Nakon zaoštravanja odnosa HOS-a i HVO-a, HZ Herceg-Bosna izdala je naređenje kojim se traži uhićenje svih zapovjednika HOS-a koji odbiju suradnju s HVO-om. U to vrijeme radile su se pripreme za operaciju Buru gdje je bila potrebna i suradnja HOS-a koja je do tada bila upitna zbog zbližavanja s Armijom RBiH.
HVO je od policije preuzeo sve kontrolne punktove u sklopu tog naređenja, a poseban režim kontrole uspostavljen je u Mostaru zbog ratne opasnosti. Nakon organiziranog sastanka Kraljevića i časnika Teritorijalne obrane BiH od strane Vinka Martinovića Štele, zapovjednika HOS-a u Mostaru, Kraljević se uputio prema Čitluku gdje je na današnji dan 1992. godine, pod nerazjašnjenim okolnostima došlo do paljbe između HVO-a i HOS-a u kojoj je stradala Kraljevićeva pratnja koju je činilo osam HOS-ovaca i Kraljević, jedan vojnik HVO-a, dok je drugi bio ranjen. Kraljević je trebao biti sproveden u Split gdje je trebao pristati na podređenost HOS-a HVO-u.
Blaž Kraljević je sahranjen u rodnom mjestu Lisice 13. kolovoza 1992. Vodstvo Hrvatske stranke prava ga je posmrtno unaprijedilo u čin krilnika, najviši čin u Hrvatskim obrambenim snagama.
Predsjednik Tuđman je, na prijedlog hrvatskog ministra obrane, Gojka Šuška i Državnog povjerenstva za vojna odlikovanja i priznanja, odlikovao je 3. prosinca 1996. Blaža Kraljevića odličjem koje se dodjeljuje svakomu poginulom borcu u obrani Hrvatske – Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom.
Kraljevićeva pogibija postala je objektom nagađanja, pa se tako za njegovu pogibiju okrivljuju brojne osobe. Mnogi za pogibiju Kraljevića krive Mladena Naletilića Tutu, zapovjednika Kažnjeničke bojne HVO-a.
Stanko Primorac i Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a BiH za pogibiju su okrivili i Vicu Vukojevića, hrvatskog ustavnog sudca. Međutim, Primorac je 2005. u svjedočenju u obrani generala Slobodana Praljka priznao da “nitko ne zna” kako je došlo do Kraljevićeve pogibije. I za samog Primorca neki sumnjaju da je posredno odgovoran za Kraljevićevu pogibiju, a zajedno s njim se okrivljuje i Ivica Lučić, povjesničar i bivši šef Sigurnosno informativne službe HVO-a. Za umješanost u pogibiju Kraljevića Dobroslav Paraga okrivio je i generala HVO-a Ivana Andabaka objašnjenjem da je neposredno ubio Kraljevića.
Zbog pogibije Blaža Kraljevića i ostalih njegovih suboraca, bilo je otvoreno više istraga. Odmah nakon pogibije, odvjetnik HSP-a Antun Miličević iz Makarske podigao je optužnicu protiv Brune Stojića, Valentina Ćorića, Mladena Naletilića i drugih pred Županijskim sudom u Zagrebu.
U rujnu 1993. Dobroslav Paraga je pred Međunarodnim kaznenim sudom za ratne zločine u Haagu podigao optužnicu protiv Vice Vukojevića, Mate Bobana, Mladena Naletilića, Ivana Andabaka i Brune Stojića, međutim, istraga nikada nije pokrenuta. Protiv istih je Paraga optužnicu 2000. podigao ponovno pred Županijskim sudom u Zagrebu, no ponovno istraga nije pokrenuta.
Stanko Primorac, kao zastupnik u Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je u kolovozu 2007. pozvao “sve federalne institucije, tužiteljstvo i sudske vlasti” da pokrenu istragu o Kraljevićevoj smrti. U listopadu 2009. Županijsko tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije saslušalo je Ediba Buljubašića, osuđenog ratnog zločinca i časnika HOS-a, u istrazi oko Kraljevićeve smrti. Istraga je pred Županijskim sudom HNŽ-a ostala otvorena do danas.U svibnju 2013. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu ponovno je otvorilo istragu i počelo sa saslušanjem svjedoka u Mostar.
Komemoracija za Blaža Kraljevića održava se svake godine na dan njegove smrti, 9. kolovoza. U sklopu toga održava se misa zadužnica za poginule u Kruševu i polaganje vijenaca. Komemorativne skupove redovno organiziraju Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine te Hrvatska čista stranka prava Bosne i Hercegovine.
OSTALI DOGAĐAJI NA DANAŠNJI DAN;
1980. – Crkva Sv. Petra i Pavla u Kočerinu, jedna od najljepših u BiH, je blagoslovljena 09. kolovoza 1980. godine.
Projektant je bio fra Pijo Nuić. Mozaik na zvoniku sa svetim Franjom uradio je poznati akademski kipar Ante Starčević. Njegovo je djelo i Buktinja Krštenja na ulazu u crkveno dvorište.
Cijelu gradnju organizirao je i vodio fra Petar Krasić uz svog pomoćnika fra Miju Pinjuha. Fra Mijo i fra Ivan Boras dovršili su radove: pokrili crkvu bakrom i uredili dvorište. Kamen temeljac za današnju velebnu crvu u Kočerinu, ponos svih Kočerinjana, postavio je tadašnji provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, fra Rufin Šilić, 29. lipnja 1976. godine.
1999. – Haaški optuženik Vinko Martinović Štela predan je Međunarodnom kaznenom sudu za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY). Djelatnici pravosudne policije iz zagrebačkog Okružnog zatvora, gdje je Štela bio pritvoren, predali su ga djelatnicima hrvatskog Interpola, koji su zajedno s njim sa zagrebačkog aerodroma redovnim letom “Croatije Airlinesa” poletjeli prema Amsterdamu.
Prema predviđenoj proceduri, na aerodromu Shiphol Štelu preuzimaju pripadnici nizozemskog Interpola i smještaju ga u pritvor u Haagu.
“Odlaskom Vinka Martinovića završen je postupak njegove predaje Haaškom sudu, koji je započeo donošenjem odluke Vlade o izručenju, u subotu 7. kolovoza” – kratko je kazala zamjenica ministra pravosuđa Snježana Bagić.
Podsjetila je i da se tijekom postupka o izručenju pred Županijskim sudom u Zagrebu Martinović odrekao prava na žalbu, te navela kako je spreman otići u Haag i izložiti svoju obranu pred ICTY-jem.
“Postupajući po navedenim odlukama Županijskog suda i Vlade, koji su odlučivali o izručenju, Ministarstvo pravosuđa i Interpol realizirali su te odluke, te je Vinko Martinović predan Haaškom sudu” – zaključila je Snježana Bagić.
2000. – Na drugoj sjednici Općinskog vijeća Ljubuški, za dopredsjednika Vijeća je izabran Alija Maksumić, vijećnik iz reda SDA. Njegov izbor rezultat je prijašnjih međustranačkih dogovora između HDZ-a, HSP-a, HKDU-a, SDP-a i SDA, u kojima je odbio sudjelovati HKDP.
Predstavnici HKDP-a, naime, čvrsto ostaju kod svojih stavova da je na travanjskim izborima uz blagoslov LIP-a, PIP-a i OESS-a, u Vijeće na nelegalan način izabrano pet vijećnika, pa su zbog toga odbili sudjelovati u međustranačkim dogovorima, kao i u izvršnoj vlasti i kod donošenja odluka u zakonodavnoj vlasti.
Umjesto vijećnika Markana Zelića, koji je izabran za općinskog načelnika, Vijeće je verificiralo mandat Sandri Bradvici, koja je položila vijećničku prisegu i tako postala novi vijećnik u Općinskom vijeću.
Na sjednici Vijeća izabrana su i četiri odbora: odbor za društvene djelatnosti u sastavu predsjednik Jozo Barišić, Ivica Boras, Milada Orman, Željko Koroman i Zlatko Matić; odbor za Statut, Poslovnik i propise u sastavu Tomo Lučić, predsjednik, Miro Hrstić, Ante Milas, Mladen Šimić i Ante Boras, članovi; odbor za gospodarstvo čine Sandra Bradvica, predsjednica, Mladen Nižić, Rade Kraljević, Radojko Nižić i Vinko Jelavić, članovi; odbor za proračun i financije čine Mladenka Odak, predsjednica, Ante Mišetić, Stipe Nosić, Tomo Grbavac, Željko Tomić, članovi.
2005. – Boravak predsjednika HSP-a i gradonačelnika Osijeka Ante Đapića u Ljubuškom iskorišten je za njegov susret s načelnikom općine Ljubuški Nevenkom Barbarićem. Na sastanku je razgovarano o mogućim oblicima suradnje Osijeka i Ljubuškog što su oba gradonačelnika poduprla.
“Predložio sam da Ljubuški uputi jedno pismo namjere prema gradu Osijeku da vidimo u kojim to oblicima grad Osijek može pomoći Ljubuškom” – kazao je po završetku sastanka Đapić.
Kao najvažniju oblast u kojoj bi se mogla ostvariti suradnja naveli su poljoprivredu.
Načelnik općine Ljubuški Nevenko Barbarić izrazio je uvjerenje da će uskoro doći do ponovnog sastanka na kojem će se razgovarati o konkretnoj suradnji do koje će sigurno doći. Ante Đapić je pozvao Barbarića u uzvratni posjet, izrazivši nadu da će Barbarić doći posebice stoga što u Osijeku živi veliki broj iseljenih Ljubušaka.
Po završetku sastanka Barbarić je Đapiću uručio Grb grada Ljubuškoga.
Pripremio: Danijel Ivanković
NAPOMENA: Poštovani čitatelji portala SirokiBrijeg.info ovim putem naglašavamo kako i svi Vi možete sudjelovati u kreiranju rubrike“Vremeplov ZHŽ-a”, pa Vas stoga pozivamo da na mail: vremeplovzhz@sirokibrijeg.info šaljete tekstove/informacije, kao i fotografije za koje vjerujete da bi mogle biti zanimljive pri kreiranju rubrike, a sve ono najzanimljivije što pošaljete vrlo rado ćemo iskoristiti da osvježimo i obogatimo ovu rubriku.
