Političke igre oko Sveučilišta u Mostaru, izbor novog rektora, izgradnja novog kampusa, samo su neke teme sa Svečilišta koje su mjesecima punile novinske stupce. Bivši rektor Sveučilišta, Širokobriježanin prof. Frano Ljubić oštro se suprotstavio novom vodstvu ove institucije i čini se kako zbog toga sada plaća cijenu. U razgovoru za Slobodnu Dalmaciju koji je vođen na današnji dan 2007. godine kazao je kako je novog rektora Vladu Majstorovića na tu dužnost dovela politika?
“Apsolutno, a to najbolje znaju oni dekani fakulteta i drugi članovi Savjeta koji su za njega glasovali”.
Na upit – Mislite li da je sposoban?, odgovorio je sljedeće:
“Najvažnije je pitanje što treba učiniti (što je cilj) i onda cijeniti je li netko sposoban ili nije ostvariti taj cilj. Držim da je za Sveučilište presudno i najvažnije provesti Bolonjski proces i uvesti obrazovne standarde i kriterije kakvi su na sveučilištima u europskim zemljama i da je to nužno učiniti do 2010. godine. U protivnom ne vidim razloga njegova postojanja jer bez toga sveučilišne diplome neće biti jednako vrijedne i priznate kao sa sveučilišta koja će se prilagoditi odredbama Bolonjske deklaracije. Aktualni rektor je do sada mislio i zagovarao provedbu Bolonjskog procesa na svoj način i formalno, a u biti nije bio za taj proces. Ako nije promijenio svoja stajališta i uvjerenja, to nije dobro i ne može dobro završiti, a problem je što nije usamljen i što takvih ima još na Sveučilištu” – kazao je prof. Ljubić.
U čemu je problem?
“Jednostavno se ne uvode kriteriji za izbor nastavnika i suradnika kakvi su na referentnim fakultetima u Hrvatskoj (a i tamo su niži nego na europskim sveučilištima), pa se događa da nam stručne predmete predaju profesori koji nemaju kvalifikacije za to, a to ne može polučiti odgovarajuću razinu kvalitete obrazovanja. Koliko mi je poznato, rektor ne poduzima ništa kako bi se takva praksa prekinula, a moglo bi se reći i da je podržava”.
Dobili ste otkaz na fakultetu, što ćete učiniti?
“To nema nikakvog smisla i izvan je svake pameti. Postoje pisani dokumenti (i izjave na Fakultetskom vijeću) da sam voljan raditi na predmetima na kojima sam biran ili na kojima bi mogao biti biran, a takvih je više i siguran sam da ću nastaviti i dalje raditi. Borit ću se i izboriti za svoja prava i ostat ću na svom Ekonomskom fakultetu i svom Sveučilištu”.
Zašto su Vam to uradili vaši prijatelji dekan Ekonomskog fakulteta Ivan Pavlović i prodekan Brano Markić?
“To biste trebali njih pitati. Ja mogu samo nagađati, a ovo što su mi uradili pokazuje koliko se tu umiješala politika (biznis ili nešto treće). Osobno držim da i sami znaju kako su im neutemeljeni razlozi za otkaz, a ipak to rade, pa se i iz toga mogu izvlačiti različiti zaključci”.
“Siguran sam da rektor Majstorović zna što mi rade. Sramota je to i za Ekonomski fakultet i za cijelo Sveučilište. Nismo davali otkaze ni ljudima koji su osuđeni ili kojima se sudi, a meni se daje otkaz zbog verbalnog delikta. Zato što sam rekao da neću predavati na predmetima na kojima nisam biran. Umjesto da sami zagovaraju da se profesori ne mogu raspoređivati na predmete bez provedenog postupka, jer je to u duhu provedbe Bolonjskog procesa, mene kažnjavaju što se zauzimam za to i hoće me zbog toga otjerati s fakulteta” – kazao je tom prilikom prof. Frano Ljubić.
OSTALI DOGAĐAJI NA DANAŠNJI DAN:
1957. – U Posuškom Gracu rođen novinar Tihomir Begić, koji trenutno radi za Večernji list.
Nakon završetka Gimnazije u Posušju, diplomirao hrvatsko-srpski jezik na Pedagoškoj akademiji u Mostaru, a potom na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Na Sveučilištu u Mostaru na Fakultetu filozofsko-humanističkih znanosti diplomirao je novinarstvo. Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu završava magisterij iz Međunarodnih odnosa.
Objavio je i 4 djela:
“Odsjaj daljina” (pjesme, 1996.),
“Posuški zbornik” (u koautorstvu, 1996.),
“Ljetopis posuški” (u koautorstvu, 1998.),
“Suze za tobom” (pjesme, 1999.).
1966. – Rođen Ivan Mustapić iz Vira kod posušja, poznati bacač koplja i olimpijac.
Predstavljajući Jugoslaviju još 1987. godine osvojio je srebro na Mediteranskim igrama u Siriji da bi 1993. godine na istom natjecanju osvojio zlato pod hrvatskom zastavom.
Bio je sudionik i svjetskih i europskih prvenstava, a jedini nastup na Olimpijskim igrama 1992. godine u Barceloni okončao je osvajanjem 17. mjesta. Osobni rekord mu iznosi 82.70 metara.
Pripremio: Danijel Ivanković
NAPOMENA: Poštovani čitatelji portala SirokiBrijeg.info ovim putem naglašavamo kako i svi Vi možete sudjelovati u kreiranju rubrike“Vremeplov ZHŽ-a”, pa Vas stoga pozivamo da na mail: vremeplovzhz@sirokibrijeg.info šaljete tekstove/informacije, kao i fotografije za koje vjerujete da bi mogle biti zanimljive pri kreiranju rubrike, a sve ono najzanimljivije što pošaljete vrlo rado ćemo iskoristiti da osvježimo i obogatimo ovu rubriku.
