ŠIROKI BRIJEG – Izgradnjom sustava otpadnih voda ponovo se aktualizirala rasprava oko stanja vode rijeke Lištice.

Ova tema svako malo iskoči, bude aktulna par dana pa se polako ohladi i sve po starom. Čini se da naše građane ne zabrinjavaju previše takve stvari iako je kvaliteta vode i životne sredine nešto što je neizmjerno važno i svakog od nas.

Pošto je čovjek dosta otporan, efekti ovakvih utjecaja na zdravlje ljudi se ne moraju pojaviti odmah pa ih je teško dovesti u izravnu vezu ali sigurno ne izostaju. Zbog toga nije čudno što je ogromna cijev pokraj zgrade županije koja završava direktno u rijeci izazvala zabrinutost i negodovanje građana. Drukčije je stanje s različitim vodenim organizimima. Za razliku od čovjeka, brzo pokazuju znakove trovanja, što može rezultirati i masovnim pomorom.

Prisjetimo se lanjskog pomora riba i rakova. Još više zabrinjava i pojava propadanja pužeih kućica u Crnašnici. Broj puževa u Crnašnici se zadnjih godina drastično smanjio. Kod onih malobrojnih preostalih vidljia je degradacija kućice. To je zaista neobična pojava koju nitko do sad nije istražio a upućuje na neke bitne promjene parametara vode. Poznato je da je PH vriejdnost vode krških rijeka dosta visoka, u pravilu iznad 7.5 a nerijetko i iznad 8. Takve su vrijednosti i u Crnašnici i Lištici.

Puževe kućice izgrađene su od kalicjeva karbonata. Kalciejv karbonat se ne otapa u tako lužnatim vodama koje su ionako prezasićene istim. Dolazimo do zaključka da je nešto moralo dobrano zakiseliti Crnašnicu, a nije poznato što i kako. Svake godine svjedoci smo crvene i bijele Ugrovače. Ne radi se o prirodnim fenomenima već o umjetnim promjenama boje vode koje su uzrokovane ljudskim zagađenjima.

Kad prvi put naleti bujica, nanese crveni talog od boksitne jalovine iz rudnika u Crnim Lokvama. Kad se voda povuče ostane crveni talog na svemu što je prekrivala. Poslije nekog vremena, kad se Ugrovača smanji i prestane teći, iza ostane bijeli talog. Za ovaj talog je najvjerojatnije krivac neki od gospodarskih objekata u blizini Ugrovače na Trnu. Ne zna se je li štetan ili koristan za zdravlje ljudi i životinja jer inspekcije odnosno institucije u čijoj su nadležnosti ovakva ispitivanja ne rade.

Nekih dvjesto metara ispod benta počinje i i “žuta rijeka”. O kavliteti vode govore bistrina i providnost od nekoliko centimetara i opojni miris koji se širi nekoliko stotina metara. Ljeti kad elektroprivreda ispusti svu vodu iz jezera na Blatu sve vodene životinje ostanu na suhom. Ostane pustinjski krajolik karakterističan za Saharu.

Građane najviše smeta bahat i prepotentan odnos vlasti, institucija i najvećih zagađivača prema ovakvim problemima. Ponašaju se kao da je sve u najboljem redu i kao da problemi ne postoje. Totalnim ignoriranjem vrijeđaju narod kojem bi navodno trebali služit. Ako se i oglase dobijemo poruku, iz ureda naravno, kako je sve u najbolje redu i to što je rijeka crvena, bijela, žuta ili ne znam kakva, nije nikav problem i nema razloga za zabrinutost.

Slike koje ćete sada vidjeti, prikazuju rijeku Lišticu i njezine najugrženije stanovnike:

Rudnici boksita u Crnim Lokvam uz brinu i Bent nakon nailazka Ugrovače

Lištica nekih dvjesto metara ispod Benta

Pustinja u koju se Blato pretvori kad hidroelektrana ispusti svu vodu

Riječni rak iz Lištice najvjerojatnije vrste (Austropotamobius pallipes) i Kliješta impresivne veličine koja su pronađena uz obalu nakon lanjskog pomora.

Pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra)

Mali vodenjak (Lissotriton vulgaris)

Puž porodice Nerita iz Crnašnice s degradiranom kućicom

Prikanac (phoxinellus pseudalepidotus) endem dojnjeg toka Lištice. Nekad su kanali i rijeka bili prepuni. Sad jedva da ih ima, i to samo na pojedinim lokacijama u određeno doba godine, svake godine sve manje. Broj im se naročito sumnjivo otkad je Elektroprivreda napravila radove na izgradnji kanala i jezera Blatu i potpuno im uništila stanište.

Vijun roda Cobitis, nije istražen ali najvjerojatnije isto endem dojnjeg toka Lištice. Broj im se jako smanjio tako da ih je vrlo teško naći.

Pastrva iz Lištice se razlikuje od svih ostalih.

Nije dovoljno istražena ali radi se o specifičnoj vrsti koja je najvjerojatnije endem Lištice. Uz pretjeran izlov i uništenje staništa najviše je ugrožava ukrštavanje sa drugim podvrstama pastrva koje se ubacuju u Lišticu radi sportskog izlova.

Čitatelj portala SirokiBrijeg.info