Na današnji dan 1945. godine partizani su pokraj crkve svetog Franje u Čapljini ubili više mještana, a među njima je bila i časna sestra Regina Milas, koja je kao odgojiteljica i učiteljica radila u Mostaru, Širokom Brijegu, Međugorju, Opuzenu i Čapljini. Njezin je rad u Čapljini ostavio dubokoga traga, te joj je u zahvalu podignut spomenik 2002. godine.
Sestra Regina Milas je rođena u Tihaljini (Općina Grude) 1915. godine, a spomenik čapljinskoj mučenici izradio je akademski kipar Stipe Sikirica iz Zagreba, u to vrijeme i dekan na Likovnoj akademiji Široki Brijeg.
Spomenik su na simboličan način otkrili mladi župljani, prvopričesnici. Prve svijeće uz spomenik zapalile su Mara Miličević, majka dvojice sinova poginulih u Domovinskom ratu, te časne sestre franjevke. U ime organizatora svečanosti, Udruge katoličkih vjernika Hercegovine “Mir i dobro”, podružnica Čapljina, velikom broju okupljenih vjernika i žitelja čapljinske općine obratila se magistrica Radmila Jakiša. Osobito je naglasila značajnu ulogu žene u obitelji, te društvu uopće.
U prigodi otkrivanja spomenika časnoj sestri Regini istaknuta je potreba osvjetljavanja uloge časnih sestara unutar Crkve.
Fra Vendelin Karačić, profesor na Likovnoj akademiji u Širokom Brijegu te voditelj franjevačke galerije, biranim riječima govorio je tom prilikom o spomeniku sestri Regini, za koji je, primjerice, i Vasilije Jordan ustvrdio da je najuspjelije umjetničko djelo poznatog zagrebačkog kipara Stipe Sikirice.
Svečanost otkrivanja spomenika uveličali su članovi puhačkog orkestra HKUD “Seljačka sloga” iz Trebižata, zbor svetog Franje, te popularna pjevačica Tereza Kesovija, koji su uveličali i misno slavlje. Misu je u crkvi svetog Franje predvodio Bonifacije Barbarić.
Svima koji su pridonijeli podizanju spomenika sestri Regini zahvalio je najstariji hercegovački franjevac i njezin rođak fra Kamilo Milas.
U sklopu programa obilježavanja 70. obljetnice mučeničke smrti fra Petra Sesara, tadašnjeg čapljinskog župnika, časne sestre Regine Milas, fra Andrije Jelčića, graditelja crkve u Čapljini i oko 400 Čapljinaca i ove godine župni ured župe svetog Franje Asiškog organizira tradicionalnu manifestaciju pod nazivom “Dani sjećanja”.
U sklopu programa ovog ponedjeljka, 2. veljače 2015. godine, u 17 sati, u crkvi svetog Franje Asiškog u Čapljini bit će služena sveta misa u spomen na pobijene fratre i puk.
OSTALI DOGAĐAJI NA DANAŠNJI DAN;
1945. – Kao župnika u Čapljini, partizani su iz župnog stana nekamo odveli početkom siječnja fra Petra Sesara. Vratili su ga noću u zvonik, podmetnuli mu strjeljivo u džepove i ubili ga pod izlikom da je bio naoružan. Do danas mu se za grob ne zna. Fra Petar Sesar (krsno ime Marijan) je inače rođen 02. travnja 1895. godine u Kočerinu od roditelja Ante i Kate (rođ. Ćuk). Prije dolaska u Čapljinu službovao je na Širokom Brijegu, Tihaljini, Gorici, te Mostaru.
1974. – Rođen Miro Katić, jedan od najboljih nogometaša u povijesti NK Širokog Brijega. Igračku karijeru je započeo u Splitu, vrlo mlad se našao u dresu zagrebačkog Dinama, potom s dosta uspjeha nosio i dres Hrvatskog Dragovoljca. Za Široki Brijeg je nastupao u posljednjim sezonama Lige Herceg-Bosne, te u prvim sezonama Premijerlige BiH.
Ostat će upamćen i kao nogometaš koji je zabio prve golove na europskoj sceni za Širokobriježane. Dogodilo se to 15. kolovoza 2002. godine, dakle na blagdan Velike Gospe, zanimljivo i dan koji se u Širokom Brijegu proslavlja kao dan općine, odnosno grada. Široki Brijeg je gostovao u Bratislavi i u susretu 1. Pretkola Kupa UEFA sa 2:1 pobijedio VTJ Kobe Senec. Slovaci su prvi poveli, ali je sjajna širokobriješka desetka svojim golovima preokrenula situaciju i donijela klubu s Pecare prvu europsku pobjedu u prvom euro nastupu.
Katić je kasnije igrao i za Torpedo iz Moskve, no kako sam naglašava najljepše igračke dane tijekom karijere proveo je upravo na Pecari gdje je i ostvario svoje najveće uspjehe.
Miro Katić je rođen u Splitu, korijene vuče iz Dalmatinske Zagore, stekao je i jedan nastup u reprezentaciji Bosne i Hercegovine. Mnogi se i dan danas sjećaju njegovih nogometnih bravura i slažu s konstatacijom da je od igrača sa strane, uz Brazilca Wagnera, vjerojatno i igrač koji je ostavio najdublji trag u dresu ovog kluba.
1986. – Rođen Tomislav Bušić. Nogometaš koji je podrijetlom iz grudske općine, rođen u Imotskom, a kao mlad igrao u Vinjanima. Nakon Vinjana ostvaruje transfer u NK Mladost iz Prološca. Uspješna sezona u Mladosti privukla je pozornost skauta većih klubova. Kao 13-godišnjaka zapazili su ga Hajdukovi skauti Vilson Džoni i Dražen Mužinić.
Od tada je igrao u omladinskom pogonu splitskog kluba, gdje je imao vrlo zapažene rezultate, a pri odabiru sljedećeg kluba birao je između Hajduka i Dinama. Zanimljivo je da je uvijek igrao na poziciji centarfora i nikad ni na jednoj drugoj. Isticao se sjajnom snalažljivošću i postavljanjem, te osjećajem za gol, a najveća mu je boljka bila brzina. Uzor mu je nizozemski napadač Ruud van Nistelrooij.
Nakon jedne šampionske sezone u juniorima prebačen je u seniorsku momčad Hajduka pod vodstvom Blaža Sliškovića. Već na svojoj drugoj utakmici protiv Kamen Ingrada bio je dvostruki strijelac. Nakon što je ušao u prvu momčad Hajduka munjevito je napredovao te postao najmlađi igrač koji je riješio vječni derbi Hajduka i Dinama (zabivši gol u 89. minuti za 1:0 na Poljudu). U sezoni 2004./05. postiže 11 pogodaka za svoj klub.
Bušić je 2007. godine išao na posudbu u Dynamo iz Kijeva, zatim ostvario transfer u izraelski Maccabi Petah Tikvu, zaigrao i u Slaven Belupu, pa u Azerbejdžanu (Simurq), a zadnja mu je destinacija Albanija. Branio je jednu sezonu boje Vllaznie iz Skadra, a trenutno nastupa za FK Tiranu.
Pripremio: Danijel Ivanković
