FOTO: N1

Bakir Izetbegović i Dragan Čović, lideri SDA i HDZ-a potpisali su danas su u Mostaru sporazum koji uključuje i izmjenu Statuta Grada Mostara, koji je ranije osporio Ustavni sud BiH.

Potpisivanju sporazuma prisustvovali su visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, američki ambasador Eric Nelson, britanski ambasador u BiH Matthew Field i šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.

Ključna točka sporazuma Izetbegovića i Čovića nesumnjivo je ona koja se odnosi na način donošenja odluka u Gradskom vijeću Mostara. SDA je inzistirao da se uvede funkcija dogradonačelnika, ali kako HDZ nije pristao na to, dogovoren je sistem „duplog ključa“ kod usvajanja ključnih odluka.

Naime, članom 33. novog Statuta predviđeno je da se ključne odluke Gradskog vijeća moraju usvajati dvotrećinskom većinom, tako da ključne odluke nije moguće usvojiti jednostranim preglasavanjem manjinskog naroda

Kako se, između ostalog, navodi u dokumentu – istovremeno s usvajanjem budžeta, Gradsko vijeće usvaja odluku o izvršenju budžeta grada.

”Odlukom o izvršenju budžeta bliže se uređuje pitanje poput usklađivanja i ravnomjernosti trošenja javnih prihoda, prioriteti, način podnošenja izvještaja o izvršenju te definiranje najmanje dva potpisnika koji će biti ovlašteni za potpisivanje naloga platnih transakcija, kao i druga pitanja od značaja za trošenje proračunskih sredstava i ostvarivanje funkcija grada”, navedeno je u članu 59. usaglašenog Statuta.

Ojačana je nadležnost i predsjedavajućeg Gradskog vijeća, koji bi imao mogućnost suspenzije odluka gradonačelnika, a uz to bi bio i potpisnik odluka čija je financijska vrijednost veća od dva milijuna KM.

Dvotrećinskom većinom će se usvajati odluke koje se odnose na urbanistički plan za teritoriju Mostara, izmjene i dopune Statuta, usvajanje i izvršenje proračuna, priznanja i nagrade Grada, smjene gradonačelnika, predsjednika i zamjenika predsjednika Gradskog vijeća, izgled grba, zastave i ostalih simbola te davanje naziva ulicama, trgovine i mostovima.

Dogovoreno je da se iz šest gradskih područja bira 22 vijećnika. Iz uvjetno rečeno većinskih hrvatskih područja bira se 13 vijećnika, a devet iz područja s bošnjačkom većinom. Preostalih 13 gradskih vijećnika bira se na području Grada kao jedne izborne jedinice, odnosno, sa Gradske liste.

Komisije Gradskog područja će, u skladu sa članom 40., donositi odluke o raspodjeli prihoda po osnovu dodijeljenog građevinskog zemljišta, sudjelovati u donošenju odluke o raspisivanju referenduma u gradskom području, zauzimati stavove u postupku pripreme proračuna, davati suglasnost za donošenje odluka o usvajanju svih prostorno planskih akata, predlagati planove razvoja gradskog područja i organizaciju upravnih službi te predlagati organizaciju mreža mjesnih zajednica.

Jedna od ključnih stavki je ona koja se odnosi na osporavanje odluka, a prema kojoj svaku odluku Gradskog vijeća za koju se procijeni da krši važeće zakona ili ugrožava dobrobit grada, mogu poništiti gradonačelnik i predsjednik Gradskog vijeća u roku od tri dana.

Uvodi se i pozicija glavnog savjetnika, koji ne smije pripadati istim konstitutivnim narodima kojima pripadaju gradonačelnik i predsjednik Gradskog vijeća, a koji nadzire rad odjela i službi Gradske uprave te organizira i provodi proces zapošljavanja u Gradskoj upravi.

Veoma je važna odredba koja se odnosi na način plaćanja s računa Grada. Za te odluke su potrebni potpisi gradonačelnika i predsjednika Gradskog vijeća.

-Istovremeno s usvajanjem proračuna, Gradsko vijeće usvaja odluku o izvršenju proračuna Grada. Odlukom o izvršenju proračuna bliže se uređuje pitanje poput usklađivanja i ravnomjernosti trošenja javnih prihoda, prioriteti, način podnošenja izvještaja o izvršenju te definiranje najmanje dva potpisnika koji će biti ovlašteni za potpisivanje naloga platnih transakcija, kao i druga pitanja od značaja za trošenje proračunskih sredstava i ostvarivanje funkcija Grada – glasi član 59. stav 8. usaglašenog Statuta.

Slobodna.ba