Kad jaganjci utihnu: Treba li čekati da nam iz slavina poteče krvava voda i počnu izlaziti crvi?

Pošto se radi o nečemu što ima ogromni utjecaj na život i zdravlje ljudi, upozoravali smo izrađivača Plana, da Prednacrt Plana zaštite okoliša Zapadnohercegovačke županije nije dobar. Plan je inače predan u dvije verzije. Prva verzija je u rujnu okarakterizirana kao konfuzna i da sadržava puno netočnih podataka i da nije urađena sukladno projektnom zadatku. Potom je ponuđena druga verzija Plana koja je još gora od one prve konfuzne. U nastavku teksta ćemo na primjeru otpada životinjskog porijekla prikazati dio problematike.

Kad jaganjci utihnu

U godinu dana samo s jedne klaonice odbačeno je preko 600 tona otpada, a u Planu zaštite okoliša ni jedne brojke o tome 2015. godine.

Riječ je o godini koja je prethodila izradi prednacrta Plana. Na samo jednoj klaonici u ZHŽ-u zaklano je preko pedeset tisuća životinja. Točnije, tijekom 2015. godine zaklano je 15924 junadi, 557 krava, 3643 teladi, 14271 svinja, 18061 janjaca. Tijekom te 2015. godine s klaonice je u prosjeku svako tri dana odvoženo pet tona otpada što na godišnjoj razini iznosi preko šesto tona otpada. Znači, ne šesto kila, nego šesto tona otpada u jednoj godini. To su ogromne količine. Osim toga ti podaci su lako dostupni i lako se izvrše izračuni. Međutim, u Planu zaštite okoliša ZHŽ-a ni riječi jedne o navedenim brojkama i količinama.

uginulakrava09032017

Nije predviđen model neškodljivog zbrinjavanja životinjskog otpada ni za idućih deset godina

Unatoč tome što se radi o ogromnim količinama otpada u Prednacrtu Plana nije predviđen model i način neškodljivog zbrinjavanja tog otpada. Poznato je da je to otpad koji uvjetuje vrlo ozbiljne okolinske probleme u svim sferama života: hidrosferi, pedosferi, atmosferi i geosferi. Ne samo da narušava vizualnu sliku ekoloških pejzaža, i emisiju neugodnog mirisa nego je posebno opasno to što su ugrožene podzemne vode, budući da kemijski procesi rezultiraju biosintezom toksina što uvjetuje stanje zatrovanosti vode produktima patogenih mikroorganizama. U narodu se za te kemijske procese slikovito kaže da se voda ucrvala.

Treba li čekati da nam iz slavina poteče krvava voda i počnu izlaziti crvi?

U ovom prednacrtu se za idućih deset godina ne predviđa model adekvatnog neškodljivog zbrinjavanja otpada životinjskog porijekla nego se za desetogodišnje razdoblje predviđa potrošiti skoro milijun maraka, točnije 840. 000 KM, za papirologiju, saniranje i zatvaranje postojećih nelegalnih odlagališta animalnog otpada što znači da će se sve te godine otpad i dalje nepravilno odlagati.

zivotinjskiotpad09032017

To onda opet znači da će tako nepravilno odložen animalni otpad ispuštati u tlo i vodu sva moguća onečišćenja. Pa će onda, tek kad ta sva onečišćenja ispusti u vodu i tlo i kad svi mogući toksini dospiju u vodu onda će se tek sanirati i za saniranje potrošiti ogromni novci. I sve tako, dok nam iz slavina ne poteče krvava voda i počnu izlaziti crvi. Umjesto da se čim prije riješi pravilan način konačnog neškodljivog uklanjanja.

Umjesto da plati zagađivač platit će prosvjeta, zdravstvo, socijala…

Sve zakonske odredbe pa i sva zdrava logika i kažu da troškove saniranja zagađenja treba snositi onaj tko je generirao otpad. To kažu svi ali ne i Plan zaštite okoliša ZHŽ-a. Vjerovali ili ne u tom Planu je predviđeno da troškove saniranje onih silnih tona otpada animalnog porijekla (preko šesto tona u samo jednoj godini) ne plati onaj tko je generirao taj otpad nego se predlaže da se to plati iz proračuna ZHŽ-a i općina.

Drugim riječima kazano iz džepa prosvjetnih radnika, medicinskih sestara, doktora, poduzetnika, policajaca, službenika, trgovaca, obrtnika, studenata, radnika i sirotinje koja obija od nemila do nedraga…

Potrebno je reći da se ne radi o malom iznosu nego o 840 000 maraka od kojih nijedan novčić iz džepa onog tko je taj otpad generirao.

FOTO: Mili Marušić

Najkrivlja baba Luca…

Na moju primjedbu da to nije dobro riješeno, predlagatelj je napisao da je “ teško odrediti čiji je otpad životinjskog porijekla koji je nelegalno odložen!“

Eto eksperti koji nam rade Plan zaštite okoliša, kažu da je teško odrediti čije su one silne tone otpada. Dali da im vjerujemo da je teško znati jeli 600 tona otpada bacila baba Luca što godišnje zakolje jedno pile i dva pivca ili klaonica na kojoj je u jednoj godini zaklano preko pedeset tisuća životinja?

Foto: Mili Marušić

Nisu prikazani vrlo važni laboratorijski nalazi vode i ostalih komponenti okoliša

Začuđujuće je da u planu nigdje nije prikazana niti obrađena nijedna analiza vode ni drugih komponenti okoliša, iako ih se u ZHŽ-u uradi značajan broj i to i kemijskih i fizikalnih i mikrobioloških. Te su analize dragocjene i vrlo važne. Umjesto toga u prikazu stanja nabacano je općenitih fraza, citata koji se svode na gomilanje poopćenih fraza, pa i takvih koje čak nemaju nikakve veze sa ZHŽ-om.

Ako se zna da je vrijednost izrade Plana pozamašna svota od skoro 60 000 maraka (57.213,00) onda je neshvatljivo da se izraditelj plana nije potrudio pribaviti niti obraditi nijednu od analiza komponenti okoliša. Isto tako je neshvatljivo da izraditelj uporno izbjegava doći na sastanak stručnog povjerenstva, iako mu je to obaveza.

Zato ga ovim putem pozivam da pred zainteresiranom javnošću pred upaljenim kamerama i mikrofonima argumentirano progovorimo o ovoj važnoj temi.

Ima li itko mandat pristati na išta manje od najboljeg trenutno znanosti mogućega, kada je u pitanju zaštita ovih ljudi, ovog prostora i ovog okoliša?

Kroz bližu i daljnju povijest mnogi sinovi i kćeri i Hercegovine nisu žalili ni život svoj dati u zaštiti ovih ljudi, ovog prostora i ovog okoliša.

Ima li pravo itko danas prihvatiti išta manje od najboljeg kada je u pitanju zaštita ovog prostora, ovih ljudi i ovog okoliša?

Je li ponuđeni Prednacrt Plana najbolje što se trenutno može uraditi i ponuditi?

Tko će snositi odgovornost za nepoštivanje uvjeta i rokova navedenih u ugovoru za izradu Plana zaštite okoliša ZHŽ za period 2014-2024? (nastavlja se…)

Slobodan Milas / Dnevno.ba