Široki Brijeg je na današnji dan 2002. godine odigrao prvu europsku utakmicu i u Bratislavi golovima Mire Katića sa 2:1 u Pretkolu Kupa UEFA pobijedio VTJ Kobe Senec.
Trener momčadi je bio Ivo Ištuk, strijelac oba gola u prvoj utakmici bio je Miro Katić, a uz njega još su igrali: Melher, Kurtović, Radovanić, Đuričić, Lončar, Sablić (Ćorić), Bajkuša, A. Hrgović (Musa), Katić i M. Hrgović.
OSTALI DOGAĐAJI NA DANAŠNJI DAN:
1852. – Papa Pio Deveti usmeno odobrio Uredbu za osamostaljenje hercegovačkih franjevaca.
1950. – Rođen Mile Pešorda iz Gruda, hrvatski književnik, prevoditelj i nakladnik. Antologijski je hrvatski pjesnik i istaknuti intelektualac. Gimnaziju završio u rodnim Grudama, uz rub plodnoga Imotskoga polja, a studij romanistike, obranivši s najvišom mogućom ocjenom deset (10)diplomsku radnju s temom o kazalištu apsurda, na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Poslijediplomske i doktorske studije pohađao je u Zagrebu i Parizu, gdje je kod Milana Kundere prijavio doktorsku disertaciju “Ideja Europe u djelu Ive Andrića i Miroslava Krleže”.
Godine 1971-1972. bio je voditeljem demonstratorskih vježbi iz latinskoga jezika sa studentima Filozofskoga fakulteta u Sarajevu. Radio je kao novinar u kulturnoj redakciji Radio-Sarajeva te zagrebački dopisnik za kulturu dnevnika “Oslobođenje” u Sarajevu, a od 1979. do 1990. godine kao nakladnik, izdavačka kuća “Veselin Masleša” u Sarajevu, kada je objavio i uredio preko tristo knjiga. Među tim naslovima bile su pjesme F.Pessoe, P.Celana, A.Sidrana, Cz. Milosza,Z.Herberta, N.Šopa, D.Maksimović, M.Suška, sabrana djela Saula Bellowa, Isaka Samokovlije, Midhata Begića i Milana Kundere, zbog čega je g. 1984. javno politički difamiran kao “kunderist, antikomunist i neprijatelj Jugoslavije” (Mihajlo Lalić).
Na velikomu skupu mladeži u Imotskomu,na dan 1.ožujka 1967.,zagovarao je, u duhu pomirbe i nadilaženja ideologijskih podjela, pokretanje neovisnih hrvatskih novina, ali je njegovu ideju odmah žestoko napao komunistički dužnostnik dr. Miloš Žanko,najviši gost “Općinske konferencije Saveza Omladine Hrvatske – Imotski”.
U svibnju 1968. Pešorda je pokrenuo, uredio i izdao prvi broj revije Ogledalo, koju su vlasti uništile i trajno zabranile. Idejni je začetnik i pokretač Šimićevih susreta održanih 30. svibnja 1970. godine, u subotu, u Grudama i završenih 31. svibnja 1970. u Drinovcima. Zagovornikom je građanskih prava i sloboda, inicijator i jedan od sedmorice hrvatskih književnika potpisnika povijesne Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku 28. siječnja 1971.
Prvi je uputio javni poziv na obnovu HKD Napredak u Sarajevu, 7. srpnja 1990.. Četiri godine, od 1990. do 1994., Pešorda je bio lektor-predavač na Sveučilištu u Francuskoj, zatim koordinator za UNESCO i savjetnik za kulturu u Ministarstvu vanjskih poslova, član uredničkoga vijeća revije Lettre Internationale u izdanju Centra PEN-a g. 1990.-1994., glavni urednik u “A. G. Matošu” Samobor-Zagreb te jedan od utemeljitelja, zamjenik glavnoga urednika i urednik za književnost tjednika za kulturu Hrvatsko slovo.
Pešorda je član: Matice hrvatske od 1970., Društva pisaca BiH od 1972., društava hrvatskih književnika u Zagrebu i Mostaru, Hrvatskoga društva klasičnih filologa, HKD Napredak, Udruge Hrvatska-Irska. Redoviti je član Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine od 2000.
Brojni su kritički napisi i eseji o njegovu pjesništvu, a među njima se izdvajaju oni Jure Kaštelana, Veselka Tenžere, Nihada Agića, Krešimira Šege, Ivana Božičevića, Željka Grahovca, Mirka Marjanovića, Eftima Kletnikova, Zdenka Lešića, Ive Pranjkovića, Cirila Zlobeca, Marinka Solde, Miljenka Stojića, Slobodana P. Novaka i Dubravka Jelčića.
Pešorda prevodi s francuskog, talijanskog, slovenskog i makedonskog jezika.
1953. – Rođen fra Vladimir Ereš u selu Radišići kod Ljubuškog. Prve četiri godine školskog obrazovanja završio je u rodnom selu, u mjestu Vitina završava osnovnu (5. do 8. razreda) školu. Nakon završetka osnovne škole odlučuje život posvetiti vjeri i Bogu, prijavljuje se kao kandidat za franjevca Hercegovačke franjevačke provincije, te 1968. godine upisuje klasičnu gimnaziju u Dubrovniku.
Nakon završetka gimnazije odlazi na Humac u franjevački samostan, gdje ostaje godinu dana kao novicijat. Poslije služenja vojnog roka upisuje teološki studij u Sarajevu, od 1974. do 1978. godine te nastavlja završne dvije godine studija u Fuldi (Njemačka). 1980. godine se vraća u domovinu da bi do 1984. godine radio kao duhovni pomoćnik na Širokom Brijegu, gdje sagrađuje crkvu u selu Dobrkovići.
Nakon toga prelazi u franjevački samostan u Mostar. 1988. godine odlazi u Njemačku na mjesto ravnatelja HKM Singen / Konstant (Bodensee). U toj Hrvatskoj katoličkoj misiji je bilo održavano naše poznato katoličko hodočašće u Birnau-u, koje ja fra Vlado vodio punih jedanaest godina. 1999. godine napušta Njemačku i odlazi za Švicarsku, gdje preuzima Hrvatsku katoličku misiju u St. Gallenu, gdje ostaje sve do 2005. godine, kada prelazi u Wallis, gdje vodi misiju Sion.
Danas služi kao ravnatelj Hrvatske katoličke misije Lausanne. U Njemačkoj je izdavao, sve te godine, misijsko glasilo “Glas misije” Singen te napisao dvije knjige: monografiju “Birnau” i “Tako smo pomagali domovini” (zbir svih pomaganja Domovini tijekom rata). U St. Gallenu, na odlasku, priredio je knjigu od 516 stranica, svih događanja u misiji St. Gallen za vrijeme svojih 6 godina života i rada u toj misiji.
1978. – Rođen Dragan Ćavar, danas rukometni trener, a nekoć istaknuti igrač koji je poseban trag ostavio u Izviđaču iz Ljubuškog. Posljednjih godina igračke karijere nosio je dres hrvatskog prvoligaša Pipo IPC iz Čakoveca.
1989. – Otvoren prvi stupanj vodovoda u Širokom Brijegu. Vodovod se radi i dan danas i vjerojatno nikada neće biti završen.
2015. – Danas je Velika Gospa – dan svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj dan je i državni blagdan u Republici Hrvatskoj. U Zapadnoj Hercegovini se također na poseban način proslavlja, ponajprije u Širokom Brijegu, te Posušju, s obzirom da se slavi i kao Dan Grada Širokog Brijega, te kao Dan Općine Posušje.
Na svetkovinu, mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo, dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo, proglasio je papa Pio XII., 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. O Marijinom uznesenju pisali su, među ostalim, kršćanski autori sv. Bernard, sv. Antun Padovanski i drugi.
Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Održavaju se procesije i festivali.
Pripremio: Danijel Ivanković
NAPOMENA: Poštovani čitatelji portala SirokiBrijeg.info ovim putem naglašavamo kako i svi Vi možete sudjelovati u kreiranju rubrike“Vremeplov ZHŽ-a”, pa Vas stoga pozivamo da na mail: vremeplovzhz@sirokibrijeg.info šaljete tekstove/informacije, kao i fotografije za koje vjerujete da bi mogle biti zanimljive pri kreiranju rubrike, a sve ono najzanimljivije što pošaljete vrlo rado ćemo iskoristiti da osvježimo i obogatimo ovu rubriku.
