Od utorka se pravila za testiranje povratnika na ulasku u Njemačku mijenjaju, ali to najprije ne pogađa državljane BiH. Za njih do kraja mjeseca važi besplatno testiranje, a od listopada najmanje pet dana karantene.

U sezoni godišnjih odmora je Njemačka uvela testiranje na zračnim lukama, željezničkim kolodvorima i autocestama kako bi spriječila uvoz koronavirusa u zemlju. Od utorka važe drukčija pravila, ali se za došljake iz BiH, Hrvatske i susjednih zemalja još dva tjedna ništa se ne mijenja.

Što se mijenja?

Dok su povratnici iz takozvanih rizičnih zemalja odnosno područja – u koja pripada i pet hrvatskih županija (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Požeško-slavonska) kao i još preko 130 zemalja ili regija u svijetu – obvezni testirati se na ulasku u zemlju ili provesti 14 dana u karanteni, povratnici iz zemalja koje se ne smatraju rizičnim do sada su se mogli testirati dragovoljno i besplatno, piše Deutsche Welle.

Od utorka (15. rujna) povratnici iz zemalja koje nisu rizične više se neće testirati kada to požele, već samo ako zbog simptoma postoji sumnja na covid-19.

Zašto se ovo pravilo mijenja?

Posljednjih tjedana njemački laboratoriji rade gotovo na granicama svojih mogućnosti – tjedno se obavlja oko 1,1 milijun testova. Kritičari su predbacivali Ministarstvu zdravstva da tako masovno testiranje stoji puno rada i novca te da je bolje testirati ciljano.

Što je s povratnicima iz rizičnih zemalja?

Za ljude koji iz rizičnih zemalja dolaze u Njemačku – bez obzira koje državljanstvo imaju – i dalje važi obvezno i besplatno testiranje pri ulasku u zemlju.

Do sada se to odvijalo ovako: kada se doputuje recimo zrakoplovom, stane se u red pred mobilnom stanicom za testiranje gdje se uzima bris. Putnika se uputi da instalira posebnu korona-aplikaciju na koju će, obično u roku od 48 sati, dobiti negativan ishod testa. Jedino ako je test pozitivan, Zavod za javno zdravstvo ga zove telefonom.

Dok čeka na rezultat testa povratnik je dužan biti u samoizolaciji u svom smještaju.

Tko se ne testira na ulasku – recimo jer je došao automobilom i nije zastao na nekoj od postaja za testiranje na autocesti – može to učiniti besplatno i u idućih deset dana u nekom od laboratorija ili kod svog obiteljskog liječnika (u međuvremenu ne smije napuštati kuću).

U suprotnom mora provesti punih 14 dana u karanteni. To važi čak i onda kada putnik na ulasku ne dobije nikakav papir ili obavijest. Kazne za nepoštivanje karantene su drakonske u pojedinim pokrajinama.

Kako će biti od 1. listopada?

Za sada još nije potvrđeno, ali vjerojatno će od početka listopada biti ukinuto testiranje povratnika iz rizičnih zemalja na ulasku u Njemačku. Tada će oni morati biti u kućnoj samoizolaciji punih 14 dana ili najmanje pet dana nakon čega bi se testirali u vlastitoj režiji te u samoizolaciji proveli vrijeme dok ne stigne negativan nalaz.

Tko uopće smije iz rizičnih zemalja u Njemačku?

Ulazak iz rizičnih zemalja i područja dozvoljen je i dalje samo njemačkim državljanima i strancima koji žive i rade u Njemačkoj. Osim toga, ljudima koji dolaze poslom poput vozača kamiona ili sezonskih radnika, onima koji moraju na sud, imaju zakazano liječenje ili idu u posjet bračnom partneru. Turistički posjeti su zabranjeni.

Je li se Njemačkoj isplatilo masovno testiranje putnika?

Na to je teško odgovoriti. S jedne strane, ima pokrajina u kojima je posljednjih tjedana oko trećina svih registriranih slučajeva zaraze koronavirusom zapravo kod povratnika u zemlju – oni možda ne bi bili otkriveni bez masovnog testiranja. Po udjelu prednjače došljaci s Kosova, zatim iz Turske, a onda daleko iza njih slijede Hrvatska i Srbija.

S druge strane, nakon milijuna testova na ulasku u zemlju virus je potvrđen kod jednog postotka testiranih. Institut Roberta Kocha ne želi ocjenjivati je li to uspjeh ili nije. Kritičari vjeruju da bi bilo bolje testirati ciljano uz manje trošenje resursa.

K tome je u Bavarskoj, gdje većina ljudi ulazi cestovnim putem, došlo do pravog kaosa. Loše organizirane postaje za testiranje u kojima bez digitalnih datoteka rade volonteri, a ne stručnjaci, dovele su do toga da deseci tisuća uzoraka uzetih od putnika nisu mogli biti obrađeni na vrijeme. Među njima je bilo preko tisuću pozitivnih na koronavirus koji su zatim prekasno obaviješteni.

Dw.com