Na Skupštini općine Lištica na današnji dan 1965. godine, dakle prije točno pola stoljeća, Program razvoja osnovnih škola obrazložio je predsjednik Odbora za prosvjetu Karlo Rotim.
Međutim, s dijelom programa nisu se složili odbornici Donjeg i Gornjeg Crnča, da se njihove škole spajaju s OŠ Izbično, jer ne odražava sredinu školskog područja. Osim toga, škola u Donjem Crnču bila je šestorazredna.
Istog dana Osnovana je i OŠ Rasno. Ova škola imala je dva područna odjeljenja i to u Buhovu i u Dužicama. Prve školske godine školu u Rasnu pohađalu su 34 učenika, u Buhovu 21, a na Dužicama 44.
U Rasnu se nastava odvijala u zgradi koju je izgradila Austro-Ugarska, na Dužicama u kući Matije Mikulića, a u Buhovu u kući braće Frane i Bariše Zlopaša.
Nadalje, osnovana je i OŠ Grabova Draga sa sjedištem u Provu. Područna odjeljenja bila su Gornji Gradac i Grabova Draga. Ovoj školi pripojeno je i odjeljenje Knešpolje, koje je izuzeto iz sastava OŠ “Ivo Lola Ribar” na Lištici.
OSTALI DOGAĐAJI NA DANAŠNJI DAN;
1965. – Skupština općine Lištica odlučila je na sjednici kupiti stambenu zgradu, vlasništvo Joze Šantića u Rudarskoj ulici broj 6 za svoje potrebe, te iz općinskog proračuna izdvojiti 8 milijuna dinara za dovršenje automatske telefonske centrale u Pošti Lištica.
1996. – Prof dr. Isidor Papo, rođeni Ljubušak, preminuo je u Beogradu. Liječnik – kardiokirurg, general-pukovnik sanitetske službe i glavni kirurg JNA, sudionik Narodnooslobodilačke borbe i član SANU.
Potiče iz porodice sefardskih Jevreja, čiji su preci došli u XVII. stoljeću, nakon što su bili prognani iz Španjolske. Poslijee završene gimnazije u Mostaru, 1932. godine, upisao je studije medicine na Univerzitetu u Zagrebu.
Poslije Aprilskog rata i okupacije Kraljevine Jugoslavije, 1941. godine, odlazi u Mostar i radi na kirurškom odjeljenju, a zatim odlazi u Mostarski NOP odred. Tijekom rata nalazio se u kirurškoj ekipi Vrhovnog stožera NOV i POJ. Za vrijeme rata doživio je tešku porodičnu tragediju. Ustaše su mu zvijerski ubili preko 50 članova obitelji uključujući rođenog brata i sestru.
Godine 1944. poslat je u saveznički centar u Italiju, gdje je upoznao Roda Smita (koji ga je 1969. godine predložio za
člana Kraljevskog kirurškog koledža koji je brojao 50 članova). Po povratku iz Italije postao je upravnik Bolničkog centra u Novom Sadu, a potom je upućen na Srijemski front, gde je rukovodio pokretnim kirurškim ustanovama.
Godine 1946. je poslan u Sovjetski Savez na usavršavanje kod Judina, Bakunjeva i Višnjevskog. Tamo je položio i specijalistički ispit iz kirurgije 1947. godine, a 1948. se vraća u zemlju i postaje načelnik Drugog kirurškog odjeljenja Glavne vojne bolnice koja je kasnije prerasla u Vojnomedicinsku akademiju JNA. Kako je kod Judina naučio njegovu tehniku rekonstrukcije jednjaka počinje da je primjenjuje ali i usavršava, pa se ta operacija u kirurškim tehnikama naziva „operacijom po Judinu i Papu“. Do tada ove bolesnike u Jugoslaviji nitko nije operirao, a kako ih je bilo mnogo, Papo je ubrzo operirao preko 350 ovih bolesnika, po čemu je stekao i međunarodno priznanje. Ubrzo je postavljen za šefa Katedre kirurgije i glavnog kirurga JNA.
Zatim odlazi u SAD na usavršavanje u kardiokirurgiji koje se tih godina rađala zahvaljujući usavršavanju ekstrakorporalne cirkulacije. Uradio je blizu 4.000 operacija na otvorenom srcu.
Njegova supruga je bila Roza Papo, general-major sanitetske službe JNA, u svoje vreme jedina žena sa generalskim činom u Jugoslovenskoj narodnoj armiji.
Pripremio: Danijel Ivanković
NAPOMENA: Poštovani čitatelji portala SirokiBrijeg.info ovim putem naglašavamo kako i svi Vi možete sudjelovati u kreiranju rubrike“Vremeplov ZHŽ-a”, pa Vas stoga pozivamo da na mail: vremeplovzhz@sirokibrijeg.info šaljete tekstove/informacije, kao i fotografije za koje vjerujete da bi mogle biti zanimljive pri kreiranju rubrike, a sve ono najzanimljivije što pošaljete vrlo rado ćemo iskoristiti da osvježimo i obogatimo ovu rubriku.
