Iako je Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske i lider Hrvatske demokratske zajednice, tokom svoje kratke posjete Mostaru krajem nedjelje isticao da njegov dolazak ima “gospodarski, državni i stranački karakter”, jasno je kako je njegov izlet isključivo bio u funkciji predizborne kampanje Hrvatske demokratske zajednice na čijem je čelu.

Na brzinu smišljeni bizaran povod (petnaest godina “stolovanja” Dragana Čovića na čelu HDZ BiH!?), te polaganje kamena temeljca za tvornicu koju “Podravka” planira izgraditi u okolini Mostara, samo su pokušali (neuspješno) prikriti pravi smisao ekskurzije eminentne reprezentacije HDZ-a predvođene njenim predsjednikom.

Uz Plenkovića, u delegaciji “dragih gostiju i prijatelja” bile su Željana Zovko, hrvatska europarlamentarka rođena u Mostaru, potom ministrica kulture Hrvatske Nina Obuljen Koržinek, kao i Zdravka Bušić, potpredsjednica HDZ-a Hrvatske i zamjenica ministra vanjskih i europskih poslova te zemlje.

OFICIR S RUŽOM HRVATSKOM

Upravo je Zdenka Bušić od stranačkog vrha odabrana da bude nositeljica liste HDZ-a u 11. izbornoj jedinici na predstojećim izborima, odnosno listi za dijasporu za koju u najvećoj mjeri glasaju Hrvati iz Bosne i Hercegovine. Pet najbolje plasiranih kandidata sa ove liste osvajaju zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru.

Sve do posljednjih izbora iz 2016. ta tri mjesta su bili rezervirani za zastupnike sa liste HDZ-a. Međutim, na tim izborima je jedno saborsko mjesto osvojio neovisni kandidat, general Željko Glasnović, radikalni nacionalist, bivši emigrant i vojnik u Legiji stranaca, koji je kasnije pristupio klubu Nezavisnih zastupnika, zajedno sa desničarskim tandemom Zlatkom Hasanbegovićem i Brunom Esih. Sve troje su raskinuli svaku vezu sa HDZ-om, strankom kojoj su pripadali najviše zbog koaliranja Andreja Plenkovića sa zastupnicima Samostalne demokratske srpske stranke Milorada Pupovca.

FOTO: Mili Marušić

Glasnović je uoči početka kampanje za izbore koje će se održati početkom jula pristupio Domovinskom pokretu, konglomeratu desničarskih stranaka i pojedinaca okupljenih oko glazbenika i nedavnog predsjedničkog kandidata Miroslava Škore. Umirovljeni general, koji je svojim robusnim, militantnim diskusijama u Saboru i ukupnim javnim djelovanjem postao svojevrsna ikona hrvatske radikalne desnice, ponovo će biti nositelj liste za 11. Izbornu jedinicu (dijaspora), ali ovoga puta iza njega će stajati mnogo snažnija stranačka i logistička podrška, nego što je imao prije četiri godine. Glasnović uživa izuzetno visok ugled u Hercegovini, što zbog vojničkih zasluga i neokaljanog domoljublja, ali i zbog discipliniranosti, osobnog poštenja i dosljednosti. Jedan je od rijetkih zapovjednika HVO, kako tvrde njegovi vojnici, koji nije iskoristio rat za osobno bogaćenje, kriminal i pljačku. Njegova antikomunistička, antijugoslovenska i antisrpska retorika tradicionalno ima “topao prijem” u hercegovačkom biračkom tijelu.

U stranačkom omjeru snaga između Hrvatske demokratske zajednice i Socijaldemoktratske partije, prema svim istraživanjima, bit će vrlo neizvjesna borba, razlike u porcentima su minimalne i nijedna stranka neće uspjeti osvojiti potreban broj glasova (76) za samostalno formiranje buduće Vlade Hrvatske. Socijaldemokratska partija Hrvatske je u vrijeme kada je na njenom čelu bio Zoran Milanović nakon nekoliko teških poraza odustala od izlaska na izbore u dijaspori, prepuštajući HDZ-u monopol nad tim biračima. Zbog toga je tih pet mjesta, koje će u Hrvatskom saboru popuniti zastupnici izabrani u dijaspori, vrlo često znalo predstavljali adut uz pomoć kojeg je HDZ imao najveći broj mandata, a time i dobivao odriješene ruke za formiranje izvršne vlasti. Zato je ova stranka decetljećima imala aktivan i ambiciozan pristup izlasku Hrvata iz BiH na izbore u susjednoj državi. U posljednjih nekoliko izbornih ciklusa u ime HDZ-a sve predizborne operacije u Hercegovini je obavljao Milijan Vaso Brkić, donedavno dopredsjednik te stranke koji je suvereno vladao biračkom voljom svojih (bosansko) hercegovačkih zemljaka. Nakon što je Brkić na posljednjem stranačkom Saboru doživio težak potraz i politički krah, Andrej Plenković se našao u ozbiljnim problemima, jer nije za kratko vrijeme mogao pronaći adekvatnu zamjenu za dugogodišnjeg glavnog operativca svoje stranke.

Svjestan da bi pet saborskih mandata izabranih sa liste za 11. Izbornu jedinicu moglo odlučivati njegovu političku sudbinu, Plenković i vrh HDZ-a Hrvatske odlučili su na megdan borbenom, incidentnom Željku Glasnoviću poslati vlastitu “kraljicu dijaspore”, Zdravku Bušić, osobu bogate i burne biografije i turbo-domoljubnog obiteljskog backgrounda. Bušićka je i jedina žena koju je HDZ postavio za nositelja stranačke liste na predstojećim izborima.

Sedamdesetogodišnja Imoćanka koja se školovala u Austriji i Sjedinjenim Američkim Državama ipak je najpoznatija kao sestra Zvonka Bušić, hrvatskog poltičkog emigranta koji je 1976. u SAD-u oteo avion da bi, kako je kazao, skrenuo pozornost svjetske javnosti na nesnošljiv položaj Hrvata u tadašnjoj Jugoslaviji. Tokom otmice ubijen je jedan policajac zbog čega je Bušić osuđen na 32 godine zatvora.

BITKA ZA PET ZASTUPNIKA

Današnja zamjenica ministra vanjskih i europskih poslova Hrvatske Zdravka Bušić, kao i njen brat Zvonko, bila je aktivna u hrvatskim emigrantskim krugovima u Sjedinjenim Američkim Državama, članica Hrvatskog narodnog otpora, organizacije koju je u emigraciji osnovao zločinac Vjekoslav Maks Luburić. Ova je organizacija imala i svoje vojno krilo, pa je 70-ih godina prošlog vijeka Zdravka Bušić snimljena na vojnoj vježbi u okolini Clevelanda gdje se obučavala u gađanju iz pištolja u uniformi vojske Neovisne države Hrvatske. Hoće li joj to hobističko-rekreativno simuliranje rata pomoći u izbornom srazu u sa “pravim”, profesionalnim vojnikom Željkom Glavnovićem, znat će se 5. srpnja.

Pored ovo dvoje kandidata HDZ-a i Domovinskog pokreta, svoju listu na izborima za dijasporu imat će i stranka Most. Lider te stranke Božo Petrov, i sam mostarski student, za nositelja izborne liste izabrao je Slavena Raguža, lidera marginalne Republikanske stranke čiji se izgledi da bude izabran u Hrvatski sabor smatraju simboličkim. Navodno je Raguža preporučio njegov blizak odnos sa Ninom Raspudićem, Mostarcem i “Mostovom” akvizicijom za predstojeće izbore.

Inače, podaci govore da se izlaznost birača u Bosni i Hercegovini za izbore u Hrvaskoj (predsjedničke i parlamentarne) iz ciklusa u ciklus smanjuje. Tako je na drugi krug izbora za predsjednika Hrvatske koji je održan 5. siječnja ove godine na birališta u Bosni i Hercegovini izašlo svega 35 tisuća birača od čega je 90 posto svoj glas dalo dotadašnjoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović.

Glasovi iz Bosne i Hercegovine čine oko 70 posto ukupnog biračkog tijela koje je glasalo u dijaspori. Zanimljivo je podsjetiti, ali i indikativno je uoči predstojećih izbora, da je u prvom krugu predsjedničkih izbora Miroslav Škoro u dijaspori dobio 25 posto glasova, te da su njegovi simpatizeri mahom ignorirali natjecanje u drugom krugu između Milanovića i Grabar-Kitarovićke. Miroslav Škoro tada nije imao ni izbliza široku i dobro organiziranu podršku kakvu će imati kandidat njegovog Domovinskog pokreta Željko Glasnović na izborima za Hrvatski Sabor u 11. Izborno jedinici.

S.B.ba