U ponedjeljak, 12. siječnja počinje drugo polugodište u svim osnovnim i srednjim školama Zapadnohercegovačke županije.
Osim toga ovaj datum će označiti i početak nastave za 958 prvašića, učenika koji će po prvi put sjesti u školske klupe, a kako je javnosti i poznato, oni će pohađati nastavu po devetogodišnjem nastavnom planu i programu. Ohrabruje podatak da je prvašića ove godine više za razliku od školske 2013./2014. kada ih je bilo 885, što je dobar pokazatelj unatoč negativnom trendu smanjenja učenika u cijeloj državi.
Neopterećeni prvašići
Ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i sporta ZHŽ-a Helena Lončar tijekom jučerašnjeg razgovora za Dnevni list kazala kako će najviše prvašića biti u osnovnim školama u Širokom Brijegu, njih 302, zatim slijede tri osnovne škole općine Ljubuški s 272 prvašića, Posušje s 218 te Grude s njih 166.
Kako je poznato, učenici će tjedno na nastavi provoditi dvadeset sati, s tim da njihov sat traje deset minuta kraće nego u ostalih učenika u osnovnoj školi, a tijekom tog prvog razreda s učenicima će se provoditi integrirana nastava u kojoj se obrađuju predmeti sukladno nastavnom planu i programu na jedan drukčiji način, odnosno više kroz opuštenu atmosferu s elementima igre.
Pitanje koje muči mnoge roditelje jest treba li dijete u školu poslati s nekim određenim znanjem pa su se s tim istim pitanjem bavili pedagozi i struka, ali mišljenja su i dalje podijeljena. Tako jedni misle da je djecu potrebno u školu poslati s osnovnim znanjem, dok drugi, pak, tvrde da ih treba u školu poslati neopterećene, odnosno da u školi počnu stjecati potrebno znanje. Resorna ministrica objašnjava kako je prvi razred devetogodišnjeg obrazovnog sustava u ovoj županiji napravljen kao pripremni razred, gdje djeca vježbaju pisati slova, razvijaju grafomotoriku pisanja, stoga im ne treba stvarati pritisak oko toga, već ih pustiti da na opušten način shvate ono što ih čeka kroz njihovo daljnje obrazovanje.
Problemi su i dalje tu
Od samog uvođenja skraćenog devetogodišnjeg nastavnog plana i programa s njim se ne slaže većina prosvjetnih djelatnika, a prema riječima Vesne Ćorluke, predsjednice Sindikata zaposlenih u osnovnim školama ZHŽ-a, stajalište svih djelatnika u osnovnoškolskom obrazovanju je da ovaj način izvođenja nastave nije dobar, jer je na taj način djeci uzeto pola godine te da će u ljetnom polugodištu morati ovladati znanjima i vještinama za što su generacije prije njih na raspolaganju imale cijelu jednu nastavnu godinu.
“Naša nastojanja da vratimo prvi razred u rujan i da se vratimo na stari plan i program se nastavljaju. Mi smo u rujnu prošle godine prema županijskoj Vladi i resornom ministarstvu uputili zahtjeve za nastavak pregovora, međutim, još nikakav odgovor nismo dobili. Problematika koja je bila prisutna prošle godine i sada je tu, počevši od prvog razreda devetogodišnjeg obrazovanja, naših materijalnih prava, neisplaćivanja honorara, neuplaćivanja doprinosa, problema s umirovljenjem…, svi ti problemi su i dalje tu”, kazala je Ćorluka, dodajući kako im je potreban suradnik i partner na drugoj strani koji će ih čuti i poslušati, a tek nakon što se uspostavi pravi, zdravi odnos, moguće je očekivati neke promjene.
Izvor vijesti: Dnevni list
