SARAJEVO – Najava i dogovor iz Federalnog ministarstva za branitelje da početkom mjeseca svibnja počinje retroaktivna isplata korisnicima braniteljskih invalidnina u četiri općine ŽZH-a, Ljubuškom, Grudama, Posušju i Širokom Brijegu, došla je kao svojevrsno olakšanje i satisfakcija, kojima su isplate bile uskraćene tijekom mandata bivšeg ministra Zukana Heleza.
No, isplate neće početi bez ispunjenja uvjeta i zahtjeva i to, između ostalog i onih koje je tražio i postavljao i bivši ministar branitelja – revizije. Što se tiče hrvatskih braniteljskih udruga, predsjednik HDZ-a BiH uspio ih je potpuno utišati nakon što ta stranka nije uložila znatnije napore tijekom pregovora o raspodjeli resora u Vladi F BiH, te je “izgubljeno” u predizborno vrijeme obećavano ministarstvo branitelja. Nakon toga, krenulo se s obećanjem o dva odvojena resora u ministarstvu, no kako izgleda, ni od toga nema ništa, a cjelokupna borba za branitelje svela na zapošljavanje nekoliko hrvatskih kadrova u federalnom ministarstvu.
Retroaktivna isplata dogovorena je nakon sastanka novog federalnog ministra za pitanja branitelja Salke Bukvarevića (SDA) sa svim županijskim ministrima i direktorima uprava iz područja braniteljsko-invalidske zaštite, među kojima su bila i dva ministra iz većinski hrvatskih županija, Mladen Begić – ŽZH i Oliver Soldo – HNŽ.
Iz Federalnog ministarstva za braniteljska pitanja izvjestili su da je dogovoreno da će isplata naknada korisnicima u ŽZH-u “biti realizirana nakon što županijske i vlasti u općinama Ljubuški, Grude, Posušje i Široki Brijeg uklone postojeće barijere na provođenju zakona iz oblasti braniteljsko-invalidske zaštite”.
Resorni županijski ministar u ŽZH-u Mladen Begić potvrdio je da je s federalnim ministrom Salkom Bukvarevićem dogovorena retroaktivna isplata svih zaostalih invalidnina i to početkom svibnja. “Dogovoreno je i vraćanje pečata i sastanak sa šefovima grupa i vojne evidencije u ŽZH-u”, kazao je minsitar Begić, dok je ministar Bukvarević naglasio da će se poštovati odluke suda te da neće biti potrebna dodatna sredstva u proračunu za isplate.
Ukoliko se ispoštuje ono što je dogovoreno, u svibnju bi trebala početi isplata za 2109 korisnika obiteljskih i invalidskih naknada, a čija isplata je, odlukom bivšeg federalnog ministra za pitanja branitelja Zukana Heleza, odnosno, Vlade F BiH u bivšem sazivu, obustavljena od ožujka prošle godine.
Podsjetimo, ove četiri općine ZHŽ-a su ostale pri svojim stavovima te su daskama zakovale ulaze u urede za vojnu evidenciju, a to su ispočetka odbijale i općine Čapljina i Orašje, iz kojih je naknadno ipak dostavljena dokumentacija kako korisnicima ne bi bile obustavljene isplate. I Vlada te županije podržala je inicijativu o blokadi revizije.
Uvjeti za ponovnu isplatu
No, za ponovnu isplatu invalidnina postoje i uvjeti, a to su nastavak revizije braniteljskih prava u ŽZH-u, odnosno, omogućavanje uvida u dokumentaciju od strane revizorskih timova – nastavak revizije u ovim općinama.
Također, najvažnija ‘stavka’ u priči o ponovnoj, retroaktivnoj ispati invalidnina je i ta da će se za korisnike koji su u postupku revizije izgubili prava, naknade ponovno početi isplaćivati tek za nekolicinu onih koji posjeduju sudske presude županijkih sudova o isplati zaostalih invalidnina, gdje se isto nalaže Federalnom ministarstvu za branitelje, kao i presude Vrhovnog suda F BiH o (ne)zakonito provedenoj reviziji braniteljskih prava, odnosno, Zakona o provođenju kontrole zakonitosti korištenja prava iz oblasti braniteljsko–invalidske zaštite.
Novi federalni ministar za branitelje za kratko vremena je postao “rame za plakanje” i jadikovke na račun bivšeg ministra Heleza brojnim braniteljskim, i hrvatskim i bošnjačkim udrugama, iako ih se često moglo vidjeti upravo pred Helezovim vratima u Sarajevu.
Ipak, treba dati šansu otopljavanju odnosa, no treba se i podsjetiti da su, na početku mandata bivše vlade, tadašnji ministar Helez i bivši predsjednik F BiH Živko Budimir, sa svijećama i cvijećem, zajedno išli u Vukovar pokloniti hrvatskim žrtvama.
No, obećavajuće geste kratko su potrajale, a svjedoci smo na koju razinu sukoba se podigla “suradnja” Heleza i Budimira.
Također, treba skrenuti pozornost i na riječi novog ministra Bukvarevića kako “ne dolazi u obzir” ustrojavanje dva odjela (jedan za branitelje HVO-a, drugi za Armiju BiH) u federalnom ministarstvu za branitelje, čime je ministar stavio ‘točku na i’ po pitanju te teme i inicijative iz HDZ-a BiH.
Sa političkog stajališta, insistiranje na podjelama resora za HVO i Armiju, koaliciju na federalnoj razini HDZ BiH-DF-SDA, može dodatno narušiti te ugroziti novoutemeljenu vlast.
Izgleda da su branitelji i ovaj put poslužili za dobro oproban recept potkusurivanja – u cilju politike ali i u cilju onih koji su stekli prava a da nikada nisu obukli odoru HVO-a, a kamoli bili ranjeni tijekom rata.
Predsjednik HDZ-a BiH uspio je potpuno utišati predsjednike najjačih braniteljskih udruga nakon što ta stranka nije uložila znatnije napore tijekom pregovora o raspodjeli resora u Vladi F BiH, te je “izgubljeno” u predizborno vrijeme obećavano ministarstvo branitelja.
Nakon toga, krenulo se s obećanjem o dva odvojena resora u ministarstvu, no kako izgleda, ni od toga nema ništa, a cjelokupna borba za branitelje svela na zapošljavanje nekoliko hrvatskih kadrova u federalnom ministarstvu.
‘Hrvatsko ministarstvo za branitelje’ spalo na zapošljavanje dvoje-troje Hrvata
Da se uistinu snažno utjecalo na čelnike braniteljske populacije svjedoče i dvije potpuno kontradiktorne izjave u javnosti od strane Dragana Radića, predsjednika HVIDR-e HVO-a HB-a.
On je 25. ožujka 2015., u intervjuu za Dnevni list kazao:
“Budući da hrvatski pregovarači zbog bošnjačkih stavova, nažalost, nisu uspjeli u naumu da ministar branitelja bude Hrvat, ustroj dva sektora prilika je, smatra on, da se konačno stavi točka na ‘i’ progonu hrvatskih branitelja.
U suprotnom prijeti potpuna propast hrvatske komponente koja se već dugi niz godina nalazi na udaru Sarajeva čiji je cilj ne samo izvođenje iz prava stradalnika HVO-a, već i degradiranje, omalovažavanje, pa čak i kazneni progon.
Obećanje HNS-a je bilo kako će se zahtijevati, na prijedlog hrvatskih udruga, da nakon toliko godina ustrojstva vlasti imamo svog ministra. U slučaju da se to ne postigne, odnosno ako druga strana ne bude pristajala, varijanta je bila da se pokušaju ustrojiti sektor za HVO i sektor za Armiju BiH kako bi se zaštitili tim više što se zadnjih nekoliko godina provodi tortura nad pripadnicima HVO-a od zapovjednog lanca pa do stradalnika.
To je logično rješenje ako već nemamo svog ministra. Ako se moglo u HNŽ-u, ne vidimo zašto ne i na razini Federacije, jer ovako imamo situaciju da uvijek ista komponenta drži konce, a Hrvati su tu tek kao vatrogasci”.
Da bi 10. travnja 2015., nakon sastanka s federalnim ministrom Salkom Bukvarevićem, uputio znatno drukčiju izjavu za javnost.
Kao pozitivan primjer naveo je kako je jedan od prvih poteza Bukvarevića bio to što je na posao u ministarstvo vratio Martina Frančeševića i Dragana Majstorovića, a na novinarsko pitanje o podjeli federalnog ministarstva za branitelje na dva sektora, jedan za HVO, drugi za Armiju BiH, Radić kaže: kako je Bukvarević rekao da ne podržava takav scenarij.
“Ministar Bukvarević ne podržava taj scenarij. Međutim, naš cilj nisu podjele nego samo poštivanje digniteta branitelja HVO-a, njihovog doprinosa ovoj zemlji i njihovih prava te da oni to ministarstvo osjećaju kao svoje. S obzirom kako do sada gotovo nikada na rukovodećim pozicijama nije bilo Hrvata, to se nije moglo ni očekivati. Upravo zbog toga naši zahtjevi i jesu, što smo jasno kazali i ministru, da na dvije ili tri funkcije pomoćnika ministra dođu hrvatski kadrovi koji će imati potporu udruga proizašlih iz HVO-a”.
ČINJENICA: Revizija se mora nastaviti zbog ušteda i novca MMF-a
Središnji cilj sutrašnjeg puta izaslanstva BiH s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem i entitetskim premijerima Fadilom Novalićem i Željkom Cvijanović je dobivanje nove tranše od 300 milijuna KM za krpanje proračunskih rupa, 200 milijuna za Federaciju, a 100 milijuna za RS. Bez ovog novca MMF-a doslovno neće biti ni financijskog života u oba entiteta.
No, dobivanje MMF-ovog novca nikada, a ni sada, neće biti bez očekivanih uvjeta, točnije, mjera EU-a: smanjenje poreza na rad, na najviše 35 posto, reformu javne uprave, jedinstven ekonomski prostor, restrukturiranje javnih poduzeća, privatizaciju određenih prirodnih bogatstava i reformu u socijalnom sektoru, a koja podrazumijeva i nastavak revizije socijalnih prava, posebice u FBiH, kako bi se znatno smanjile dotacije.
Tu nije kraj popisa reformi koje se jednostavno moraju provesti, mora se uspostaviti jedinstveno ekonomsko tržište, slobodno kretanje roba itd. itd.
Izvor vijesti: Republika.info
