28. SRPNJA: Naoružani EUFOR-ovci okružili Pecaru, Lukenda krenuo u štrajk glađu

Srpanj Vremeplov ZHŽ

vremeplov 28072015 1
EUFOR je na današnji dan prije 10 godina pretresao sjedište zaštitarske tvrtke “Puma security” u Mostaru, kao i njihove poslovnice u Širokom Brijegu, Čapljini, Stocu i Trebinju. Pripadnici EUFOR-a također su obavili pretres objekata zaštitarske tvrtke “Sektor Sekjuriti” u Banjoj Luci, Prijedoru i Gradišci.

U Širokom Brijegu je 50 naoružanih pripadnika EUFOR-a okupiralo dvoranu na Pecari u sklopu koje se nalazi ovdašnja ispostava “Puma securityja”. Prema tvrdnjama djelatnika zaštitarske kuće, pripadnici njemačkog EUFOR-a su se u transporterima i džipovima pojavili u 8.20 sati, a otišli su oko jedanaest sati. U dva transporterska vozila bili su talijanski karabinjeri, a nekoliko je građana potvrdilo da su u njih vojnici uperili i oružje.

Pripadnici međunarodnih snaga su prostorije pretresli kako bi se uvjerili u količinu naoružanja kojim su u to vrijeme raspolagali u “Puma securityju” kao i mogućnost eventualnih financijskih malverzacija u tvrtki. Nakon završetka akcije djelatnici “Pume” su potvrdili kako je odnesena manja količina bezvrijednih papira i novina.

OSTALI DOGAĐAJI NA DANAŠNJI DAN:

1945. – Preminuo Ciprijan Brkić, hrvatski pisac i sakupljač narodnog blaga iz Studenaca.

U franjevački red stupio 26. studenoga 1884. Teologiju studirao u Sieni (Italija). Profesor tjelovježbe na širokobriješkoj gimnaziji, a potom kapelan, župni pomoćnik, župnik, samostanski vikar i vjeroučitelj u Duvnu, Klobuku, Kočerinu, Glavatičevu, Humcu, Konjicu, Mostaru i Drinovcima. Sabirao narodno blago, zapisivao pripovijedanja i opisivao narodne običaje.

vremeplov 28072015 2

Napisao sljedeća djela: Miho, Ivan Strašni sud (epovi u rukopisu), Focij i Slaveni (povijesne rasprave u rukopisu), Bitnica, Hrvatski rječničić, Jezgra, Prijedlog za uređenje hrvatskog jezika, basne i priče i dr. (radovi u rukopisu).

Preminuo je u Drinovcima.

2003. – Drago Lukenda, otac dvoje djece sa Širokoga Brijega, počeo je štrajk glađu ispred zgrade OHR-a u Mostaru:

“Štrajkam glede licemjernoga ponašanja OHR-a koji već više od četiri godine s ekstremnim nacionalistima koči naš projekt izgradnje hidroelektrane u selu Duge u općini Rama, vrijedan tri milijuna maraka. Iako se čelnici OHR-a predstavljaju kao zagovornici razvitka i stranoga ulaganja, posjedujem dokaz lobiranja iz Ureda OHR-a u Sarajevu kod naših inozemnih partnera s ciljem njihova odustajanja od projekta, a gladovat ću dok OHR ne prinudi vlast na zakonito postupanje i rješenje našega problema ili ću umrijeti, ali odavde se ne mičem sve dok pokazujem znake života” – odlučan je Lukenda koji je tom prilikom pojasnio povijest svoga problema.

U projekt izgradnje hidroelektrane krenuo je 1989. godine, dakle 14 godina prije ovog događaja i dobio potrebnu suglasnost tadanje Općine Prozor i mještana sela Duge od kojih je čak 90,4 posto dalo suglasnost da mu se dodijeli zemljište za namjensku gradnju, što je i uknjiženo u sudske knjige. Potrebne suglasnosti dobio je i od Vodoprivrede i Elektroprivrede tadanje SR BiH, ali zbog početka Domovinskoga rata nije dovršeno odobrenje za gradnju:

“Nastavio sam projekt 1996. godine i dobio sam odobrenje za gradnju, ali ga je poništio Tahir Đulić, bivši županijski ministar graditeljstva HNŽ-a, pozivajući se na Odluku Doma naroda u kojoj, na osnovi nekog rješenja iz 1958. koje nije nigdje evidentirano, tvrde da gradim na zaštićenom području. Nasuprot tomu, općina Rama mi je potvrdila kako tamo uopće nema zaštićenih područja, te je očito kako je ovdje riječ o pojedinim lobijima koji žele graditi na istoj lokaciji i sada izmišljaju načine da me spriječe i čak su okrenuli mještane sela protiv nas”.

vremeplov 28072015 3

Lukenda se raspitivao o mogućim konkurentima i od Jerke Pavličevića, bivšega županijskog ministra gospodarstva, te doznao da je Jure Tadić, ravnatelj Hidroelektrane Rama, tražio vodoprivredno mišljenje za ovu lokaciju, a osim njega postoji i dio sarajevskih bošnjačkih političara zainteresiranih za isti projekt.

“Obraćao sam se Ministarstvu graditeljstva, Vladi HNŽ-a, Općini Rama i samo me šeću u krug, skidajući nadležnost sa sebe. Primjerice, Mirsada Šuta, tajnica županijske vlade, mi je rekla da slučaj nije u njihovoj nadležnosti iako federalno Ministarstvo pravde tvrdi suprotno. No nije željela više razgovarati” – govorio je razočarani Lukenda i potom zaključio:

“Nitko mi još nije prišao, a jutros sam ovdje na ulazu u OHR susreo šefa političkoga odjela kojemu sam pojasnio moje stanje, a on mi je samo kazao “dobro” i prošao dalje”.

2010. – Hrvatska policija je na granici kod Imotskog, u dramatičnoj akciji zapljene više stotina kilograma svježeg mesa prošvercanog iz BiH, naletjela na bjegunca Blagu Šimića (34), lice s dvije tjeralice u BiH, i uhitila ga. On se prethodno više od dva mjeseca krio zbog ucijene i oružanog incidenta u grudskom kafiću Bumerang u kojem je sudjelovao i njegov stariji brat Mate (41), kojega su specijalci uhitili u blizini kuće u Borajni.

Za prethodne noći je kod Vinjana granična ophodnja pokušala zaustaviti terenac mitsubishi pajero. Vozač se oglušio na zapovijed i produžio dalje. Pričekali su ga s uređajem za prisilno zaustavljanje motornih vozila, na kojem je terenac probušio gume.

vremeplov 28072015 4

“Vozač je unatoč svemu nastavio dalje do prve šume. Ostavio je vozilo s robom i pobjegao. Sad ga traže. Sumnjamo da se radi o jednom Posušaku, koji je odranije poznat po međugraničnom kriminalu” – kažu u imotskoj policiji, koja još ispituje Blaginu moguću upletenost u ovaj šverc ili se radi o pukoj slučajnosti.

Navode da ima hrvatsku osobnu te da je o svemu izvješćeno Državno odvjetništvo u Splitu. Prema svemu sudeći, neće biti izručen u BiH. Njemu se spočitava i da je nakon incidenta pobjegao iz kola grudske policije.

Pripremio: Danijel Ivanković

NAPOMENA: Poštovani čitatelji portala SirokiBrijeg.info ovim putem naglašavamo kako i svi Vi možete sudjelovati u kreiranju rubrikeVremeplov ZHŽ-a”, pa Vas stoga pozivamo da na mail: vremeplovzhz@sirokibrijeg.info šaljete tekstove/informacije, kao i fotografije za koje vjerujete da bi mogle biti zanimljive pri kreiranju rubrike, a sve ono najzanimljivije što pošaljete vrlo rado ćemo iskoristiti da osvježimo i obogatimo ovu rubriku.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *