Na inicijativu predsjednika udruge nezaposlenih županije Zapadnohercegovačke Slobodana Milasa, u prostorijama političko-resursnog centra u Ljubuškom na današnji dan 2002. godine održan je okrugli stol na temu Nezaposlenost – stanje i mogućnosti, a evo kakvo vrijeme živimo u Ljubuškom bi tek u današnje vrijeme dobro došla organizacija jednog ovakvog događaja.
U radu okruglog stola sudjelovali su predstavnici federalnih i županijskih ministarstava, predstavnici OHR-a, udruge nezaposlenih iz županije Zapadnohercegovačke te udruge štediša stare devizne štednje.
Pomoćnica federalnog ministra financija Nikolina Cilak je iznjela program koji obuhvaća 11 mjera sufinanciranja po ciljanim grupama u trajanju od jedne godine uz potpisivanje ugovora, a to je zapošljavanje mladih do 35. godine, uvođenje u posao, stručno osposobljavanje, zapošljavanje ratnih vojnih invalida, poticajno zapošljavanje, zapošljavanje demobiliziranih vojnih osoba, zapošljavanje u poljoprivredi i na selu, zapošljavanje u proizvodnim granama, zapošljavanje u transportu, zapošljavanje u željezničkom prometu i zapošljavanje radnika na čekanju.
Prema njezinim riječima to je polazni okvir da se u tome projektu zaposli 30 tisuća osoba na području Federacije. Predstavnik Zavoda za zapošljavanje Ivica Mikačević prezentirao je neke odredbe iz zakona o zapošljavanju te informirao nadležne da je otvoren županijski zavod za zapošljavanje u Grudama. On je dao na uvid javni natječaj za prikupljanje zahtjeva za dodjelu poduzetničkih kredita koji se može dobiti u uredu u Grudama.
Predsjednik Udruge štediša stare devizne štednje u BiH Gabrijel Mioč je kazao kako je pretvaranje stare devizne štednje u certifikate bio zločin. Prema njegovim podacima devizna štednja građana u BiH je narasla na oko tri milijarde KM.
Mioč je dodao kako je problem stare devizne štednje pokušavao više puta riješiti na više načina, ali da su svi njegovi napori bili bezuspješni. Odgovoreno mu je kako se u vezi sa starom deviznom štednjom očekivalo dosta od pregovora o sukcesiji bivše Jugoslavije te da se dobio toliko mali dio sredstava da se od tih sredstava ne mogu isplatiti ni štediše do 100 KM.
Prijeratna devizna štednja trebala bi se pretvoriti u javni dug koji će država uz minimalne kamate isplatiti u deset godina počevši od 2004. U raspravi je sudjelovao i načelnik odjela regionalnog Ureda visokog predstavnika u Mostaru Alexis Hupin. On je govorio o novitetima u zakonu o radu koji je u jednom svom dijelu uskratio pogodnosti za nezaposlene s obzirom na trenutačne mogućnosti Federacije.
OSTALI DOGAĐAJI NA DANAŠNJI DAN;
1976. – Božo Skoko je rođen na današnji dan u Ljubuškom. Izvanredni je profesor odnosa s javnošću i pročelnik Odsjeka za novinarstvo i odnose s javnošću na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Autor je mnogobrojnih radova iz odnosa s javnošću, međunarodnih odnosa i brendinga destinacija. Utemeljitelj je i savjetnik za strateško komuniciranje Millenium promocije, agencije za komunikacijski menadžment iz Zagreba.
Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je novinarstvo 1999. Tijekom studija dvaput je nagrađen Rektorovom nagradom – 1995. za istraživanje iz povijesti novinarstva, a 1997. za rad iz međunarodnih odnosa. Radijskim novinarstvom se počeo baviti još kao srednjoškolac a početkom studija surađivao je u medijima Hrvatskog informativnog centra, Hrvatske matice iseljenika i Glasa Koncila. 1996. počinje raditi na Hrvatskoj televiziji, najprije kao novinar, a potom i kao urednik u Informativnom programu.
Godine 1999. bio je jedan od utemeljitelja Millenium promocije, agencije za odnose s javnošću, koja je po uspješnosti 2006. postala druga agencija na hrvatskom tržištu. Kao direktor a kasnije savjetnik te agencije vodio je mnogobrojne projekte odnosa s javnošću te savjetovao menadžere, političke dužnosnike, korporacije i institucije u Hrvatskoj i susjednim zemljama, uključujući i delegaciju Europske komisije u Hrvatskoj. Također je vodio nekoliko projekata brendiranja hrvatskih gradova.
Hrvatska udruga za odnose s javnošću dodijelila mu je 24. studenoga 2011. posebnu nagradu za razvoj struke odnosa s javnošću u Hrvatskoj (Grand Prix award 2011). Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu izabran je 2001. za znanstvenog novaka – asistenta, gdje je angažiran na kolegijima iz odnosa s javnošću.
Godine 2003. magistrirao je na matičnom fakultetu, na temu Imidž Hrvatske u međunarodnim odnosima pod mentorstvom prof. dr. Radovana Vukadinovića. Godine 2008. obranio je doktorsku disertaciju iz politologije na temu Komparativna analiza imidža Hrvatske u državama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije pod mentorstvom prof. dr. Ivana Šibera.
Kao stipendist američko-hrvatske zaklade Croatian Scholarship Fund iz San Francisca u nekoliko navrata gostovao je na američkim sveučilištima. Od 2002. do 2006. sudjelovao je na znanstveno-istraživačkom projektu Ministarstva znanosti i obrazovanja Mediji i društvo. Od 2007. angažiran je na projektu Javnost, elite, mediji i komunikacijska strategija ulaska Hrvatske u EU.
2007. – Ministar prosvjete, znanosti, kulture i sporta u Zapadnohercegovačkoj županiji Vjekoslav Čamber kaže kako je Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi ovo ministarstvo usvojilo kriterije Pedagoških mjerila i standarda. Tako su utvrđeni zajednički kriteriji, a to su prostor predškolskih ustanova, broj djece u odgojnim skupinama, broj odgojitelja, stručnih i ostalih suradnika, broj rukovodećeg, administrativnog i pomoćnog osoblja te struktura i opseg rada u sklopu 40-satnog radnog tjedna.
Koja bi, dakle, opća sredstva trebale imati sve predškolske ustanove?
“Na dvije odgojne skupine bi išli po jedan TV prijamnik, kasetofon i videorekorder, a tu su i flanelograf s aplikacijama i za dječje radove, magnetne školske ploče, dakako na svaku odgojnu grupu, te videokamere i računala prema mogućnostima. Isto tako, i pozornica, odnosno prostor za predstave i slične aktivnosti, a svaka odgojna soba treba imati i stolicu za svako dijete, pet stolova, pet ormarića za igračke i prostirač-tepih, a najviše odgojne skupine uzrasta djece starije od tri godine jedan sanitarni čvor s odvojenim muškim i ženskim kabinama” – kazao je tom prilikom Čamber.
Pripremio: Danijel Ivanković
NAPOMENA: Poštovani čitatelji portala SirokiBrijeg.info ovim putem naglašavamo kako i svi Vi možete sudjelovati u kreiranju rubrike “Vremeplov ZHŽ-a”, pa Vas stoga pozivamo da na mail: vremeplovzhz@sirokibrijeg.info šaljete tekstove/informacije, kao i fotografije za koje vjerujete da bi mogle biti zanimljive pri kreiranju rubrike, a sve ono najzanimljivije što pošaljete vrlo rado ćemo iskoristiti da osvježimo i obogatimo ovu rubriku.
