Bosna i Hercegovina država je u kojoj su apsurdi i potezi bez ikakve logike svakodnevica pa tako nikoga i ne čudi što smo vjerojatno jedina zemlja u svijetu koja moli za financijsku pomoć, dobije ju po povoljnim uvjetima a onda novac leži neiskorišten na računu.
I to se sve događa u vremenima teške zdravstvene i ekonomske krize kakvu svijet ne pamti. Ponovno se pokazalo da je političkim (kvazi)elitama važniji sitni politički poeni i ‘šibičarenje’ od interesa naroda i žitelja koje predstavljaju. Kredit Međunarodnog monetarnog fonda u iznosu od 330 milijuna eura još uvijek je na računima Centralne banke BiH iako je novac nasušno potreban bh. gospodarstvu koje grca u problemima.
Uz tu činjenicu, logično se zapitati zbog čega bi više itko slao novac u zemlju koja ga ne može niti podići sa računa a kamoli upotrijebiti za ekonomski oporavak. S obzirom na trenutne stavove unutar vladajuće koalicije čini se kako će novac na računu biti barem još neko vrijeme.
Entiteti i županije
Prvi problem je nastao kod postotaka raspodjele kada su morali intervenirati i predstavnici međunarodne zajednice da bi došlo do dogovora. I kada su to uspjelo, pismo namjere poslalo u SAD, novac stigao nastali su novi problemi.
Problem, je, barem po ovome što se može čuti u javnosti, uloga županija. Naime, od novca koji je dobila Federacija 50 posto treba ići županijama ali bošnjački ministri ne žele da županije budu dio službenog ugovora.
Pravdaju se time da su uvijek do sada u ugovornim aranžmanima kao strane raspodjele pojavljivali isključivo entiteti. Stvari su se pokušale riješiti pozivima guverneru Centralne banke BiH Senadu Softiću da donose odluku o puštanju novca entitetima, ali on je jasno poručio da se za to nisu stekli potrebni uvjeti.
Naime, pojašnjava kako osim promisorne note Ministarstva financija i trezora BiH, za raspodjelu sredstava treba i dodatni dokument, odnosno Odluka Vijeća ministara BiH. Pojednostavljeno – Softić neće činiti ništa bez odluke Vijeća ministara BiH. A na tu odluku, barem kako sada stvari stoje, još ćemo se načekati.
Pravni koraci
Sve to izazvalo je posebno veliki revolt u Republici Srpskoj kojoj su novci nasušno potrebni.
–Svjesni smo da je do blokade pristupa tim sredstvima došlo jer ne postoji dogovor između bošnjačkih i hrvatskih stranaka u FBiH, odnosno dijeljenja novca između federalne razine i županija i u suštini to je jedan težak politički nesporazum, problem koji tamo postoji godinama, a sada se odrazio nažalost i na ovaj aranžman, poručila je Željka Cvijanović, predsjednica RS-a. Dodala je kako je neprincipijelno to da više od mjesec dana stoji novac koji je dodijeljen, a druga stvar je da mi moramo plaćati obaveze i kamate na novac koji nismo povukli.
–RS zbog takvih nesređenih odnosa trpi štetu, ja mislim da mi moramo poduzimati i određene pravne radnje i zaštititi sebe. Ne bi ušli u pravljenje takvog aranžmana da smo mislili da će biti ovakvih spekulativnih stvari i smicalica iza toga, kaže Cvijanović. Zbog svega navedenog niti ona u kratkom razdoblju ne očekuje bilo kakve pomake po ovom pitanju.
Apel za deblokadu
Iz Delegacije EU u BiH navode da su u nekoliko navrata apelirali na vlasti da deblokiraju raspodjelu sredstava MMF-a u iznosu od 330 milijuna eura, napominjući kako bi Vijeće ministara BiH trebalo poduzeti još jedan korak koji bi omogućio Centralnoj banci BiH da raspodijeli sredstva.
–Ta raspodjela sredstava je također važna i u kontekstu 250 milijuna eura makrofinancijske pomoći EU za socioekonomski oporavak BiH od pandemije Covid-19, navedeno je u odgovoru Delegacije EU u BiH na upit Srne.
Dragan Bradvica / Dnevni.ba
