GRUDE – Šire područje sela Sovići i Gorica, kojima pripada i mali zaselak Bobanova Draga na krajnjem zapadu grudske općine sadrži neke od najvrijednijih arheoloških nalazišta u čitavoj zemlji, te je u arheološkom smislu ovaj dio Hercegovine relativno dobro poznat. No, iako je ovo područje poznato po arheološkim nalazima, veći dio površine zapadno od Gruda pa sve do granice s rep.Hrvatskom u principu je do danas ostao gotovo neistražen.
U okviru toga, vrlo slično kao i u slučaju gradine Batingrad južno od Posušja, predrimski ili prapovijesni lokaliteti ovog prostora najdetaljnije su istraženi tek u par navrata i to vrlo davno od strane poznatog istraživača Ćire Truhelke tijekom 1898, te znatno kasnije od strane Petra Oreča tijekom kraja 70ih godina prošlog stoljeća koji je istražio velike prapovijesne gradine sjevernije od ovog prostora u pravcu posuške općine. Pri tome treba naglasiti kako su sva ova ranija istraživanja, koja su urodila izvanrednim nalazima i otkrićima, vršena gotovo isključivo na području sela Gorica i Pit, relativno zapadnije od Bobanove drage. Sva kasnija istraživanja od vremena Truhelke i Oreča usmjerena su bila gotovo isključivo ka iskopavanjima antičkih-rimskih te postrimskih ostataka na širem području sela Gorica. U tom smislu, područje Bobanove Drage kao i gotovo čitav pojas zapadno od Gruda pa sve do granice s Hrvatskom s prethodno tek detektiranim i registriranim prapovijesnim gradinama i gomilama, ostalo je i dan danas neistraženo u pogledu predrimskog ili prapovijesnog doba.
Nedavnim terensko-istraživačkim obilaskom područja neposredno iznad zaselka Bobanova Draga autor portala je u okviru jedne velike (ilirske) gomile, ranije tek registrirane kao prapovijesna gomila, razotkrio impozantni megalitski ili kiklopski zid s jasno vidljivim helenističkim graditeljskim obilježjima. Ovaj masivni, ili bolje rečeno monumentalni bedem koji čini južnu podzidu jedne velike drevne kamene građevine, danas sačuvane u obliku velike gomile, posve sigurno je bio poznat lokalnim stanovnicima i svima onima koji su prolazili pored njega. No, unatoč toj činjenici, ranijim i današnjim arheolozima i povijesničarima, ovaj nedvojbeni monumentalni povijesni spomenik, nije predstavljao ništa vrijedno osvrta i istraživanja, pa je tako ostao gotovo u potpunosti ignoriran što je proishodilo njegovu današnju tajanstvenost, te nepostojanje gotovo nikakvih opisa ili fotografija, kako u stručnim, tako posebice u javnim, internetskim medijima.
Detaljnijim obilaskom šireg područja ove, po svemu sudeći monumentalne megalitske srušene građevine, autor je uzduž čitavih južnih padinskih strana pri vrhu brda razotkrio brojne ogromne višetonske klesane blokove vapnenca. Nadalje, razotkriveno je i to da se radi o većinom poligonalnim megalitskim blokovima koji su činili masivne, monumentalne zidove i podzide terasastih dijelova u višim padinskim dijelovima brda iznad Bobanove Drage. Daljnjim obilaskom područja, s usponom na viši dio okršenog vapnenačkog brda u pravcu sjevera zapažena je jedna relativno manja prapovijesna gomila koja je prvotno imala oblik stepenaste piramide no danas je, usljed dugotrajnosti vremena i devastacija, sačuvala tek u malim nazirućim dijelovima vidljive takve konstrukcije. Još dalje prema vrhu brda dolazi se do jedne ogromne prapovijesne gradine vrlo neobičnog oblika.
Detaljnim uvidom ove, danas gomili slične građevine, autor je došao do pretpostavke da se ovdje nalazi ustvari jedno prailirsko ili prapovijesno obredno mjesto, obredna građevina ili svetište. Ovoj mogućnosti čvrsto ide u prilog nazirući izgled prvobitne arhitekture ove velike građevine – pri čemu se jasno vidi kako je riječ o nekad fino obzidanoj građevini ovalna oblika poput kazališta s pogledom ili otvorenošću u pravcu jugoistoka.
Ovakav oblik i vrlo velika površina zaobljenog srušenog dijela ove drevne kamene konstrukcije ukazuje da je možda riječ o nekakvom solarnom obrednom mjestu gdje se štovalo sunce posebice tijekom razdoblja sunčevih solsticija. A da ovi prapovijesno-ilirski objekti, gomile i gradine predstavljaju samo jedan dio vrijednih još uvijek neistraženih oblika arheološke baštine ovog dijela grudske općine pokazuju i brojni ostaci rimskih zgrada, vila, grobnica, naselja, hramova, pri čemu se u neposrednoj blizini opisanih kiklopskih zidina prema dnu padine može pronaći ostatak fino obzidane antičke, najvjerojatnije rimske ceste s dobro isklesanim pretežno četvrtastim vapnenačkim blokovima jednake veličine i manjih dimenzija za razliku od megalitskog helenističkog zida i megalitskih blokova prema vrhu padine na prostoru ‘gomile’.
U svakom slučaju bogatstvo prapovijesnih i antičkih, danas tek malom broju ljudi prepoznatljivih, građevina na širem području zapadno od Gruda pa sve do Imotskog ukazuje koliku neprocijenjivo vrijednu kulturno-povijesnu baštinu koja još uvijek nije upoznata, a pogotovo istražena, sadrži ovaj dio Hercegovine, pri čemu se ovdje prikazani antičko-helenistički objekt sa svojim monumentalnim megalitskim zidom odsada nedvojbeno ubraja u popis iznimno vrijedne povijesne graditeljske baštine ne samo Gruda, već čitave Hercegovine.
Više možete pogledati na: Megaliti-hercegovina.blogspot.ba
