Na današnji dan 1807. godine rođen fra Anđeo Kraljević iz Širokog Brijega (Čerigaj), nadaleko poznati biskup, franjevac, ali i pisac, filozof…
Bio je kustodom Hercegovačke franjevačke kustodije. Kada je svoje djelo Razgovor duhovni poslao Propagandi u Rim 1859. , ono mu je objavljeno, u čemu je veliku ulogu imao Paško Buconjić. Djelo mu je tiskano već iduće godine i distribuirano diljem Hercegovine. Sastavio je i gramatiku Grammatica latino-illyrica, radi sjemeništaraca na Širokom Brijegu, koji nisu imali literaturu za učiti latinski jezik.
1862. se fra Anđeo obratio Propagandi, a nakon povoljnih sudova fra Paška Buconjića, profesora na franjevačkom učilištu u Rimu, i generalnog definitora franjevačkog reda fra Ante Lulića, objavljena je i razdijeljena po Hercegovini. Od značajnijih djela, napisao je još knjigu propovijedi za pučanstvo Govorenje za svetkovine. Zaslužan je za početke tiskarstva u Hercegovini. Zahvaljujući njemu otvorena je prva hercegovačka tiskara.
OSTALI DOGAĐAJI NA DANAŠNJI DAN;
1951. – Rođen Stipe Leko Ćipa iz Ledinca kod Gruda, poznati hrvatski ultramaratonac. Rođen je u obitelji s desetero djece. Odrastao je i školovao se u Banjoj Luci. Nogometom se bavio do 25. godine, a posljednjih tridesetak godina redovno trenirao i istrčavao staze duže od klasičnog maratona. Početkom Domovinskog rata seli se u Rijeku, a nakon rata se vraća u rodno mjesto gdje i danas povremeno živi.
Prvi je predstavnik Hrvatske na svjetskom prvenstvu u disciplini 24 sata. Sudjelovao je na svjetskim prvenstvima u Wörschachu, Austrija (2005.), u Taipeiu, Tajvan (2006.), u Drummondvilleu, Kanada (2007.), sve u disciplini 24 sata. Na zadnja dva bio je najstariji sudionik. Nekoliko puta je istrčao Zagrebački maraton kao i maraton “Trčimo Gospi”, Grude – Međugorje 2007. i 2008. godine i još dvadesetak maratona s osobnim rekordom od 2 sata i 40 minuta.
Utrku od Ledinca do Dubrovnika u dužini od 185 km istrčao je 19. travnja 2003., a 2. svibnja 2004. je istrčao utrku na dionici Slavonski Brod – Zagreb u dužini od 223 km što je i danas službeno najduža utrka istrčana u jednom danu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Dobitnik je mnogih priznanja, a prigodom Hanžekovićeva memorijala 2008. uručena mu je zlatna medalja Grada Zagreba za izuzetan doprinos razvoju športa.
1970. – Na Stipanjdan 1970. godine pojavili su se prvi primjerci prvog broja Kršnog zavičaja koji će malo pomalo kroz godine izrastati u jedno istinski respektabilno katoličko štivo i to ne samo u Drinovcima i Hercegovini, nego i znatno širim prostorima.
“Kršni zavičaj” je hercegovački informativni zbornik kojega izdaje Franjevački samostan sv. Ante Padovanskog na Humcu kod Ljubuškog. Crkvene vlasti su ga odobrile u 17. studenoga 1970., a Republički sekretarijat za obrazovanje i kulturu u Sarajevu ga upisuje u Registar listova i časopisa u BiH 7. srpnja 1971.
Prvi broj je izašao u nakladi od 1000 komada na Stipanjdan 1970. kao glasilo župe Drinovci na 48 stranica. Drugi broj je osim župe Drinovci sadržaj proširio i na Bekiju, te je imao nakladu od 2000 komada, kao i povećan broj stranica u odnosu na prvi broj (56).
Prva dva broja su tiskana u Đakovu. Treći broj je tiskan u Omišu, a sadržaj se širi na značajan dio zapadne Hercegovine. Povećava se i broj stranica na 72. Naklada se ustaljuje na 3000 komada, sve do četrnaestoga broja. Zbog sadržaja naslovne stranice (na kojoj je bila širokobriješka crkva na crveno-bijelo-plavoj podlozi), te zbog nekih članaka u tom broju, “Kršni zavičaj” dolazi pod udar tadašnjih vlasti, tako da omiška tiskara odbija tisak četvrtoga broja. Isti se tiska u nešto smanjenom opsegu (64 stranice) u Sarajevu uz obveznu prethodnu neslužbenu cenzuru.
Od petog broja, tisak se nastavlja u Slavonskom Brodu sljedećih devetnaest godina, do 1990. Petim brojem 1972. izlaženje se ustalilo o Božiću. Sedmim brojem sadržaj se širi i na jugoistočni dio Hercegovine. Od dvanaestog broja 1979. sadržaj se proširio na iseljeništvo, te dječjim prilogom “Mali zavičaj”.
Od 1981. (četrnaesti broj) zbornik prati i zbivanja oko ukazanja u Međugorju. Petnaesti broj je tiskan dva puta, u ukupnoj nakladi od 8000 primjeraka, najviše zahvaljujući praćenju međugorskih ukazanja, što je najveća zabilježena naklada “Kršnog zavičaja”. Od 1989. ugovorom izdavačko pravo prelazi sa župnog ureda Drinovci na Franjevački samostan na Humcu, s tim da i dalje stoji napomena o utemeljitelju i prvom izdavaču, a od 1993. suizdavačem Kršnog zavičaja postaje i zbornik “Kačić” u izdanju Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja iz Splita.
Pripremio: Danijel Ivanković
NAPOMENA: Poštovani čitatelji portala SirokiBrijeg.info ovim putem naglašavamo kako i svi Vi možete sudjelovati u kreiranju rubrike“Vremeplov ZHŽ-a”, pa Vas stoga pozivamo da na mail: vremeplovzhz@sirokibrijeg.info šaljete tekstove/informacije, kao i fotografije za koje vjerujete da bi mogle biti zanimljive pri kreiranju rubrike, a sve ono najzanimljivije što pošaljete vrlo rado ćemo iskoristiti da osvježimo i obogatimo ovu rubriku.
