Na današnji dan 1947. godine u mjestu Lisice kod Ljubuškog rođen Blaž Kraljević, zapovjednik Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) u Hercegovini tijekom Domovinskog rata, te general bojnik Armije BiH.
Nakon zaoštravanja odnosa HOS-a i HVO-a, HZ Herceg-Bosna izdala je naređenje kojim se traži uhićenje svih zapovjednika HOS-a koji odbiju suradnju s HVO-om. U to vrijeme radile su se pripreme za operaciju Buru gdje je bila potrebna i suradnja HOS-a koja je do tada bila upitna zbog zbližavanja s Armijom RBiH.
Kraljević je nakon zaoštravanja situacija sa snagama HVO-a mučki likvidiran 09. kolovoza 1992. godine sa osam suradnika u Kruševu nadomak Mostara. Blaž Kraljević je sahranjen u rodnom mjestu Lisice 13. kolovoza 1992. Vodstvo Hrvatske stranke prava ga je posmrtno unaprijedilo u čin krilnika, najviši čin u Hrvatskim obrambenim snagama.
Predsjednik Tuđman je, na prijedlog hrvatskog ministra obrane, Gojka Šuška i Državnog povjerenstva za vojna odlikovanja i priznanja, odlikovao je 3. prosinca 1996. Blaža Kraljevića odličjem koje se dodjeljuje svakomu poginulom borcu u obrani Hrvatske – Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom.
Kraljevićeva pogibija postala je objektom nagađanja, pa se tako za njegovu pogibiju okrivljuju brojne osobe. Mnogi za pogibiju Kraljevića krive Mladena Naletilića Tutu, zapovjednika Kažnjeničke bojne HVO-a.
Stanko Primorac i Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a BiH za pogibiju su okrivili i Vicu Vukojevića, hrvatskog ustavnog sudca. Međutim, Primorac je 2005. u svjedočenju u obrani generala Slobodana Praljka priznao da “nitko ne zna” kako je došlo do Kraljevićeve pogibije. I za samog Primorca neki sumnjaju da je posredno odgovoran za Kraljevićevu pogibiju, a zajedno s njim se okrivljuje i Ivica Lučić, povjesničar i bivši šef Sigurnosno informativne službe HVO-a. Za umješanost u pogibiju Kraljevića Dobroslav Paraga okrivio je i generala HVO-a Ivana Andabaka objašnjenjem da je neposredno ubio Kraljevića.
Zbog pogibije Blaža Kraljevića i ostalih njegovih suboraca, bilo je otvoreno više istraga. Odmah nakon pogibije, odvjetnik HSP-a Antun Miličević iz Makarske podigao je optužnicu protiv Brune Stojića, Valentina Ćorića, Mladena Naletilića i drugih pred Županijskim sudom u Zagrebu.
U rujnu 1993. Dobroslav Paraga je pred Međunarodnim kaznenim sudom za ratne zločine u Haagu podigao optužnicu protiv Vice Vukojevića, Mate Bobana, Mladena Naletilića, Ivana Andabaka i Brune Stojića, međutim, istraga nikada nije pokrenuta. Protiv istih je Paraga optužnicu 2000. podigao ponovno pred Županijskim sudom u Zagrebu, no ponovno istraga nije pokrenuta.
Stanko Primorac, kao zastupnik u Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je u kolovozu 2007. pozvao “sve federalne institucije, tužiteljstvo i sudske vlasti” da pokrenu istragu o Kraljevićevoj smrti. U listopadu 2009. Županijsko tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije saslušalo je Ediba Buljubašića, osuđenog ratnog zločinca i časnika HOS-a, u istrazi oko Kraljevićeve smrti. Istraga je pred Županijskim sudom HNŽ-a ostala otvorena do danas.U svibnju 2013. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu ponovno je otvorilo istragu i počelo sa saslušanjem svjedoka u Mostar.
Komemoracija za Blaža Kraljevića održava se svake godine na dan njegove smrti, 9. kolovoza. U sklopu toga održava se misa zadužnica za poginule u Kruševu i polaganje vijenaca. Komemorativne skupove redovno organiziraju Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine te Hrvatska čista stranka prava Bosne i Hercegovine.
OSTALI DOGAĐAJI NA DANAŠNJI DAN;
2001. – U Hrvatskoj knjižnici Ljubuški održan je okrugli stol o temi Mladi, budućnost i perspektive. Uvodno slovo o toj temi održali su prof. dr. Slavo Kukić i Memnuna Mahić, a u raspravu koja je uslijedila nakon toga uključili su se predstavnici političkih stranaka iz Ljubuškog, te mladi sa svojim pitanjima i prijedlozima.
U uvodnom izlaganju prof. Kukić je naveo kako brojne ankete provedene među mladima govore da veliki broj mladih želi napustiti BiH, te otići raditi i živjeti u inozemstvo. Da je i u Ljubuškom situacija identična, potvrdilo je dvadesetak mladih koji su bili nazočni na predavanju kada je na pitanje prof. Kukića tko od njih želi otići iz BiH, njih petnaestak odgovorilo potvrdno.
Kao osnovne razloge za takvo stanje Kukić je naveo općenito lošu situaciju u bosanskohercegovačkom društvu, posebno ističući loše političko, gospodarsko i ekonomsko stanje.
I prof. Kukić i Memnuna Mahić su naglasili da upravo mladi moraju biti ti koji će mijenjati takvo stanje i da na njima leži budućnost.
U razgovoru koji je uslijedio nakon uvodnih izlaganja aktivno su se uključili i mladi sa svojim pitanjima i prijedlozima, uglavnom vezanim uz stvaranje boljih uvjeta za život mladih u Ljubuškom, tako da se moglo primijetiti kako bi bilo dobro da je u radu okruglog stola sudjelovao i netko od predstavnika općinskih vlasti, jer su mnoga pitanja mladih ostala bez odgovora.
Najbolji odgovor na pitanje zašto mladi žele otići učiti i raditi negdje vani, dala je jedna gimnazijalka svojim pomalo šaljivim pitanjem i konstatacijom:
“Vi stariji nas napadate da idemo u kafiće, a pitate li se zašto mi učenici idemo u toalet u Inside (kafić u blizini gimnazije), a ne u školski toalet”?
Okrugli stol su organizirali Lokalno omladinsko vijeće srca, Parlament mladih Ljubuških i Centar za građansku suradnju Livno.
2002. – Anđelko Mikulić, nositelj liste Koalicije za Županijsku skupštinu ZHŽ-a, govorio o slobodi medija i pritiscima na pojedine novinare, kupnju medijskog prostora i novinara, što je po Mikuliću iznimno nemoralno.
Pripremio: Danijel Ivanković
NAPOMENA: Poštovani čitatelji portala SirokiBrijeg.info ovim putem naglašavamo kako i svi Vi možete sudjelovati u kreiranju rubrike“Vremeplov ZHŽ-a”, pa Vas stoga pozivamo da na mail: vremeplovzhz@sirokibrijeg.info šaljete tekstove/informacije, kao i fotografije za koje vjerujete da bi mogle biti zanimljive pri kreiranju rubrike, a sve ono najzanimljivije što pošaljete vrlo rado ćemo iskoristiti da osvježimo i obogatimo ovu rubriku.
