LJUBUŠKI – U organizaciji HKD „Napredak“ podružnica Ljubuški večeras je u Gradskoj vijećnici u Ljubuškom održano predstavljanje knjige „Zapisi o Hercegovačkom ustanku“, Dušana Muse, novinara i pisca. Uz autora na promociji je sudjelovala, Ivana Barišić, predsjednica HKD „Napredak“, Željko Raguž, ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH te Stanislav Vukorep, novinar i publicist iz Čapljine koji su iznijeli kratki osvrt na knjigu.
Na kraju se autor Dušan Musa zahvalio svima na dolasku te posebno onima koji su mu na bilo koji način pomogli u prikupljanju dokumentacije i radu, kao i na potpori u izdavanju knjige i njenom predstavljanju. U glazbenom dijelu nastupili su Tigran Delić i Ana Buntić, a program je vodila Anamarija Nosić.
Objavljivanje knjige financijski su potpomogli ministar financija ZHŽ-a Toni Kraljević i JP Elektroprivreda.
Knjiga „Zapisi o Hercegovačkom ustanku“ najvećim je dijelom zbirka novinarskih tekstova objavljivanih u razdoblju od 1994. do sredine 2015. godine, koji govore o ličnostima i događajima vezanim za Hercegovački ustanak, 1875. – 1878. godine, bojevima, izbjegličkim grobljima na Dubrovačkom primorju i drugim zanimljivostima vezanim za taj događaj. U prilozima su obrađene uglavnom tragične sudbine ustaničkih vođa, vojvode don Ivana Musića, Andrije Raiča, Miše Tomaševića – Kukice, Đure Krište – Pećka, Nikole Putice, Lazara Previšića i Mihe Ljubana, zatim bojevi oko Stoca, Kašča kod Ljubuškog, Kolojanja, Kleka, Klepovice i Hutova u neumskom zaleđu.
Zapisi o Hercegovačkom ustanku donose i priloge o razlozima izbijanja ustanka, značenju Sutorine u ustanku, te podrijetlu naziva ustaša, koji datira u sredinu devetnaestog stoljeća i ustanke istočno-hercegovačkih Srba protiv osmanske vlasti.
Za povijest Hercegovačkog ustanka posebice vrijedan dokument je „Bogišićev nacrt zakona za Hercegovačke ustaše“ od dr. Aleksandra Solovjeva, kojeg je objavila Srpska kraljevska akademija 1939. godine. U tom do sada malo poznatom dokumentu, uz ostalo stoji: „Za svu Hercegovinu, u njezinim starim granicama, ustanovljuje se (zemaljska uprava) – središna- vlada pod imenom „Privremena (vlada) uprava Hercegovačka“.
U poglavlju Bogišićevog nacrta, „Osnovna javna prava Hercegovine“, piše: „Svi Hercegovci koje god vjere, zanata, zvanja, roda bili, ravni su pred zakonom“…
Tekst svojevrsnog hercegovačkog ustavnog zakona u cijelosti, sadržan je u knjizi Dušana Muse „Zapisi o Hercegovačkom ustanku“, koja donosi i Odluku Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH o proglašenju – Rta kula (Kulina na rijeci Krupi) u Dračevu, općina Čapljina, nacionalnim spomenikom BiH. Riječ je o historijskom spomeniku u blizini kojega je započeo glasoviti Hercegovački ustanak 19. lipnja (juna) 1875. godine, koji je završen Berlinskim kongresom 1878. godine, na kojem su ondašnje velike sile odlučile da se Bosna i Hercegovina povjere na upravu Austro-Ugarskoj.
Ostatak fotografija možete pronaći na: Ljportal.com
