LJUBUŠKI – U razdoblju od 01. 10. – 15. 10. 2015. na području općine Ljubuški, realizira se projekt „Rimska i kasnoantička nalazišta uokolo lokaliteta Gračine; Dokumentacija i nedestruktivne metode istraživanja“.
Voditelji ovog istraživačkog projekta su mag. arheol. Mirko Rašić i mag. arheol. Tomasz Dziurdzik, a na projektu sudjeluju mag. arheol. Ivo Dragićević. te članovi studentskih istraživačkih organizacija „Studenckie Koło Naukowe Numizmatyki i Archeologii Rzymu Uniwersytetu Warszawskiego“, mag. archeol. Anna Mech, mag. archeol. Paweł Janik i bach. archeol. Michał Pisz. Nositelji projekta su Institut za arheologiju Sveučilišta u Varšavi, odjel za arheologiju Sveučilišta u Mostaru te općina Ljubuški.
Ovim projektom obuhvaćeno je područje općine Ljubuški, koja nedvojbeno ima pogodne mikroklimatološke, hidrografske i pedološke preduvjete za stabilan i svestran razvoj društvenih zajednica tijekom različitih povijesnih razdoblja. Tome u prilog govore i desetci arheoloških nalazišta iz razdoblja antike, sa sporadičnim ulomcima pokretnog arheološkog materijala, ali i tragovima rimske i kasnoantičke arhitekture.
Općina Ljubuški ima zabilježene najstarije tragove prisutnosti rimske vojske na istočnoj obali Jadrana.Vrijedno je istaknuti pronađene krovne crijepove sa pečatom Q. C. P. PANSIANA (Quinti Cavari Prisci Pansiana) na lokalitetu Gračine, koje datiramo u vremensko razdoblje od 40.-27. god. pr. Kr. Nakon sustavnih arheoloških istraživanja od 1977-80. god., istraživač I. Bojanovski na žalost analizira samo pronađenu arhitekturu i tek mali dio pokretnog arheološkog materijala, dok jedan sintetski pregled i objava ovog nalazišta izostaje, stoga su karakter i potpuna datacija još uvijek dvojbeni.
Intenzivno prisustvo rimske vojske na području današnje općine Ljubuški datiramo u razdoblje nakon Batonovog ustanka (6.-9. po. Kr.). Tome u prilog svjedoči spomenik o podizanje rimskog veteranskog naselja, odnosno pronađena počasna ara Augusta na mikrolokaciji Zorbinovac, koju podižu veterani pagi Skunastici, diviniziranom Augustu i novom caru Tiberiju, datirana u 14./15. god. po Kr. Na temelju bogate rimske epigrafske građe s područja općine Ljubuški možemo dokumentirati boravak više vojnika i veterana, legijskih i augzilijarnih postrojbi (12 postrojbi), od čega valja izdvojiti VII legiju sa 11 spomenika.
Među brojnim antičkim nalazištima vrijedi istaknuti lokalitet na Šipkovoj glavici, kojeg istražuje jedan od pionira bosansko-hercegovačke arheologije, Ćiro Truhelka, krajem 19. st. te ga interpretira kao najstariji kršćanski objekt u BiH, odnosno tzv. Oratorij. Revizijskim istraživanjima 2013.-14. god. pronađeno je nekoliko novih objekata koji predstavljaju dio kasnoantičke vile. U neposrednoj blizini smještena je ranokršćanska bazilika u Docima, koju djelomice istražuje D. Sergejevski polovicom 20. st., a iskopavnja dovršava odjel za arheologiju Sveučilišta u Mostaru 2015. god.
Moderna arheologija temelji se na multidisciplinarnosti te razvija brojne nedestruktivne metode istraživanja. Jedna od brojnih metoda u kombinaciji terenskog rada i računalne tehnologije, pohranjuje značajnu količinu prostornih podataka, tj. pozicionira te proučava odnos arheoloških lokaliteta i artefakta, što je zapravo predmet istraživačkih aktivnosti ovog projekta u Ljubuškom. Terenskim obilaskom će navedena nalazišta na području općine Ljubuški postati dio baze geografskog informacijskog sustava (GIS). Stvaranjem ovakve baze podataka doprijeniti ćemo cjelovitijem popisu antičkih arheoloških nalazišta i artefakata, te ćemo u suradnji sa katastrom općine Ljubuški pozicionirati te zaštiti spomenuta nalazišta. Ovo je zapravo prva primjena ovakve metodologije istraživanja u BiH, te je jasno temelj za daljna istraživanja i dopunu podataka.
U prilogu donosimo izjave pojedinih članova istraživačkog tima:
Tomasz Dziurdzik, mag. archeol., Varšava; “Naš istraživački tim oduševljen je suradnjom s našim hercegovačkim kolegama na ovom projektu. Iznimno bogat arheološki potencijal općine Ljubuški i gostoljubivost domaćeg stanovništva pružaju izvrsne mogućnosti za naše istraživanje. Nadamo se dobrim istraživačkim rezultatima u ovom području, gdje ćemo primjeniti interdisciplinarne metode arheologije okoliša”.
Anna Mech, mag. archeol., Varšava: “U Ljubuškom boravim 5 dana i već sam se zaljubila u predivni hercegovački krajolik. Posebno želim istaknuti divne ljude i prekrasni ambijent. Impresionara sam bogatstvom i raznovrsnosti arheoloških nalazišta antičkog razdoblja. Prema mom mišljenju primjena neinvazivnih arheoloških metoda koje primjenjujemo tijekom naših istraživanja može doprinijeti razumijevanju rimskih naselja i pridonijeti novim spoznajama o lokalnoj baštini”.
Paweł Janik,mag. archeol., Varšava: “Želim istaknuti kako ljubuško područje pruža iznimne mogućnosti za arheološka istraživanja, zbog bogatog arheološkog potencijala na tako malom području. Posebno mi se sviđa hercegovačka klima, ukusna hrana i prekrasni krajolici. Hercegovačke kolege su vrlo prijatni i susretljivi, tako da mislim da buduća suradnja i istraživanja imaju izvrsnu perspektivu”.
Michał Pisz, univ. bach. archeol. Varšava: “Naše istraživanje u Hercegovini predstavlja iznimnu priliku za nas, jer ovdje možemo primjeniti naša iskustva s prethodnih istraživanja i podijeliti ih s našim hercegovačkim kolegama. Nedestruktivna arheološka rekognosciranja s primjenom GPS-a, zračne (drone) fotografije i GIS-a pokazala su se iznimno uspješnim u našim prijašnjim istraživanjima u Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj i na Krimu”.
