Na današnji dan 1983. godine rođen je Marko Marušić Piže, profesor zemljopisa i povijesti iz Širokog Brijega. Svoje izvannastavne aktivnosti vezuje za proučavanje veza između znanosti i prirode, studij hagioterapije, politiku i školsku pedagogiju.
Marušić je općinski vijećnik HSP-a AS u Širokom Brijegu, osoba sa svim predispozicijama da jednog dana izraste u jednog od vodećih bh političara iz reda hrvatskog naroda, te na taj način nastavi širokobriješki niz na tom polju, jer podsjetimo se kakve sve političke perjanice dolaze iz ovog mjesta počevši od Gojka Šuška, Vladimira Šoljića, Dragana Čovića, Bariše Čolaka, Bože, Mariofila i Damira Ljubića, Mladena i Jerke Lijanovića, Ivana Muse, Viktora Kvesića, Milijana Nakića…
OSTALI DOGAĐAJI NA DANAŠNJI DAN;
1729. – Umro fra Lovro Šitović, bosanskohercegovački i hrvatski pisac. Podrijetlom je iz muslimanske obitelji iz Ljubuškog. Otac mu je u vrijeme austrijsko-turskog rata (1690.) bio zarobljen u Dalmaciji, pa je njega kao dječaka ostavio kao jamstvo, dok ne prikupi novac za otkup.
Dječak je to vrijeme proveo kod franjevaca. Nakon što ga je otac vratio u rodnu kuću, uskoro je pobjegao nazad franjevcima. Kršten je u zaostroškom samostanu u 17-oj godini i svoje ranije ime Hasan zamijenio imenom Stjepan, a kasnije je uzeo redovničko ime Lovro.
U Zaostrogu je završio samostansku školu, a novicijat je započeo u Našicama. Studirao je u Italiji. Kao profesor je djelovao u Makarskoj, Šibeniku i Splitu. Objavio je djelo u stihovima Pisna od pakla (1727.), koje je, kako sam kaže, složio u “hrvatski jezik i pivanje”. Autor je i jedne latinsko-hrvatske gramatike (1713.).
Šitović je prvi franjevački pisac koji je cijelo jedno djelo napisao u stihovima. Njegova Pisna od pakla vjerskog je sadržaja, a pisana je u duhu narodnog pjesništva.
1883. – Rođen fra Leo Petrović u Klobuku, od oca Marijana i majke Anđe r. Jurčić – krsno ime Grgo. Pučku školu je završio u Veljacima, Srednju školu u Širokom Brijegu, a zatim filozofiju i teologijustudirao u Mostaru 1901. – 1903. i Fribourgu (Švicarska) 1904. – 1907.
Promoviran je za doktora teologije u Fribourgu 31. siječnja 1908. s disertacijom: Disquisitio historica in originem usus slavicae idiomatis in Liturgia apud Slavos praecipue Chroatos, Mostar 1908.
Na Humcu se obukao 4. listopada 1900., službovao sljedećim redoslijedom: – 1907. – 1917. profesor na teologiji u Mostaru; – 1917. – 1919. župnik u Klobuku; – 1919. – 1925. gvardijan i župnik u Mostaru; – 1925. – 1926. profesor na bogosloviji u Mostaru; – 1926. – 1934. bilježnik Biskupskog ordinarijata u Mostaru; – 1934. – 1942. generalni vikar biskupija Mostarsko-Duvanjske i Trebinjsko-Mrkanske; – 1942. – 1943. zapravo 1937. – 1943. konzultor biskupija;– 1943. – 1945. provincijal.
Partizani su ga sa šestoricom subraće 14. veljače 1945. odveli iz mostarskog samostana, ubili i bacili u Neretvu. Mjesto pokopa je nepoznato. Po njemu se naziva Vicepostulatura (“Fra Leo Petrović i 65 subraće”), koja radi na prikupljanju građe o ubojstvu 66 hercegovačkih franjevaca u Drugom svjetskom ratu.
Objavljivao je svoje radove u: Kršćanskoj obitelji; Serafinskom perivoju; Hrvatskoj zajednici; Narodnoj slobodi; Napretkovu kalendaru; Stopama otaca; Neue Ordnung; Kalendaru sv. Ante; Glasniku sv. Nikole Tavelića.
1991. – Izvršeno je prisilno poravnavanje u Tvornici aluminijskih otvora, profila i panela za građevinarstvo “Feal” u Širokom Brijegu.
Međutim, kako se nisu mogli ispuniti uvjeti, Sud u Mostaru pokrenuo je stečajni postupak, a za upravitelja je odredio Vladu Šoljića.
2000. – Vinko Zorić, prvi predsjednik Općinskog odbora HDZ-a općine Grude, a 2000. godine predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Županije zapadnohercegovačke, na svečanoj sjednici u kinodvorani u Grudama u povodu desete obljetnice utemeljenja prvog Odbora HDZ-a u BiH rekao je sljedeće:
“Narod od nas traži jedinstvenost. Samokritičnost. Rad. Traži da skrešemo sve ono što nas od njega odvaja, da mu se vratimo u njedra, da dođemo do njegovih obiteljskih stolova, da vidimo što i kako jede, kako živi, što ga pati. Narod od nas traži da se ne gazi po krvi bojovnika, da se ne zaborave nestali i Kupres, Ševaš njive, Vrdi, Mostar, da se ne zaboravi za što smo se borili”.
2011. – Predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić oštro je osudio navode bivšeg rizničara HDZ-a, nekadašnjeg šefa Carinske uprave i sadašnjeg ključnog svjedoka USKOK-ove istrage o korupciji u najužem državnom vrhu Mladena Barišića da mu je dao 400 tisuća kuna.
“U Jutarnjem listu u ponedjeljak, 28. veljače 2011. objavljen je tekst pod naslovom ‘Nakon sastanka sa Sanaderom i Bebićem Boži Ljubiću dao sam 1,3 milijuna kuna’. Naslov, kao i izjava Mladena Barišića da mi je dao 400 tisuća kuna, sve je odvratna laž”, navodi se u Ljubićevom priopćenju.
U istom priopćenju se nadalje navodi kako se tadašnji predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić nikada nije sreo s Mladenom Barišićem.
“Ne samo da mi Barišić nije dao novac nego se ne sjećam da sam ikada Barišića sreo, a posebno ne u četiri oka, ako sam ga i sreo, to je moglo biti samo u jako širokom društvu gdje nisam s njim ni komunicirao, a u Tučepima, gdje se to navodno dogodilo, nisam bio u posljednjih dvadeset godina” – kazao je Ljubić.
Božo Ljubić je također ustvrdio da ne samo da nije primio novac od Mladena Barišića, nego da to nikada nije učinio od HDZ-a. Inače, Mladen Barišić je, prema pisanju Jutarnjeg lista u jednom od svojih novijih iskaza kazao kako je novcem iz crnog fonda financiran HDZ 1990. preko Bože Ljubića. Naime, u tekstu Jutarnjeg lista piše kako je u svojoj izjavi Barišić kazao da je tijekom 2007. godine došlo do raspada HDZ-a BiH.
“Ivo Sanader tada je procijenio kako je Božo Ljubić osoba koja bi mogla reformirati tamošnji HDZ. Rekao mi je da bismo mu, osim politički, trebali i materijalno pomoći”, kazao je navodno Barišić u svom iskazu.
2014. – Vlada Zapadnohercegovačkežupanije je na svoju sjednici donijela odluku o pokretanju procedure za kreditno zaduženje županije Zapadnohercegovačke. Radi se o kreditnom zaduženju u visini od 6 milijuna maraka. Novcem iz ovog zaduženja Vlada planira podmiriti obveze prema socijali i dio obveza za doprinose. Vlada se planira zadužiti u domaćim bankama, te će tako ovih dana biti raspisan natječaj za najpovoljnije uvjete kreditiranja.
Podsjetimo, premijer Vlade Zapadnohercegovačke županije Zdenko Ćosić je par dana ranije izjavio kako su plaće proračunskih korisnika posljednja stavka koju će dirati, ali da je županiji potrebno kreditno zaduženje kako bi mogla izmiriti druge obveze koje se od nje traže. Kreditno zaduženje Ćosić opravdava činjenicom da Vlada Zapadnohercegovačke županije uz trenutačne prihode ne može osigurati normalno funkcioniranje županije bez kredita. Ipak, naglašava se kako se ne radi o gomilanju zaduženja.
“Mi se zadužujemo u skladu s mogućnostima. Kad se oslobodimo jednog kredita, uzimamo drugi” – objasnio je tom prilikom Premijer Ćosić.
Pripremio: Danijel Ivanković
NAPOMENA: Poštovani čitatelji portala SirokiBrijeg.info ovim putem naglašavamo kako i svi Vi možete sudjelovati u kreiranju rubrike “Vremeplov ZHŽ-a”, pa Vas stoga pozivamo da na mail: vremeplovzhz@sirokibrijeg.info šaljete tekstove/informacije, kao i fotografije za koje vjerujete da bi mogle biti zanimljive pri kreiranju rubrike, a sve ono najzanimljivije što pošaljete vrlo rado ćemo iskoristiti da osvježimo i obogatimo ovu rubriku.
