ŠIROKI BRIJEG – Na našem lokalnom širokobriješkom internet portalu SirokiBrijeg.info početkom ove kalendarske godine krenuo sam uređivati rubriku VREMEPLOV ZHŽ, odnosno “dogodilo se na današnji dan”. Rubrika, kao što joj ime sugerira, obuhvaća događaje koji su se u prošlosti zbili na današnji datum, kako same godišnjice rođenja i smrti poznatih osoba tako i ostale događaje koji su vezani za četiri općine Zapadnohercegovačke Županije.
Pripremajući tako zapis vezan za današnji datum isti pobudi želju za jednim malo opširnijim komentarom na tu temu. Naime, u arhivskoj građi Širokog Brijega, danas mjesta koje ima status grada, a u to vrijeme mjesta koje je imalo status općine i zvalo se Lištica, pronađem vijest koja kaže sljedeće: “Skupština općine Lištica donijela je na današnji dan 1979. godine Odluku o zaduženju kod Privredne banke Sarajevo na iznos od 2.000.000 tadašnjih dinara za učešće u izgradnji puta Privalj – Grude dužine 4,64 km i Lištica – Čitluk dužine 8 km s rokom otplate 22 godine i 1% kamata”!
Realno gledajući, ovaj kredit je bio svrsishodniji nego vjerojatno ijedan postratni koji se podigao u ovoj općini, pa i općenito u županiji Zapadnohercegovačkoj, a koliko me sjećanje služi podiglo ih se poprilično puno. Kamatna stopa od 1% na razdoblje od 22 godine znatno je prihvatljivija nego kod ijednog kredita današnjeg vremena…
Što je još zanimljivo, taj kredit je “pojela” inflacija, a zbog početka rata nikada se nije ni vratio što će reći da smo gotovo besplatno dobili preko 12 km cesta koje su od puno većeg značaja nego primjerice današnja dva kružna toka što se u širokobriješkom Klancu rade na razmaku od svega 100 metara, a koji će koštati gotovo milijun današnjih konvertibilnih maraka! Zapravo, puno više od semafora koji su donedavno tu bili, a koji su bili puno bolji regulator prometa od ovih najnovijih “inovacija”.
Mnogi će se složiti kako bi puno veći značaj za ovdašnji kraj bio da se taj novac uložio u obnovu ceste Široki Brijeg – Čitluk, koja se kao što rekoh gradila još 1979. godine, jer ista u današnje vrijeme predstavlja poprilično ruglo, posebice kada znamo kako dosta hodočasnika iz stranih zemalja prilikom posjeta Međugorju odluči “navratiti” i do Samostana na Širokom Brijegu, pa vozeći se navedenom dionicom vrlo lako mogu imati osjećaj kako se ne voze autobusom po magistrali, nego kako frezom ili traktorom prelaze preko kakvog teško prohodnog terena!
Istina, znamo da su i ceste različito kategorizirane, pa je za neke općina nadležna, za neke županija, a opet za neke Federacija BiH, kao što je slučaj sa dva kružna toka u Klancu. Tako se i današnji političari po potrebi mogu hvaliti s određenim inovacijama, ako vide da pohvale dolaze od običnog naroda, ali također i ostati bez komentara ukoliko spoznaju da narod određenim projektima i nije najzadovoljniji, a kao što je definitivno slučaj u navedenom primjeru širokobrijeških kružnih tokova.
Možda će mnogi ipak promijeniti mišljenje kada ovi radovi budu gotovi, no isto tako bit će i nadalje onih koji će smatrati da se toliki novac mogao pametnije investirati, jer kako neki u šali kažu “iz jednog kružnog toka niste još ni izašli, a već ste u drugi ušli”. A čuli ste za onu kako je u svakoj šali pola istine.
Vraćajući film u tu 1979. godinu, kada se eto još nisam bio ni rodio, čitajući zapis sa sjednice Skupštine općine naiđem i na sljedeću informaciju koja kaže:
“Donesena je Odluka o dimnjačarskoj djelatnosti u Širokom Brijegu poradi osiguranja redovitog djelovanja dimnih predmeta, sprečavanja onečišćenja zraka i preduhitne zaštite imovinskih dobara od požara“.
Dimnjačarsku djelatnost na području Širokog Brijega obavljala je inače Komunalna organizacija udruženog rada ‘Građenje’ u Mostaru”.
Dakle, u to vrijeme se vodilo računa i o čistoći zraka. I rijeke ovdašnje su bile čistije nego danas, zrak sigurno zdraviji… Neću reći da nam je bilo bolje, jer puno je onih kojima tadašnji politički režim nije ostao u lijepom sjećanju, ali činjenice govore kako je nemali broj i onih koji sličnu konstataciju mogu dati i za ovaj današnji. Zapravo, kada usporedimo sve te političke sustave koji su ovdje bili prisutni dođemo do jednostavnog zaključka kako su svi oni imali i dobre i manje dobre, odnosno loše strane, a mi smo nažalost, kako se bar meni čini, u današnjem vremenu pokupili ono najgore od svih tih sustava ili sistema.
Danijel Ivanković / Dnevno.ba
Rubriku “Vremeplov ZHŽ” našeg kolega Danijela Ivankovića možete pogledati i pronaći na ponuđenoj link stranici: VREMEPLOV ZHŽ. u kojoj naravno i Vi možete sudjelovati šaljući informacije koje bi mogle popuniti navedenu rubriku. Sve potrebne podatke možete pronaći na svakodnevnoj objavljenoj vijesti.
