Sami počeci opismenjavanja širokobriješkog pučanstva događaju se od vremena dolaska franjevaca na ova područja sredinom devetnaestoga stoljeća. Najveću ulogu zauzima, ponajprije, fra Didak Buntić, koji potiče razvoj područnih škola i svojim likom i djelom ostavlja veliki trag u povijesti školstva na području Hercegovine. Kao vrhunac, a ujedno i temelj školstva na ovom području, je gradnja franjevačke gimnazije na Brijegu 1903. godine. Nedostatkom stručnog kadra, i sve bržim gospodarskim razvojem, javlja se potreba za školovanjem posebnih kadrova za rad u domaćoj privredi. Tako nastaje Srednja strukovna škola.
Na sjednici Općinskog vijeća 26. studenoga 1970., tadašnje općine Lištica, uz suglasnost Skupštine općina Grude i Posušje, donesen je zakon o osnivanju Škole s praktičnom nastavom elektro-metalne struke. U prvoj godini upisana su četiri odjeljenja sa 123 učenika. Škola s praktičnom nastavom učenika u privredi osnovana je 28. travnja 1972.
Na današnji dan 1974. godine osniva se Srednjoškolski centar pod imenom Srednja škola Ivana Gorana Kovačića i u njezin sastav, uz Gimnaziju, ulazi Škola elektro-metalske struke. Od 16. listopada 1981. godine u Srednjoškolskom centru nalaze se: mašinska (strojarska), saobraćajna (prometna) ili MESS, tekstilna ili GEPTS, građevinsko-geodetska, ekonomsko-komercijalna, prosvjetno-prevoditeljska, elektro i trgovačka struka.
Osnivanjem Gimnazije fra Dominika Mandića na Širokom Brijegu 1991., prestao je rad dotadašnjeg Srednjoškolskog centra i nastaje Srednja škola elektro-strojarske struke. Školske godine 1991./92. upisano je pet odjeljenja sa 144 učenika strojarske struke i dva odjeljenja sa 62 učenika elektrotehničke struke. Nakon toga škola dobiva ime Srednja strukovna škola Široki Brijeg, koje nosi i danas.
Škola od samoga početka djelovanja koristi prostor Franjevačke gimnazije zajedno s Gimnazijom fra Dominika Mandića. Srednja strukovna škola Široki Brijeg danas školuje mlade ljude raznih zanimanja: elektrotehničari, tehničari za energetiku, tehničari cestovnog prometa, računalni tehničari, ekonomisti, komercijalisti, frizeri – pedikeri, prodavači, elektroinstalateri, automehaničari. Škola zapošljava 71-og djelatnika i školuje preko 850 učenika.
Zanimanja u Srednjoj strukovnoj školi Široki Brijeg:
Elektrotehničari sudjeluju u poslovima projektiranja, proizvodnje i kontrole različitih električnih proizvoda. Mogu raditi u konstrukcijskome uredu, u pripremi i organizaciji proizvodnje, te u kontroli proizvoda ili ispitnoj stanici elektroindustrije, elektroprivrede, telekomunikacijskih poduzeća i sl. Rješavaju i raznovrsne tehničke probleme električnih dijelova proizvoda, izrađujući sheme, tehničke crteže i raznovrsne tehničke proračune. Pri tome se koriste računalima, elektrotehničkim priručnicima i drugim pomoćnim tehničkim priborom. Elektrotehničari mogu raditi i u komercijalnim poslovima obradbe tržišta i veleprodaji električnih proizvoda, elektroopreme i elektromaterijala.
Tehničari cestovnog prometa prikupljaju, analiziraju i prate podatke koji su bitni za obavljanje usluga u cestovnom prometu , te organiziraju ekonomično i sigurno iskorištavanje vozila. Njihovi poslovi su raznoliki, a ovise o mjestu rada. Tehničari cestovnog prometa zaposleni na autobusnim kolodvorima i cestovnim teretnim terminalima vode brigu o organizaciji dovoza i odvoza putnika i tereta. Rade i u prometnoj policiji na poslovima statističke evidencije, analize i praćenja podataka vezanih uz odvijanje prometa. U radu koriste računala s prilagođenim programima, prometnim kartama koje prikazuju različite situacije u prometu, cestovnim kartama te različitim dokumentima i uputama za njihovu primjenu.
Ekonomisti istražuju načine kako društvo iskorištava svoje ograničene izvore – sirovine, ljudski rad i kapital, kako bi proizveli robu i usluge. Oni proučavaju troškove i učinke proizvodnje, raspodjele i potrošnje roba i usluga. Svoje spoznaje temelje na proučavanju ekonomskih pojava i procesa; zato skupljaju i analiziraju podatke, prate i prognoziraju ekonomske trendove. U svojim se istraživanjima usmjeravaju na različite ekonomske probleme i pojave, kao što su: troškovi energije, inflacija, porezi, cijene, zaposlenost. Pripremanje izvještaja važan je dio njihova posla, koji uključuje izradbu tablica i grafičkih prikaza te opisivanje i objašnjenje prikazanih podataka.Nakon srednje škole mogu se zapošljavati na šalterima banaka, u uredima i tvrtkama na poslovima knjigovodstva, trgovine, administracije.
Komercijalisti prodaju proizvode svojih tvrtki drugim proizvođačima, veletrgovinama, vladinim agencijama i nekim drugim organizacijama. Bez obzira na tip proizvoda, glavni zadatak komercijalista jest zainteresirati veletrgovca ili preprodavača za svoj proizvod i odgovoriti na sva pitanja ili probleme klijenata. U svome radu koriste se uzorcima ili katalozima koji opisuju proizvode što ih njihova tvrtka prodaje, te cijene, dostupnost ili korisnost tih proizvoda. Analiziraju i statističke podatke, pripremaju izvještaje i obavljaju neke administrativne poslove, kao što je ispunjavanje izvještaja troškova i ugovaranje sastanaka. Proučavaju literaturu o postojećim i novim proizvodima, prate prodaju, cijene i ponude proizvoda i usluga svojih konkurenata.
Prodavači su zaposleni na svim mjestima gdje se prodaje roba. Prodavaonice kupcima nude cipele, odjeću, hranu, kozmetičke proizvode, osobna računala, automobile, itd. Prodavači nastoje, prije svega, zainteresirati kupca za proizvode koje prodaju. Pri tome opisuju kupcu osobine proizvoda, pokazuju mu kako se proizvodom rukuje i upoznaju ga s različitim mogućnostima njegove uporabe.Upoznaju kupca s cijenama proizvoda i mogućnostima plaćanja. Ukratko, vještom komunikacijom nastoje ga nagovoriti na kupnju. Osim što poslužuju kupce, prodavači preuzimaju, pregledavaju i razvrstavaju robu.
Elektroinstalateri ugrađuju električne instalacije i postavljaju uređaje električne rasvjete. Oni održavaju postavljene uređaje, te otklanjanju moguće kvarove. Rade i na obilježavanju instalacija, postavljanju cijevi i vodova, ugradnji razvodnih ormara, priključnih elemenata, električnih uređaja i elektroopreme. U radu se služe standardnim elektroinstalaterskim alatom, koji čine: kombinirana kliješta, čekić, ključevi raznih veličina, bušilica, instrumenti za mjerenje napona i ispitivanje jakosti struje.Vrsta poslova koje obavljaju ovisi o mjestu zapošljavanja. Ako su zaposleni u uredima i poduzećima, popravljaju električnu opremu. Kada rade na složenim uređajima u industrijskim pogonima, surađuju s inženjerima, elektromehaničarima i tehničarima različitih profila.
Računalni tehničari mogu vršiti razradu konstrukcijske i proizvodne dokumentacije, proizvodnog procesa, te unutar pogona, nadgledati proizvodnju.Oni proučavaju i program upravljanja numeričkim strojevima, hidrauličko, elektrohidrauličko, pneumatsko i elektropneumastsko upravljanje, te programiranje PLC uređaja.Izrađuju i ispituju aparaturnu opremu računala i servisiraju sklopove u sastavu računala.Vođenje skladišta komponenata i sustava u proizvodnji računala,također je dio njihovog posla. Oni vrše ulaznu kontrolu računalnih komponenata i sustava, a pružaju i tehničku podršku i pomoć korisnicima računala i periferne opreme.
Tehničari za energetiku projektiraju,konstruiraju i sudjeluju u postavljanju energetskih postrojenja. Oni ispituju,prate i održavaju dijelove ili cijeli energetski sustav.Postavljaju i uređaje za klimatizaciju,centralno grijanje,plinske stanice,a proučavaju i motore s unutarnjim izgaranjem,parne i plinske turboagregate. U području elektroenergetike bave se poslovima u vezi s proizvodnjom,prijenosom i razdiobom električne energije. Rade u objektima elektroenergetskog sustava: u elektranama za proizvodnju električne energije, u rasklopnim postrojenjima i trafostanicama za razvod i pretvaranje električne energije, te u objektima kontrole i održavanja električnih vodova i mreža. U elektrani upravljaju i nadziru rad elektroenergetskih postrojenja (generatora, energetskih transformatora i sl.).
Automehaničari popravljaju i servisiraju automobile i manje kamione. Osnovni posao automehaničara sastoji se u utvrđivanju i uklanjanju kvarova i oštećenja na motoru. Kako bi svoj posao mogli dobro obavljati, trebaju poznavati dijelove i princip rada motora, kao i toplinske i hidraulične zakone i procese. Prilikom servisiranja uglavnom provjeravaju, podmazuju i prilagođuju dijelove motora, kako bi spriječili mogući nastanak kvarova. Rutinski pregledavaju svijećice, mehanizme kočenja, podsustav za paljenje, razinu ulja u motoru. Pregledavaju i signalnu opremu auta. Ispituju položaj motora, tlak, temperaturu, potrošnju motora, električne i vozne karakteristike.
Frizeri-pedikeri šišaju kosu, oblikuju frizuru,odnosno, manikiraju nokte, uređuju trepavice i obrve, a muškarcima briju i šišaju bradu i brkove. Zajedno s kozmetičarima, šminkerima i modnim dizajnerima, oni vode računa o našem izgledu. Da bi frizeri zadovoljili klijenta, važno je da se precizno i jasno dogovore o frizuri koju klijent želi. Kako bi se što bolje sporazumjeli, često se služe frizerskim modnim revijama i časopisima. Dogovoru moraju posvetiti punu pozornost, jer ukoliko u tome pogriješe, cijelu frizuru mogu napraviti pogrešno. Frizeri se zapošljavaju u frizerskim salonima ili ih sami vode. Moraju imati dobre komunikacijske vještine, jer je zadržavanje stalnih klijenata jedan od načina da se vidi uspješnost u poslovanju.
Pripremio: Danijel Ivanković
