Rim je na današnji dan 1843. godine odobrio gradnju crkve i samostana u Hercegovini nakon čega će uskoro započeti gradnja samostana na Širokom Brijegu.
OSTALI DOGAĐAJI NA DANAŠNJI DAN;
1913. – Rođen prof dr. Isidor Papo iz Ljubuškog, liječnik – kardiokirurg, general-pukovnik sanitetske službe i glavni kirurg JNA, sudionik Narodnooslobodilačke borbe i član SANU.
Potiče iz porodice sefardskih Jevreja, čiji su preci došli u XVII. stoljeću, nakon što su bili prognani iz Španjolske. Poslijee završene gimnazije u Mostaru, 1932. godine, upisao je studije medicine na Univerzitetu u Zagrebu.
Poslije Aprilskog rata i okupacije Kraljevine Jugoslavije, 1941. godine, odlazi u Mostar i radi na 
kirurškom odjeljenju, a zatim odlazi u Mostarski NOP odred. Tijekom rata nalazio se u kirurškoj ekipi Vrhovnog stožera NOV i POJ. Za vrijeme rata doživio je tešku porodičnu tragediju. Ustaše su mu zvijerski ubili preko 50 članova obitelji uključujući rođenog brata i sestru.
Godine 1944. poslan je u saveznički centar u Italiju, gdje je upoznao Roda Smita (koji ga je 1969. godine predložio zaVremeplov 14102015 2 člana Kraljevskog kirurškog koledža koji je brojao 50 članova). Po povratku iz Italije postao je upravnik Bolničkog centra u Novom Sadu, a potom je upućen na Srijemski front, gde je rukovodio pokretnim kirurškim ustanovama.
Godine 1946. je poslan u Sovjetski Savez na usavršavanje kod Judina, Bakunjeva i Višnjevskog. Tamo je položio i specijalistički ispit iz kirurgije 1947. godine, a 1948. se vraća u zemlju i postaje načelnik Drugog kirurškog odjeljenja Glavne vojne bolnice koja je kasnije prerasla u Vojnomedicinsku akademiju JNA. Kako je kod Judina naučio njegovu tehniku rekonstrukcije jednjaka počinje da je primjenjuje ali i usavršava, pa se ta operacija u kirurškim tehnikama naziva „operacijom po Judinu i Papu“. Do tada ove bolesnike u Jugoslaviji nitko nije operirao, a kako ih je bilo mnogo, Papo je ubrzo operirao preko 350 ovih bolesnika, po čemu je stekao i međunarodno priznanje. Ubrzo je postavljen za šefa Katedre kirurgije i glavnog kirurga JNA.
Zatim odlazi u SAD na usavršavanje u kardiokirurgiji koje se tih godina rađala zahvaljujući usavršavanju ekstrakorporalne cirkulacije. Uradio je blizu 4.000 operacija na otvorenom srcu.
Njegova supruga je bila Roza Papo, general-major sanitetske službe JNA, u svoje vreme jedina žena sa generalskim činom u Jugoslovenskoj narodnoj armiji.
Preminuo je 1996. godine u Beogradu.
1945. – Rođen prof. dr. sc. Vlado Pandžić iz Drinovaca, poznati kroatist, metodičar, retoričar i političar.
Nakon gimnazije završio je studij hrvatskoga jezika i povijesti na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, a jugoslavenske jezike i književnosti te komparativnu književnost diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U akademskoj godini 1975/1976 upisao je poslijediplomski studij. Magistarski rad je obranio 1978. Doktorirao je 1979., iz znanstvenoga područja filologije. Studirao je govorništvo u Bordeauxu (Francuska) i usavršavao se u Grazu (Austrija).
Prije zaposlenja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavao je desetak godina hrvatski jezik i povijest u osnovnim školama, kratko vrijeme u osnovnoj školi za odrasle te u srednjoj školi. Bio je u tom razdoblju mentor studentima pedagoških akademija (splitske, mostarske i mariborske) i Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Godine 1977. izabran je za asistenta na današnjem kroatističkom odsjeku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1978. za znanstvenog asistenta, 1980. za docenta te ponovno 1986. Za višega znanstvenog suradnika izabran je 1993., za izvanrednog profesora 1996., za redovitoga profesora 2002., a 2008. za redovitoga profesora u trajnom zvanju.
Trideset tri godine je držao predavanja i vodio seminare iz nastavnog predmeta Metodika nastave književnosti (Književnost u nastavi), a osamnaest godina iz nastavnih predmeta Metodika nastave hrvatskog jezika (Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika), Teorija i praksa nastave govornoga i pismenoga izražavanja (Usmeno i pismeno izražavanje) i Osnove govorništva. Šest godina je predavao nastavni predmet Metodologija znanstvenoga istraživanja na poslijediplomskom studiju iz Metodike nastave hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Predstojnik je Katedre za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti (2000. – 2009.) i pročelnik Odsjeka za kroatistiku (2000. – 2002.). Surađivao je stalno ili povremeno sa znanstvenim i obrazovnim ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu. Tri akademske godine (1984. – 1987.), na temelju odobrenja Filozofskog fakulteta u Zagrebu, radio je kao predavač i lektor na Sveučilištu u Bordeauxu (Francuska). Predavao je na poslijediplomskom studiju i vodio predavačku izobrazbu asistenata Ekonomskoga fakulteta u Splitu. Predavao je studentima na poslijediplomskom studiju Pedagoškog fakulteta u Mariboru (Slovenija).
Bijaše glavni urednik listova Naši pokušaji, Zvonimir i Glasnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, znanstvenoga časopisa Hrvatski (2003. – 2009.), zbornika radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa o hrvatskom književniku Antunu Branku Šimiću (2008.), urednik struke u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža i dr. te suurednik i član uredništva niza ostalih listova i časopisa, kao i član uredništva Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine (2004. – 2009.) u Hrvatskome leksikografskom institutu Bosne i Hercegovine u Mostaru.
Bio je narodni zastupnik u Skupštini SRBiH/RBiH (1990. – 1996.) te ujedno predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a BiH.
Pripremio: Danijel Ivanković
NAPOMENA: Poštovani čitatelji portala SirokiBrijeg.info ovim putem naglašavamo kako i svi Vi možete sudjelovati u kreiranju rubrike“Vremeplov ZHŽ-a”, pa Vas stoga pozivamo da na mail: vremeplovzhz@sirokibrijeg.info šaljete tekstove/informacije, kao i fotografije za koje vjerujete da bi mogle biti zanimljive pri kreiranju rubrike, a sve ono najzanimljivije što pošaljete vrlo rado ćemo iskoristiti da osvježimo i obogatimo ovu rubriku.
