Prošle su dvije godine kako je JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar dobilo nagradu Povelja Općine Ljubuški i zlatni grb za izuzetna postignuća Općine Ljubuški.
Nagradu je direktoru JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar Ensadu Kariću na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Ljubuški uručio načelnik Općine Nevenko Barbarić.
Nagrada za izuzetna postignuća Općine Ljubuški uručena je JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar zbog angažmana ovog poduzeća s ciljem unaprjeđenja i razvoja lokalne zajednice. JP Autoceste FBiH je u okviru izgradnje poddionice Bijača – Kravice, izgradilo regionalni vodovod na područiju Općine Ljubuški. Vrijednost projekta je bila 1.200.000 KM.
Direktor Karić je u svom govoru tom prilikom istakao da su u proteklom periodu JP Autoceste FBiH angažirale sav svoj potencijal i snagu da se ostvari zacrtani plan, a to je izgradnja 100 kilometara autoceste na Koridoru 5C. Jedan od prvih projekata ove uprave je bila izgradnja južnog dijela Koridora 5C, dužine 10 kilometara. U ostvarivanju ovog projekta JP Autoceste FBiH imale su svesrdnu pomoć i podršku nadležnih općinskih organa Općine Ljubuški.
“Politika Uprave JP Autoceste FBiH nije samo izgradnja autoceste već pomoć i podrška lokalnim zajednicama u izgradnji njihove infrastrukture” – kazao je Karić.
1945. – Partizani su ih pograbili s oltara za vrijeme sv. mise u Izbičnu i odveli. Zadnji put viđeni su u Grabovoj Dragi. Za grobove im se do danas ne zna. Oni su fra Marko Dragičević, fra Bono Andačić i fra Nevinko Mandić.
2003. – U Mostaru je u bolnici umro Ivan Alilović. Istraživač književne i kulturne prošlosti Bosne i Hercegovine rođen je u Ružićima 25. veljače 1922. Godine. Pučku školu završio je u rodnom mjestu, potom položio prijemni ispit za upis u franjevačku Klasičnu gimnaziju na Širokom Brijegu. Međutim, gimnaziju nije nastavio.
Do upisa u Vidovićevu dopisnu školu u Sarajevu, čija je četiri razreda uspio završiti, bavio se poljoprivredom u Ružićima. Od 1941. do konca rata radi kao učitelj u Borajni (kod Vitine) i pomoćnoj školi u Blaževićima, a potom polaže III. pedagoški tečaj u Mostaru. Radi kao učitelj u više mjesta, a često mu je taj posao i uskraćivan bez ikakvih objašnjenja. Na Višoj pedagoškoj školi u Mostaru završava studij hrvatsko-srpskog jezika i jugoslavenskih književnosti i od tada službuje kao nastavnik materinskog jezika u Viru, Posušju i Klobuku.
Upisuje se na studij književnosti u Skoplju: tamo ga, zbog jednog pisma upućenog rođaku u Pariz, sumnjiče i ispituju kao antikomunista, te razmišlja da prekine studij. Biskup Smiljan Čekada, s kojim je bio u vezi, odvraća ga od toga i materijalno ga pomaže da nastavi studij.
Kao apsolvent radi na Medicinskoj i Muzičkoj školi u Mostaru, ali, kako još nema diplomu, ubrzo gubi i taj posao, a vraća mu se nakon diplomiranja. Komunisti ga potom optužuju da u mostarskom pododboru Matice hrvatske, koji u to vrijeme u tom gradu nije ni postojao, djeluje kao nacionalist. Godine 1970. uhićen je i osuđen na tri godine zatvora. Nakon izlaska iz zatvora, nikada se više nije uspio zaposliti kao profesor.
1990-ih je uređivao glasilo Hrvatskog društva političkih zatvorenika Politički zatvorenik. Autor je dvanaest knjiga i nekoliko desetaka članaka iz zavičajne i hrvatske kulturne baštine s područja Hercegovine. Bio je također član Matice hrvatske. Napisao je i neke životopise stradalnika te je bio član još nekih kulturnih i političkih udruga.
Ovom prilikom podsjećamo se jednog govora Ivana Alilovića, koji datira iz kolovoza 1990. godine:
2005. – U Posušju je na današnji dan prije točno deset godina održana sjednica Središnjega odbora i Predsjedništva HDZ-a BiH. Tim povodom Večernji list je tada objavio jedan vrlo zanimljiv članak usporedivši na neki način gospodu iz HDZ-a s drugovima iz komunističkog vremena. Tekst iz Večernjaka od 14. Veljače 2005. godine prenosimo u cijelosti:
Njezin tijek u dnevnim novinama ovako je opisan: Na 5. sjednici Središnjega odbora HDZ-a BiH razmatrana je aktualna politička situacija u BiH, s naglaskom na dosadašnjem tijeku reformi u državi, procesu unutarstranačkih izbora u stranci, pripremama za predstojeći sabor stranke te daljnjem približavanju stranke Europskoj pučkoj stranci. Bilo je riječi i o budućem preustroju BiH, odnosno o ustavnim promjenama. Središnji odbor HDZ-a BiH zaključio je da treba intenzivirati rad unutarstranačkih tijela na temelju Statuta HDZ-a BiH, naputka i odluka stranačkog Predsjedništva, kako bi se kadrovski ojačala stranka.
Dvadeset godina ranije, 1985., u Sarajevu su zasjedali visoki drugovi iz Partije. Evo kako su dnevne novine prenijele tijek sjednice:
U Sarajevu jučer je održana sjednica Predsjedništva CK SKBiH, na kojoj je bilo riječi o aktualnim idejno-političkim pitanjima, o mjerama iz paketa reformi SIV-a, amandmanima na Ustav SR BiH, te o predstojećem kongresu SKJ, za koji se moraju mobilizirati sve socijalističke snage. Predsjedništvo CK SKBiH ustraje na miroljubivoj politici i približavanju Pokretu nesvrstanih i na aktivnom provođenju stavova 16. sjednice CK SKJ, održane 5. i 6. marta 1985. Zaključeno je da treba neprekidno raditi na idejnom i političkom osposobljavanju članova SK BiH i proširivati oblike uzajamnih veza članova SKJ sa članstvom i organizacijama. Sve osnovne organizacije Saveza komunista moraju se boriti da sposobni kadrovi dođu na rukovodeća mjesta u RO-e i OOUR-e, jer nema demokratizacije društva bez demokratizacije partije.
Sudeći po suhoparnom birokratskom političkom rječniku, ništa se u glavama nekadašnjih partijskih drugova i današnje stranačke gospode nije promijenilo. Ipak, priznajem da je došlo do izvjesne demokratizacije. Naime, prije dvadeset godina sjedničilo se u Sarajevu, danas je maleno Posušje ugostilo političku vrhušku. Je li to svijest o važnosti provincije, ili je Posušje izabrano zbog skijališta na Blidinju, ili je prevagnuo ručak u “Hajdučkim vrletima”, vrag bi ga znao?
Pripremio: Danijel Ivanković
NAPOMENA: Poštovani čitatelji portala SirokiBrijeg.info ovim putem naglašavamo kako i svi Vi možete sudjelovati u kreiranju rubrike “Vremeplov ZHŽ-a”, pa Vas stoga pozivamo da na mail: vremeplovzhz@sirokibrijeg.info šaljete tekstove/informacije, kao i fotografije za koje vjerujete da bi mogle biti zanimljive pri kreiranju rubrike, a sve ono najzanimljivije što pošaljete vrlo rado ćemo iskoristiti da osvježimo i obogatimo ovu rubriku.
