Srbija i Bosna i Hercegovina plaćat će mirovine pripadnika HVO-a. Sredstva za podmirenje dugovanja prema pripadnicima HVO-a država Hrvatska pronašla je u sukcesiji, još za mandata ministrice rada i mirovinskog sustava u Vladi Tihomira Oreškovića, Nade Šikić.

Tvrdnje kako će zahtjev zastupnika Željka Glasnovića, koji je u zamjenu za podršku u parlamentu od premijera Andreja Plenkovića zatražio da se počnu isplaćivati zaostale mirovine pripadnicima HVO-a, teretiti državni proračun u iznosu od 1,3 milijardi kuna, povjesničaj Josip Jurčević ocjenjuje potpuno netočnima. Naime, Šikić je u mandatu Tihomira Oreškovića radila upravo na rješavanju ovog pitanja, a upravo je tada novac za pripadnike HVO-a, invalide, logoraše i članove njihovih obitelji država pronašla izvan proračuna. Dio novca za mirovine i ostala prava, koji se odnosi na 2007. godinu, već je i isplatila, piše Lider Media

– Nakon raspada Jugoslavije, države iz okruženja bile su dužne onim ljudima koji su, primjerice, iz Hrvatske dio staža odradili u Srbiji, Sloveniji, BiH, dužne plaćati zarađene mirovine. Međutim, kako s hrvatske strane nadležne institucije nisu bile dovoljno uporne u naplati tih potraživanja, ta sredstva nisu uplaćivana. Doduše, Slovenija je podmirivala svoje obveze, pojašnjava Jurčević koji je sudjelovao u artikuliranju stavova branitelja, Dodaje kako je Vlada Tihomira Oreškovića tu nepravičnost pokušala ispraviti na način da se sredstva, na zahtjev Ministarstva financija prema drugim zemljama, sukcesivno uplaćuju u Fond za HVO.

Prioritet pri zapošljavanju i nasljedna prava

Netočno je stoga da zahtjev za isplatu mirovina pripadnicima HVO-a tereti državni proračun, kaže povjesničar Josip Jurčević.

– Pripadnici HVO-a djelovali su na jedinstvenom ratištu, branili su Hrvatsku, pogotovo na južnom bojištu i Posavini. Zbog inertnosti hrvatskih institucija, Hrvatska nije potraživala što joj sukcesijski pripada raspadom Jugoslavije, a istovremeno je stvorena zakonska obveza prema pripadnicima HVO-a. Također, kada govorimo o braniteljima koji su nosili odoru HVO-a, velika većina tih ljudi ne dobiva ništa. Ova prava, o kojima govori i koja traži Željko Glasnović, odnose se isključivo na invalide, logoraše i članove njihovih obitelji, rekao je Jurčević.

Vezano uz zahtijeva da se Zakon o hrvatskim braniteljima što prije nađe u saborskoj proceduri, meritum tog Glasnovićeva zahtijeva tiče se najviše načina njegove provedbe, a vezane uz prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja, koje se, ističe Jurčević, ne poštuju. Jednako važno pitanje je i zahtjev braniteljske populacije da ta prava budu nasljedna.

– Uda li se udovica hrvatskog branitelja, ona i njezina djeca gube sva stečena prava, rekao je Jurčević koji ističe da kada su u pitanju isplate mirovina koje država duguje, ne samo Hrvatima u BiH, već i u Hrvatskoj, čitav niz vlasti odnosile protupravno i neodgovorno.

Evo što je Plenković potpisao

Rasprava o novom predsjedniku Hrvatskog sabora u trenutku je u petak skrenula na drugi kolosjek, pa je u fokus oporbenih zastupnika došla objava Željka Glasnovića na Facebooku sa njegovim zahtjevima kojima uvjetuje potporu Vladi. Među potpisima ispod Glasnovićevih zahtjeva nalazi se i onaj premijera Plenkovića.

“Ja, saborski zastupnik General Željko Glasnović održao sam riječ. Ne pristajem na trgovinu sa hrvatskim narodom. Ovo su uvjeti, ili sve ispoštujte ili idite”, napisao je Glasnović uz fotografiju dokumenta na svom Facebook profilu.

Vladi je postavio pet zahtjeva koji se odnose na isplatu zaostataka pripadnicima HVO-a od Ministarstva rada i mirovinskog sustava, što žurnije stavljanje u Vladinu i saborsku proceduru Zakona o hrvatskim braniteljima, da se što hitnije sazove plenarna sjednica o pitanju Hrvata u dijaspori i BiH, što uključuje ukidanje nepotrebne birokracije, ažuriranje popisa svih Hrvata izvan domovine, te ubrzavanje postupaka dobivanja državljanstva za hrvatske građane u dijaspori. Od Vlade traži i rješavanje problema dvostrukog oporezivanja inozemnih mirovina te izradu akcijskog plana za uključivanje gospodarstvenika iz dijaspore, kao i donošenje zakona o tome.

Fred Matić (SDP) na saborskoj je sjednici rekao da samo prvi Glasnovićev zahtjev košta 1,3 milijarde kuna.

“Njegovi zahtjevi sadržani su u pet točaka, od kojih prvi košta 1,3 milijardi kuna”, rekao je Matić. Njegov stranački kolega Željko Jovanović potom je poručio kako se premijer bavi političkom korupcijom. Glasnovićeve zahtjeve, prema dokumentu koji je objavio, potpisali su premijer Andrej Plenković, ministar branitelja Tomo Medved i državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Zdravka Bušić.

Ivan Pernar (Živi zid) pozvao je Glasnovića da promijeni svoj stav oko glasovanja o predsjedniku Sabora uvjeravajući ga kako će ga HDZ iznevjeriti.

“Zar mislite da će vaš glas premijer Plenković platiti milijardu i pol kuna?”, pitao je Glasnovića i poručio mu kako je on za HDZ samo potrošna roba.

Glasnović mu nije ostao dužan te mu je uzvratio kako ne treba savjetnika za savjest i rekao da ima moralnu odgovornost brinuti se za ljude iz HVO-a.

“Vas zanima samo predstava, šou, Las Vegas, nemate dušu, imate samo spiku”, uzvratio je Pernaru napominjući kako ima puno sličnih salonskih stratega. Glasnovićeve riječi dio zastupnika je popratio pljeskom, na što je Pernar ustvrdio kako su mu pljeskali ljudi iz SK koji su “upropastili zemlju, a sada su u HDZ-u”.

Glasnović je u petak stavio svoj potpis podrške za izbor Gordana Jandrokovića za novog predsjednika Hrvatskog sabora, a u četvrtak je prilikom izglasavanja povjerenja ministru financija Zdravku Mariću napustio sabornicu i nije glasao rekavši da “neće biti ničija korisna budala, ni lijevog niti desnog krila Udbe”.

LiderMedia