“Očito profesionalni lopovi su opljačkali zlatarnicu kraj bivše robne kuće Posušanka” – priopćeno je iz MUP-a ZHŽ-a na današnji dan 2010. godine.
Provalivši kroz vrata, otuđili su sef pun nakita, težine oko 150 kilograma, što opet ukazuje da se radilo o više kradljivaca. Vrijednost ukradenoga računa se na desetke tisuća maraka, a zanimljivo je da je ova provalna krađa ‘odrađena’ na gotovo identičan način kao i ona mjesec dana ranije kada je opljačkana zlatarnica Seiko u Širokom Brijegu. Čak se radi o istoj oštećenoj obitelji.
“Lopovi su očito upratili sve pojedinosti vezane uz zlataru te pod okriljem mraka prvo vani presjekli kablove od telefona i alarma, a potom provalili kroz prozor. Pur pjenom su onesposobili kamere za videonadzor, a onda pokupili dragocjenosti. Zasad nije poznat iznos materijalne štete, kao ni počinitelji koji su ponovno pomno birali plijen”, navode poznavatelji ove (ne)prilike.
Inače, policija je još nakon prve pljačke zlatarnice u središtu Širokog Brijega imala određene indicije o mogućim počiniteljima, koji nisu iz Hercegovine, a prema svemu sudeći, kradljivci su ih opet preduhitrili. Što se tiče Hercegovine, vrijedi dodati da su istovjetne pljačke ranije izvršene i u Međugorju, kao i Mostaru, gdje je policija tragala za “nekim” Sarajlijama.
OSTALI DOGAĐAJI NA DANAŠNJI DAN;
1885. – Rođen fra Franjo Čutura iz Rastovače kod Posušja. Pučku školu završio je u Posušju, a gimnaziju na Širokom Brijegu. Franjevcem je postao 1. kolovoza 1905. na Humcu. Filozofiju i teologiju studirao je u Mostaru i Paderbornu (Njemačka), gdje je i postao svećenikom 7. travnja 1911. godine.
Pastoralno je djelovao u župama: Humac, Široki Brijeg, Gabela, Čapljina i Posušje. U SAD je došao u studenom 1922., ali se već 1924. godine vratio u Posušje. Nakon dvije godine, 1924., putuje opet u Ameriku i preuzima odmah hrvatsku župu u New Yorku. Tu je ostao do 1933. godine, kada se bolestan ponovno vratio u Domovinu.
Godinu dana poslije opet odlazi u Ameriku, po treći put. Imenovan je župnikom u Ambridgeu, a zatim u sv. 
Jeronimu u Chicagu. Kad su franjevaci kupili svoj prvi samostan na Drexelu u Chicagu, fra Franjo je postao prvim gvardijanom. Nakon te službe djelovao je još na župama u Ambridgeu i Sharonu. Umro je 3. veljače 1959. u Lemontu kod Chicaga. Pokopan je 7. veljače u franjevačkoj grobnici na groblju Holy Sepulchre u Chicagu.
-
- Rođen Mahmud Konjhodžić iz Ljubuškog, novinar i publicista. Rođen od oca Mehmeda, činovnika u kotarskom poreskom uredu i majke Fahre, rođ. Sadiković. Imao je braću Safeta, Nešeda i Asima i sestru Zejnu. Bio je oženjen Dutkom (Dudijom), kćerkom Ali ef. Bukovca, općinskog bilježnika, sestrom Đulage Bukovca, istaknutog člana “Mlade Bosne”.
Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, gimnaziju u Mostaru i Velesu. Studij prava započeo je u Beogradu i dovršio u Zagrebu 1931. godine. Od 1932. do 1936. godine radio je kao sudski pripravnik u Okružnom sudu u Mostaru i u Okružnom sudu u Splitu i 1937. godine kao sudac Kotarskoga suda u Benkovcu.
Nakon Drugog svjetskog rata napisao je veliki broj novinskih članaka i značajnih priloga, pretežno iz povijesne publicistike o komunističkoj i partizanskoj borbi: “Brazda” (1950), “Naprijed” (1950), “Trideset dana” (1950), “Borba” (Beograd 1953, Zagreb 1953), “Sloboda” (Mostar 1957), “Magyar Szó” (Novi Sad 1958), “Oslobođenje” (1950, 1963, 1970-71, 1973-74), “Vjesnik” (1950, 1955-57, 1959, 1962, 1966, 1968, 1970-72, 1974-76), “Crvena zvezda” (Beograd 1952-54), “Naša štampa” (Beograd 1953, 1956-58), “Vjesnik u srijedu” (1954, 1958), “Globus” (1955), “Narodni list”(1955-56), “Novine mladih” (1955), “Komunist” (1963, 1968, 1974, 1976), “Matica” (1963), “Večernji list” (1963), “Novinar” (1965), “Novi list” (1867), “Riječ” (1969), “Dometi” (1971), “Zagreb u NOB-i socijalističkoj revoluciji” 2 (Zagreb 1975), “4 juli” (Beograd 1973), “Odjek” (1973), “Kultura i umjetnost u NOB-i i socijalističkoj revoluciji u Hrvatskoj” (Zagreb 1975), “Mali vjesnik” (1976), “Zagreb 1941-1945”, 2 (Zagreb 1983), “Zbornik sjećanja”, Vjesnik 1940-1990 (Zagreb 1990). Jedan je od suradnika Mladena Ivekovića u značajnom historiografskom djelu “Hrvatska lijeva inteligencija 1918-1945”.
Surađivao je i s velikim brojem regionalnih (Podravina, Istra, Međumurje, Lika, Moslavina) i lokalnih listova (Slavonski Brod, Dubrovnik, Zadar, Karlovac, Požega, Šibenik, Virovitica, Vinkovci, Varaždin, Borovo, Bjelovar, Duga Resa) širom Hrvatske. Posebno su značajni njegovi prilozi o Zagrebu i prilikama u umjetnosti i kulturi Hrvatske u periodu od 1940. do 1945. godine.
Autor je većeg broja knjiga s raznovrsnom tematikom: historija i ideje hrvatskog seljačkog pokreta, putopisne reportaže iz Egipta, borbe partizana na velikom broju frontova, novinarstvo i publicistika u funkciji jugoslavenske komunističke ideje i partizanske borbe, partizanski pokreti u široj riječkoj regiji, događaji i likovi iz svakodnevnog partizanskog života, zločini počinjeni pod talijanskom okupacijom, žene mostarskoga kraja u komunističkom i partizanskom pokretu, bratstvo i jedinstvo u partizanskim redovima. S Norbertom Neugebauerom napisao je scenarij za strip čuvenog A. Maurovića “Rankov odred” koji je objavljivan 1961. godine u “Plavom Vjesniku”.
Za Ljubušake posebno mjesto u njegovom opusu zauzima “Kronika o ljubuškom kraju” u dvije knjige. Prva knjiga objavljena je 1974. godine, druga posmrtno 1981. godine. To pozamašno djelo sa preko 800 stranica u svoje vrijeme je pobudilo veliko zanimanje zbog obrade delikatnih tema, do tada skrivanih ili djelomično prešućenih u široj javnosti. Kronika je dokumentirani prikaz događaja i ličnosti koji su obilježili povijest ljubuškog kraja, fragmentarno do 1941. godine, temeljito od 1941. do 1945. godine.
Pripremio: Danijel Ivanković
NAPOMENA: Poštovani čitatelji portala SirokiBrijeg.info ovim putem naglašavamo kako i svi Vi možete sudjelovati u kreiranju rubrike“Vremeplov ZHŽ-a”, pa Vas stoga pozivamo da na mail: vremeplovzhz@sirokibrijeg.info šaljete tekstove/informacije, kao i fotografije za koje vjerujete da bi mogle biti zanimljive pri kreiranju rubrike, a sve ono najzanimljivije što pošaljete vrlo rado ćemo iskoristiti da osvježimo i obogatimo ovu rubriku.
