Današnji Vremeplov ZHŽ-a je u znaku rođendana. Imamo rođendane pet poznatih osoba iz javnog društvenog života, od kojih su dvije među živima, dok tri nažalost nisu, pa krenimo redom:
1897. – Fra Špiro Andrijanić je rođen u Grudama. Tu je pohađao i pučku školu, a gimnaziju na Širokom Brijegu. U Franjevački red stupio je 6. srpnja 1915. godine na Humcu. Filozofsko-teološke znanosti studirao je u Mostaru, Beču i Innsbrucku.
Za svećenika je zaređen 13. rujna 1923., te je nakon toga četiri godine proveo kao župni pomoćnik na Širokom Brijegu.
U SAD je došao 8. svibnja 1928. godine. Obnašao je dužnosti župnog pomoćnika u župama Srca Isusova u Chicagu i Sv. Marije u Steeltonu. Kao župnik je djelovao na župama sv. Ante u Sharonu (1929.-1931.), Srca Isusova u Chicagu (1931.-1947.) i Sv. Josipa u St. Louisu (1947.-1968.). U rujnu 1968. povlači se u mirovinu u franjevačku rezidenciju u Gulf Breezeu, gdje umire 26. ožujka 1979. u 82. godini života. Pokopan je u franjevačèku grobnicu u Chicagu na groblju Holy Sepulchre.
1911. – Fra Gracijan Raspudić je rođen u Lipnu kod Ljubuškoga, a preminuo je u Chicagu, 7. svibnja 1989. godine. Riječ je o jednom od poznatijih i kontroverznijih hrvatskih pisaca u egzilu.
Studirao je filozofiju u Beču, doktorirao teologiju u Lyonu. Radio većinom kao svećenik i pedagog, u Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.Bio je i urednikom Hrvatskoga katoličkog glasnika u Chicagu. Jednim je od potpisnika Apela hrvatskih književnika i pisaca u emigraciji od 30. travnja 1967. godine.
Njegova poznatija djela su “Franjevačka Biblija”, “Braća Golemci”, te dva djela koja su mu objavljena u Madridu – “Za stolom od kamena” i “Djevojka Drina”. Također, preveo je i Novi zavjet s grčkoga izvornika s tumačem.
1922. – U Ružićima kod Gruda je rođen Ivan Alilović, istraživač književne i kulturne prošlosti Bosne i Hercegovine. Pučku školu završio je u rodnom mjestu, potom položio prijemni ispit za upis u franjevačku Klasičnu gimnaziju na Širokom Brijegu. Međutim, gimnaziju nije nastavio.
Do upisa u Vidovićevu dopisnu školu u Sarajevu, čija je četiri razreda uspio završiti, bavio se poljoprivredom u Ružićima. Od 1941. do konca rata radi kao učitelj u Borajni (kod Vitine) i pomoćnoj školi u Blaževićima, a potom polaže III. pedagoški tečaj u Mostaru. Radi kao učitelj u više mjesta, a često mu je taj posao i uskraćivan bez ikakvih objašnjenja. Na Višoj pedagoškoj školi u Mostaru završava studij hrvatsko-srpskog jezika i jugoslavenskih književnosti i od tada službuje kao nastavnik materinskog jezika u Viru, Posušju i Klobuku.
Upisuje se na studij književnosti u Skoplju: tamo ga, zbog jednog pisma upućenog rođaku u Pariz, sumnjiče i ispituju kao antikomunista, te razmišlja da prekine studij. Biskup Smiljan Čekada, s kojim je bio u vezi, odvraća ga od toga i materijalno ga pomaže da nastavi studij.
Kao apsolvent radi na Medicinskoj i Muzičkoj školi u Mostaru, ali, kako još nema diplomu, ubrzo gubi i taj posao, a vraća mu se nakon diplomiranja. Komunisti ga potom optužuju da u mostarskom pododboru Matice hrvatske, koji u to vrijeme u tom gradu nije ni postojao, djeluje kao nacionalist. Godine 1970. uhićen je i osuđen na tri godine zatvora. Nakon izlaska iz zatvora, nikada se više nije uspio zaposliti kao profesor.
1990-ih je uređivao glasilo Hrvatskog društva političkih zatvorenika Politički zatvorenik. Autor je dvanaest knjiga i nekoliko desetaka članaka iz zavičajne i hrvatske kulturne baštine s područja Hercegovine. Bio je također član Matice hrvatske. Napisao je i neke životopise stradalnika te je bio član još nekih kulturnih i političkih udruga. Preminuo je 11. veljače 2003. godine u Mostaru.
1954. – Rođen je Mile Lasić. Rodio se u Uzarićima kod Širokog Brijega. Osnovno i srednje gimnazijsko obrazovanje završio je u Širokom Brijegu (1961. – 1973.); fakultetsko u Sarajevu na Fakultetu političkih znanosti (1973. – 1977., dipl. politolog); poslijediplomski studij pri Sveučilištu u Sarajevu (1978. – 1984., magistar društvenih znanosti).
U razoblju između 1978. i 1984. radio je kao stručni suradnik u Marksističkom studijskom centru u Sarajevu, bio savjetnik u Predsjedništvu SR BiH i šef ureda predsjednika Organizacijskog komiteta XIV ZOI Sarajevo ’84. Po preseljenju u Beograd radio je u Predsjedništvu SFRJ, Saveznom izvršnom vijeću i Saveznom ministarstvu vanjskih poslova (1984. – 1991.).
Bio i jugoslavenski diplomat (savjetnik za kulturu) u Bonnu do definitivnog međunarodno-pravnog trasformiranja SFRJ (formiranjem SR Jugoslavije 27. travnja 1992.), nakon čega je podnio ostavku uz obrazloženje “to nije više moja zemlja.” Potom bio izbjeglica i zakratko u istoj zemlji i bosanskohercegovački diplomat (1993. – 1994.). Ponovno je morao iz političkih razloga napustiti diplomatsku službu (i profesiju), jer nije htio pripadati nijednoj političkoj stranci, kao što vlastitim izborom ne pripada nijednoj ni danas.
16. prosinca 2014. postaje izvanredni profesor na Sveučilištu u Mostaru. Na odjelu politologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru nositelj je kolegija: Uvod u političku teoriju II, Međunarodni politički odnosi I i II, Integracijski dometi Europske unije, Interkulturalno razumijevanje; EU: organizacija i sustavi; te Suvremena diplomacija. Izvodi nastavu i na Studiju socijalnog rada iz kolegija Multikulturalnost u socijalnom radu.
Objavio devet zasebnih knjiga. Tri su mu, k tomu, u pripremi ili u tisku. Član je Odbora za sociološke znanosti Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Uredništva međunarodnog sociološkog časopisa Diskursi, Savjeta Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI) iz Sarajeva i Savjeta portala Autograf.hr iz Zagreba.
1990. – Rođen Slavko Brekalo, nogometaš iz Širokog Brijega, koji u tekućoj sezoni brani boje svog matičnog kluba i to nakon što se vratio s posudbe iz Viteza gdje je svakako načinio jedan igrački iskorak, ponovno skrenuo pozornost na sebe i opravdano potom doveden natrag u Široki Brijeg.
Riječ je dakle o domaćem izdanku širokobriješke nogometne škole, igraču koji je jako puno obećavao igrajući na stoperskoj poziciji, koji je pored ostalog s uspjehom nosio i dres mlade reprezentacije Bosne i Hercegovine i koji svakako još puno toga ima za reći u svojoj igračkoj karijeri.
Za igranja u Vitezu u određenim izborima svrstavan je i u najbolju momčad Premijerlige BiH što je u konačnici svakako igralo veliku ulogu da se vrati na Pecaru. Jesenas je bio jedan od najstandardnijih igrača Širokog Brijega skupivši 14 od mogućih 15 nastupa s tim da je u čak 13 navrata bio standardan što najbolje govori o tome koliko mu vjeruje trener Slaven Musa. Odigrao je 1216 minuta u jesenskoj polusezoni (od njega u dresu Širokobriježana više minuta odigrali su tek vratar Soldo, te Wagner i Zakarić), a zabio je i jedan gol.
Pripremio: Danijel Ivanković
NAPOMENA: Poštovani čitatelji portala SirokiBrijeg.info ovim putem naglašavamo kako i svi Vi možete sudjelovati u kreiranju rubrike “Vremeplov ZHŽ-a”, pa Vas stoga pozivamo da na mail: vremeplovzhz@sirokibrijeg.info šaljete tekstove/informacije, kao i fotografije za koje vjerujete da bi mogle biti zanimljive pri kreiranju rubrike, a sve ono najzanimljivije što pošaljete vrlo rado ćemo iskoristiti da osvježimo i obogatimo ovu rubriku.
