Devetorica hercegovačkih franjevaca na Posušju na današnji dan 1843. godine potpisuju zajedničko pismo Zboru za raširenje vjere u Rimu obrazlažući svoju želju za izgradnjom crkve i samostana u rodnoj Hercegovini.
Osim toga mole da biskup fra Rafo Barišić dođe u Hercegovinu kao apostolski namjesnik (vikar). Potpisnici su fra Nikola Kordić, fra Ilija Vidošević, fra Mijo Slišković, fra Ante Čutura, fra Augustin Marić, fra Ilija Skoko, fra Filip Ančić, fra Paško Kvesić i fra Filip Ćorić. Sa sličnim radom kontinuirano nastavljaju i dalje, pa sve učestalije pišu Rimu.
OSTALI DOGAĐAJI NA DANAŠNJI DAN:
1943. – U Osoju kod Posušja rođen Benjamin Tolić, hrvatski novinar, filozof, diplomat, prevoditelj, publicist, esejist i pisac ogleda. Otac je Ive Marije Tolić, jedne od vodećih svjetskih 40 biologa, djelatnice Instituta Max Planck i Instituta Ruđer Bošković.
Mati mu je ostala udovicom u Drugom svjetskom ratu. U Donjim Andrijevcima pohađao je osnovnu školu. Ondje je upoznao svoju buduću suprugu Dubravku, s kojom je poslije zajedno studirao u Zagrebu na Filozofskom fakultetu. Studirao je germanistiku i filozofiju, a Dubravka rusistiku i filozofiju. 1965. su se vjenčali. Oboje su emigrirali 1967. u Beč nakon Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, gdje su nastavili studirati filozofiju. Vratili su se u Hrvatsku 1970. za hrvatskog proljeća. Zaposlio se je kao profesor njemačkog. Radio je po raznim školama u Zagrebu i okolici. Uređivao je Osmojezični rječnik za njemački jezik u LZMK.
Bio je u hrvatskoj diplomaciji tijekom 1990-ih. Predsjednik RH Frano Tuđman imenovao ga je 30. ožujka 1995. za konzula, šefa Konzulata Republike Hrvatske u Švicarskoj konfederaciji, sa sjedištem u Zürichu. Promaknut je 22. studenog 1995. na višu diplomatsku funkciju, na dužnost generalnog konzula Republike Hrvatske u Švicarskoj Konfederaciji, sa sjedištem u Zürichu, s konzularnim područjem koje obuhvaća kantone: Zürich, Schaffhausen, Thurgau, St. Gallen, Appenzell, Zug, Schwyz, Glarus, Luzern, Nidwalden, Uri, Obwalden i Graubünden.
Odlukom predsjednika RH Franje Tuđmana, postavljen je 29. srpnja 1998. za veleposlanika u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske, s time da je odluka stupa snagu 15. rujna 1998. Obnašao je dužnost glavnog i odgovornog urednika hrvatske novinske agencije HINA-e. Na dužnost je postavlje za HDZ-ove vlade Zlatka Mateše 22. listopada 1998. S dužnosti je razriješen nakon što je HDZ nakon deset godina otišao s vlasti, za koalicijske vlade (SDP, HSLS, HNS i dr.) Ivice Račana 13. srpnja 2000. godine.
Poslije se aktivirao u politici. 2003. kandidirao se na parlamentarnim izborima na zajedničkoj listi HIP-a i Hrvatskog bloka – pokreta za modernu Hrvatsku. Bio je 4. na kandidacijskoj listi za 7. izbornu jedinicu. Nisu prešli izborni prag.
Danas piše kolumne za Hrvatsko slovo, hrsvijet.net, portal Hrvatskog kulturnog vijeća, javno.hr (sada dalje.com) i druge hrv. portale. Objavio je šest knjiga, od čega knjige Tko smo mi?, Sanaderova dionica i Kraj neovisnosti prema Damiru Pešordi predstavljaju “nenamjernu trilogiju”.
2003. – Preminuo Darko Ćurdo, hrvatski glumac i grafičar iz Posušja. Glumac zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta, i grafičar koji je postavljao zapažene izložbe. Jedan je od utemeljitelja glumačke družine Histrioni. Darko Ćurdo, glumac i grafičar, rođen je 12. studenoga 1944. u Gorici kod Posušja, a umro je 8. srpnja 2003. u Zagrebu.
1971. je diplomirao glumu na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu. Od 1986. bio je stalni član dramskoga postava Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Bio je član dramskog postava Kazališta Marina Držića u Dubrovniku, član HNK u Varaždinu i Splitu. Glumio je u svim zagrebačkim kazalištima i slobodnim, alternativnim grupama. Pokretao je i one man theatre družine, od kojih je najvažnija bila Podrumska scena. Bio je jedan od osnivača i idejnih začetnika Kulturne udruge “Festival glumca u Zagvozdu”, i dugogodišnji član Histriona.
Dobitnik je dviju nagrada Goranova proljeća. 1996. godine odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marka Marulića. Igrao je manje, srednje i glavne uloge u domaćim i svjetskim dramama, neke od njih su: Brut, Macbeth, Kamilo, Vladimir, Artaud, Hektor, Mefisto…
Više od trideset godina izvodio je lirsku monodramu “Nespravan za problem” načinjenu na temelju izbora iz djela Tina Ujevića. 1998. godine, povodom stogodišnjice rođenja A. B. Šimića, režirao je lirsku dramu Preobraženja na temelju poezije A.B. Šimića. Filmska ekranizacija lirske drame u Vukovaru koju je na filmsko platno prenio Eduard Galić, zasigurno je do danas najljepši hommage patnjama Vukovara u Domovinskom ratu.
Iste godine, na 5. festivalu glumca (1998. godine), za ulogu u Gogoljevim “Luđakovim zapisima” dobio je nagradu Festivala glumca u Vinkovcima.
Posljednja uloga koju je igrao jest uloga Bruscona u “Theatermacheru – stvaratelju kazališta” Thomasa Berndharda u režiji Laszla Bogosssija jr., priređenu u Hrvatskom kazalištu u Pečuhu.
2014. – Član Predsjedništva HDZ-a 1990. Ivica Gašpar podnio je ostavku na sve dužnosti u stranci, no takvu odluku stranačko vodstvo nije prihvatilo.
U dopisu upućenom središnjici stranke, predsjedniku Martinu Ragužu te predsjedniku Županijskog odbora HDZ-a 1990. Vjekoslavu Bakuli, Gašpar, koji je član Predsjedništva stranke, tajnik Županijskog odbora ZHŽ i predsjednik Općinskog odbora HDZ-a 1990. u Ljubuškom uputio je kratku obavijest o ostavci. U objašnjenju je navedeno da Gašpar ostavku podnosi iz privatnih razloga.
No, valja reći kako je ova ostavka stigla samo nekoliko dana prije utvrđivanja stranačkih listi za predstojeće opće izbore u Bosni i Hercegovini. Po dostupnim informacijama, Gašpar, koji je obnašao više stranačkih dužnosti, zbog želje dijela neistomišljenika nije bio pozicioniran na zadovoljavajućem mjestu, pisao je prije godinu dana Večernji list.
U kuloarima se moglo čuti kako su unutar županijskog, zapadnohercegovačkog odbora HDZ-a 1990. bili česti prijepori između stranačkih dužnosnika iz Posušja, Ljubuškog i Širokog Brijega. Nakon što je dopis stigao u središnjicu, iz HDZ-a 1990. su izvijestili kako ova ostavka nije prihvaćena. To znači da je Gašpar ostao na svim stranačkim dužnostima, a što vjerojatno podrazumijeva i da je dobio odgovarajuću stranačku poziciju na listama za predstojeće opće izbore u Bosni i Hercegovini.
Ivica Gašpar je danas na privremenom radu u Njemačkoj (bauštela).
Pripremio: Danijel Ivanković
NAPOMENA: Poštovani čitatelji portala SirokiBrijeg.info ovim putem naglašavamo kako i svi Vi možete sudjelovati u kreiranju rubrike“Vremeplov ZHŽ-a”, pa Vas stoga pozivamo da na mail: vremeplovzhz@sirokibrijeg.info šaljete tekstove/informacije, kao i fotografije za koje vjerujete da bi mogle biti zanimljive pri kreiranju rubrike, a sve ono najzanimljivije što pošaljete vrlo rado ćemo iskoristiti da osvježimo i obogatimo ovu rubriku.
