorima se ističe kako su “pojedini predstavnici braniteljskih udruga, pa čak i dužnosnici, imali svoju verziju načina pristupanja obrani i pružanju pomoći optuženim braniteljima”.

Nakon što je u ovoj godini upućena prijava Federalnoj upravi policije protiv Nike Pinter voditeljice ovog Ureda, Ilije Vrljića kao Voditelja Odjela za Drugi svjetski i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora te Zvonke Vidovića suradnika u Uredu za pružanje pravne pomoći braniteljima, ‘klipovi iznutra’ bili su kao ‘šlag na tortu’ za zagrebačku odvjetnicu.

U spomenutoj prijavi Pinter, Vrljić i Vidović navedeni su da “ometaju rad pravosuđa”, a prijava je odbačena kao neosnovana. No, kako izgleda, Ured ne potresaju samo vanjski nego možda i značajniji, unutarnji problemi.

Na ove probleme je pismeno upozorio i Franjo Cvitković, predsjednik Odbora za branitelje HDZ-a 1990 koji traži iscrpno izvješće o radu i utrošenim sredstvima Zaklade za pružanje pravne pomoći pripadnicima braniteljske populacije.

Naime, za podsjetiti je da su utemeljitelji Zaklade pet udruga proisteklih iz Domovinskog rata: UDVDR HVO H-B, HVIDR-a HVO H-B, Udruga udovica poginulih pripadnika HVO-a, Udruga nositelja ratnih odličja HVO H-B te Udruga hrvatskih logoraša.

Već sada je jasno da je upravo novac koji izdašno dolazi na adresu Zaklade, jedan od ključnih razloga previranja u ovom vrlo važnom segmentu organiziranja profesionalne pravne pomoći.

‘Kako mogu predstavnici udruga razgovarati o izjednačavanju prava HVO-a i HV-a’?

Između ostalog, Cvitković ima primjedbe i na poteze pojedinih čelnika braniteljskih udruga, a koji se tiču stavova prema Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru, a u svezi izjednačavanja prava branitelja HVO-a i HV-a.

“Nisam dobio cjelovitu sliku tko je sve i u kojem svojstvu išao razgovarati na tu temu s odgovornima u RH. Koliko sam shvatio, ‘s dvojicom ministara, branitelja i obrane, i nekim saborskim zastupnicima u RH’, kao gosti su razgovarali opet neki od članova Odjela za branitelje HNS-a. Točnije, predstavnici braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Tada na sastanku sam rekao, da predstavnici braniteljskih udruga ne moraju ili ne mogu biti kompetentni da razgovaraju, argumentirano o sudjelovanju HVO-a u obrani svoje BiH, a poglavito ne u obrani RH. Takvo izaslanstvo moraju ili su morali sačinjavati oni koji su u to vrijeme bili dužnosnici najvećeg ranga u HR HB, kao i zapovjednici iz HVO-a”, još jedna je od njegovih primjedbi.

Na ova pitanja Cvitković još čeka odgovor, kao i na izvješće o radu i utrošku sredstava.

Svi izdvajaju za Zakladu, čeka se izvješće tko i za što diže novac

Samo 2016. godine Zaklada je od Vlade Republike Hrvatske dobila 800 tisuća kuna, a gradovi i općine s hrvatskom većinom iz FBiH također su iz proračuna izdvajali iznose za Zakladu, odnosno, rad Ureda za pružanje pravne pomoći braniteljima. Prema neslužbenim informacijama, Zaklada je do sada financirala pomoć za 25 branitelja po 1.500 KM, rad Ureda stajao je oko 160.000 KM. Prema slobodnoj procjeni Zaklada je u 2016. godini dobila oko 450.000 KM, dok je sadašnje stanje, također po neslužbenim informacijama, na računu tek oko desetine tog iznosa.

Dnevni list