LJUBUŠKI – Uzgoj maslina postaje sve veći trend i posao od kojeg se može pristojno živjeti. Po svom zemljopisnom smještaju, blagoj klimi, pogodnim mikrolokacijama i krškom tlu, Hercegovina je idealna za uzgoj kultura kao što je maslina, zbog toga nije rijetkost da se sve veći broj Hercegovaca odlučuje upravo baviti maslinarstvom. Posla oko nasada, uzgoja, zaštite i berbe masline ima puno, ali kvaliteta konačnog proizvoda osigurava dobru cijenu na tržištu i relativno laku prodaju ulja.
Dobitnik više zlatnih medalja
O ovoj temi Dnevni list razgovarao je s Antom Čuvalom, maslinarom iz Proboja kod Ljubuškog, koji je nekoliko godina zaredom dobitnik zlatne medalje za najbolje ulje. Kazao je da je i ove godine svoje ulje već poslao na analizu u Zadružni savez Dalmacije, što je preduvjet za sudjelovanje na 17.tradicionalnoj maslinarskoj manifestaciji “Noćnjak” koja će se održati od 26. do 29. ožujka 2015. u hotelu Medena pored Trogira.
“Iako je u Dalmaciji ovo bila loša godina za maslinarstvo, u Hercegovini je situacija ipak malo drukčija zbog specifičnosti koje uvjetuju zemljopisni položaj i nešto hladnija temperatura. Hladnije zime su svojevrstan test za sadnice masline, ali baš takva hladnija temperatura štiti masline od bolesti i štetnika te omogućuje uzgoj zdravog ploda. Za proizvodnju kvalitetnog ulja najvažnije je da maslina bude u dobroj ‘kondiciji’, da plod bude zdrav te rana zelena berba koja daje ekstra kvalitetno ulje”, kaže Čuvalo. Sami proces proizvodnje ulja danas je mnogo jednostavniji i suvremeniji, u odnosu na ranije godine kada se plod brao i danima čuvao do samog procesa prerade što je negativno utjecalo na kvalitetu ulja. Rana berba, brz prijevoz masline do uljara i suvremena tehnologija hladnog pogona u preradi ploda osiguravaju brži i lakši način proizvodnje ulja, a nema negativnog utjecaja na kvalitetu istoga.
Prvi testni nasad 2003.
Čuvalo je kazao kako je svoj prvi testni nasad napravio s četrdesetak sadnica još 2003. godine, zasadivši maslinik u Proboju pri čemu je pored biranja najpovoljnijih sorti maslina proveo nekoliko analiza i kontrola te praćenje temperatura u suradnji s Agronomskim fakultetom u Mostaru i Hidrometeorološkim zavodom. Kombinacijom sorti masline oblica, pendolino, frantoio, lastovka i druge, proširivan je nasad do brojke od oko 800 maslina, koji je u petoj godini ostvario 20-ak kg ploda masline po stablu, a sorta oblica pokazala se najizdržljivijom.
Iako je Čuvalo bivši predsjednik, a danas član voćarsko-vinogradarske udruge ZHŽ-a “Maslina” koja okuplja tridesetak maslinara iz tog kraja, kazao je kako rad udruge nije dobro organiziran te da bi se u budućnosti trebalo svakako više raditi na zajedničkim projektima uključujući i državne institucije. “Maslinarstvo je zahtjevan i ozbiljan posao koji iziskuje puno rada i ulaganja, ali se od njega može pristojno živjeti jer je tržište otvoreno i nezasićeno kvalitetnim maslinovim uljem”, kaže Čuvalo. Planira proširivanje nasada, jer je za sada količina proizvodnje ulja još uvijek mala, ali dodaje da maslinarstvo svakako može biti budućnost hercegovačkog kraja.
Izvor vijesti: Dnevni list
