Bivši ministar financija Federacije BiH Dragan Čović i bivši direktor Carinske uprave Federacije BiH Filip Andrić neovlašteno su oslobodili Mesnu industriju Lijanovići plaćanja prelevmana od dvije konvertibilne marke po kilogramu pilećeg separata, čime je Federaciji BiH nanesena šteta od 12,6 milijuna KM, objavile su “Nezavisne novine” na današnji dan 2002. godine.
Ukupne neizmirene obaveze nekoliko uvoznika mesa prema tom aktu iznose 28,4 milijuna KM. Među tvrtkama koje su koristile spomenutu olakšicu nalazi se i ekskluzivni dobavljač mesa kompanije “Lijanovići” tvrtka “MEGA COMM” s 4,1 milijuna KM neuplaćenih obaveza, dok po istoj osnovi Mesna industrija “Stanić” iz Kreševa i “G. I. P. I. prom” iz Čitluka Federaciji duguju 11,4 milijuna KM, odnosno 164 tisuće KM.
Prema tvrdnjama “Nezavisnih”, odlukom Vijeća ministara BiH o određivanju proizvoda za koje se pri uvozu u 1999. godini plaća posebna taksa, predviđena je naplata prelevmana u iznosu od jedne marke po kilogramu pilećeg separata (isječeni komadi i smrznuti otpaci pilećeg mesa).
Ta je odluka izmijenjena sredinom rujna 1999. godine, kada su prelevmani na pileće separate povećani na dvije KM po kilogramu. Spomenuta odluka je bez izmjena, na rok od šest mjeseci, produžavana u tri navrata sve do 30. lipnja 2001. godine, i uredno objavljena u Službenom glasniku BiH.
U međuvremenu je, kako taj list navodi, 16. srpnja 2000. godine Filip Andrić zatražio od ministra financija “tumačenje odluke o naplati prelevmana za pileće ostatke”. Čović ga obavještava da se na pileći separat ne primjenjuju odluke objavljene u Službenom glasniku BiH. To tumačenje Andrić je pretočio u službeni dopis svim carinarnicama, prilažući uz njega akt ministra Čovića o prekidu naplate prelevmana za pileće separate.
Istražni odjel Carinske uprave FBiH nedavno je provjerio naplatu prelevmana, o čemu je CU FBiH 23. travnja ove godine izvijestio federalnog tužitelja Marinka Jurčevića. U ovoj istrazi utvrđeno je da carinarnica Mostar i Carinska ispostava Kiseljak nisu naplaćivale prelevmane na pileće separate, što je suprotno odlukama Vijeća ministara.
Nezavisne tvrde u to vrijeme i kako su bivši federalni dužnosnici Dragan Čović i Filip Andrić, također, neovlašteno omogućili “Lijanovićima” oslobađanje od plaćanja prelevmana pri uvozu robe proizvedene u Austriji. U ovom poslu Lijanovića i izvjesne austrijske tvrtke Weise Suhne, koji je još u toku, FBiH je, pretpostavlja se, oštećena za desetak milijuna KM.
OSTALI DOGAĐAJI NA DANAŠNJI DAN:
1987. – Varaždinska banka izišla s prostora Hrvatske, te u Širokom Brijegu otvorila svoju poslovnicu. U istoj su, između ostalih, radili i poznati ovdašnji bankari Berislav Kutle i Marko Marušić.
2013. – Stanovnici Ljutog Doca tuguju zbog izgubljenog života dječaka Ivana Bandića, 14-godišnjeg učenika 8a razreda širokobriješke područne škole, koji se oko 14 sati utopio u rijeci na Mostarskom blatu. S nevjericom su pričali o tragediji u kojoj umalo nije stradao i drugi učenik, Ivanov vršnjak koji ga je pokušao izvući iz hladne vode. Kako je ovaj maloljetnik rekao, sve se odigralo munjivotom brzinom na njihov zadnji dan osnovnog školovanja.
“Bilo nas je oko šezdeset, to je većina od tri razreda završnih razreda škola u ovom kraju. Veseli smo pošli na jednodnevni izlet i sve je bilo prekrasno do jednog trenutka kada je Ivana počela nositi voda. Bio je neplivač i rukama je panično lupao po površini. U početku su mnogi pomislili da je u pitanju neka šala, ali, na žalost, nije bilo tako. Okrenuo sam se i skočio do njega. Uhvatio me za leđa, ali smo obojica počela tonuti. Jedva sam se uspio uhvatiti za neku granu. Radilo se o sekundama. On je samo potonuo na dno, a ostali su ga pokušavali pronaći i izvući. Dalje se ne sjećam. Znam samo da su mnogi vrištali i plakali. Voda se već bila zamutila, a radilo se o dubini ne većoj od dva metra. Odmah ga je izvukao jedan od pristiglih vatrogasaca, ali više nije davao znakove života. Bio je predugo pod vodom” – tužno je pričao dječak koji je nesretnog Ivana pokušao spasiti, ali nije uspio.
Uzalud su to pokušavali i liječnici Hitne pomoći Mostar koji su ga sat vremena reanimacijom oživljavali. Sve su učinili što je bilo u njihovoj moći, ali su na kraju dječaka ipak morali proglasiti mrtvim.
“Ovo je prevelika tragedija. To je prestrašno i pretragično. Tužno je to što se dogodilo. Žalosno je kada se sve slomi zbog trenutka nepažnje” – kazao je jedan od poznanika nastradalog.
Mještani su o dječaku govorili samo najbolje.
“Bio je omiljen među učenicima i kolegama. Mi smo svi u šoku, čitav kolektiv, jednostavno, izgubili smo jednu prekrasnu osobu, mladu, vrijednu” – kazali su u Osnovnoj školi Ljuti Dolac.
2012. – Nakon što je Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine krajem siječnja ove godine ukinuo osuđujuću presudu protiv Miroslava Kutle i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, Županijski sud u Sarajevu je ponovno hrvatskog biznismena osudio na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i osam mjeseci.
Kutlu je sarajevski sud i 29. rujna 2011. osudio na zatvorsku kaznu, potvrđujući, zapravo, presudu koju mu je godinu ranije pravomoćno izrekao Županijski sud u Zagrebu zbog malverzacija u slučaju “Gradski podrum”. No, nakon žalbe Kutline obrane, Vrhovni sud FBiH je odlučio da se postupak obnovi.
Kutle kao rođeni Širokobriježanin posjeduje i državljanstvo Bosne i Hercegovine, što sprječava njegovo izručenje Hrvatskoj. Budući da je Županijski sud Sarajevo po drugi put zatražio izvršenje hrvatske presude, cijeli slučaj se ponovno našao na Vrhovnom sudu Federacije BiH. Zanimljivo je da je stavljen prigovor mjesne nadležnosti Županijskog suda u Sarajevu, jer je Kutle u međuvremenu iz Sarajeva preselio u Banja Luku. Odvjetnik Alagić je potvrdio da je Kutle preselio u Banju Luku kako bi “lakše mogao kontaktirati s obitelji”.
Pripremio: Danijel Ivanković
NAPOMENA: Poštovani čitatelji portala SirokiBrijeg.info ovim putem naglašavamo kako i svi Vi možete sudjelovati u kreiranju rubrike“Vremeplov ZHŽ-a”, pa Vas stoga pozivamo da na mail: vremeplovzhz@sirokibrijeg.info šaljete tekstove/informacije, kao i fotografije za koje vjerujete da bi mogle biti zanimljive pri kreiranju rubrike, a sve ono najzanimljivije što pošaljete vrlo rado ćemo iskoristiti da osvježimo i obogatimo ovu rubriku.
