Zdenko Ćosić o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti rada Vlade ŽZH

Predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić u intervjuu za Večernji list govori o financijskom stanju ove Županije, stabilizaciji proračuna i redovitom izmirenju obveza. Dotaknuo se i planova u sljedećoj godini te podsjetio na činjenicu da još uvijek ostaje ključni problem nepravedne raspodjele prihoda, o čemu ovisi kvaliteta života stanovništva ove Županije.

Ovaj sastav Vlade ZHŽ-a uskoro će napuniti tri godine mandata. Što je napravljeno u te tri godine i je li se moglo bolje?

– Nezahvalno je biti sam sebi recenzent, sam sebi ocjenjivač ili sudac. Bit će najbolje podsjetiti na probleme koji su prije tri godine bili svakodnevna tema – sindikati su stalno bili u štrajkovima upozorenja i pripremali se za generalni štrajk, majke su se vraćale s rodiljskoga dopusta, a da još nisu bile primile prvu rodiljsku naknadu, porezna su tijela prijetila blokadom računa, nismo imali asistente u nastavi, federalne vlasti odbijale su svaki razgovor o pravednijoj raspodjeli prihoda… Danas tih problema nemamo. Ostaje, istina, ključni problem nepravedne raspodjele prihoda, o čemu ovisi kvaliteta života naših građana. Netko bi rekao da su to normalne stvari. Točno! I mi kažemo kako je to normalno, ali podsjećamo na sve što je trebalo proći kako bismo postali “normalni”. Ako se uspoređujemo, onda se treba uspoređivati s onima koji su imali iste startne pozicije. Kao i u sportskom natjecanju – ako je netko krenuo na trkalištu djelić sekunde prije, rezultat se ne priznaje, utrka se ponavlja. Mi smo, po svim pokazateljima, u vrhu – odmah iza privilegirane Sarajevske županije.

Kakvi su planovi za iduću godinu koja je ujedno i izborna?

– Iduću godinu trebalo bi obilježiti znatno poboljšanje stanja u školstvu s obzirom na novi zakon koji ćemo imati do nove godine. Taj posao treba odraditi mirno i uz sudjelovanje svih zainteresiranih strana te maksimalnu otvorenost prema javnosti. Očekujem znatan pomak u školstvu kao što smo učinili pomak s novim kolektivnim ugovorima koji su bili preduvjet rješavanju problema u školstvu. Isto tako, iduće godine moramo riješiti preostale probleme vezane uz neprivatiziranu imovinu i mijenjati sustav subvencija našim studentima, odnosno transparentnije urediti odnose između naše županije i zajedničkih institucija.

Kakvo je financijsko stanje u proračunu ZHŽ-a?

– Sve bi ovo navedeno bilo nemoguće postići da nismo uravnotežili proračun. Prošlu smo godinu, to je već poznato, završili bez deficita i bez novih zaduživanja. Ukupne obveze su još velike, oko 50 mil. KM, ali je bitno da redovito podmirujemo proračunske obveze i postupno, ali kontinuirano vraćamo stare dugove.

Zbog činjenice da je ZHŽ u devet godina raspodjelom javnih prihoda dobio 54 milijuna KM manje nego što mu pripada, najavljivali ste tužbu prema FBiH. Što je s tom tužbom?

– Donijeli smo izmjene propisa kojima smo omogućili Županijskom pravobraniteljstvu angažirati vanjske stručnjake u cilju zaštite interesa naše županije. Nepravda koja nam je nanesena mora dobiti javnu potvrdu i stoga ćemo poduzeti mjere za zaštitu naših prava. Jedno je sigurno, tako ozbiljne aktivnosti nećemo politizirati niti koristiti kampanjski.

Pri Vladi ZHŽ-a otvoren je Ured za europske integracije. Koja je svrha tog ureda? Koristi li ZHŽ dovoljno novca iz pretpristupnih fondova?

– Vlada ZHŽ-a je odavno prepoznala značaj suradnje u okviru instrumenta pretpristupne pomoći za razdoblje od 2014. do 2020. Znamo da je potrebno uložiti i truda i sredstava za pripremu, planiranje i provedbu projekata. Stoga i jesmo osnovali Ured za europske integracije. Naš je Ured, u suradnji s Direkcijom za europske integracije u BiH, organizirao obuku o temi europskih integracija. Predstavnici svih županijskih i općih tijela uprave obuhvaćeni su tim programom. Važan dio obuke odnosio se upravo na pisanje i provedbu projekata, tzv. PCM ciklus. Dosadašnji projekti prekogranične suradnje uglavnom su realizirani kroz JU Razvojna agencija ZHŽ-a u suradnji s općinama. Vlada, također, uspješno surađuje s UNDP-jem u BiH na području strateškog planiranja kroz ILDP3 projekt. Kroz taj projekt također obučavamo ljude i jačamo kapacitete za pisanje i provedbu projekata IPA i drugih fondova.

ZHŽ sudjeluje u projektu energetske učinkovitosti. Koliko je objekata kroz taj projekt do sada obnovljeno, o kojim je objektima riječ i kolika su sredstva u pitanju?

– Kroz sporazum s UNDP-jem već godinama realiziramo projekte energetske učinkovitosti javih objekata u našoj županiji uz financijsko sudjelovanje 50% naših sredstava iz Fonda zaštite okoliša. Tako su u 2015. realizirana četiri školska objekta, u 2016. osam, a u ovoj godini također četiri. Osim spomenutih realiziranih projekata obnove i utopljavanja, dodatno imamo potpisane sporazume i provedene natječaje za pet objekata na području naše županije. Kao pilot-projekt koji je prethodio suradnji s UNDP-jem, u potpunosti smo financirali projekt utopljavanja zgrade u kojoj je smještena županijska Skupština i Vlada. Više od 20 objekata u kojima su smještene školske, socijalne ili zdravstvene ustanove dobilo je novo ruho kroz ovaj uspješno realizirani strateški projekt.

Za nešto manje od godinu dana u BiH će biti održani parlamentarni izbori, mislite li da će Izborni zakon biti izmijenjen do tada? Smatrate li da odluka Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića može spriječiti daljnju majorizaciju Hrvata u BiH?

– Usvajanje ili neusvajanje izmjena Izbornog zakona i scenarij nelegitimnih vlasti izravno su povezane pojave. Pitanje je političke volje brojnijih, odnosno spremnosti da ova zemlja stvarno krene putem normalizacije i napretka. Odbijanjem hrvatskih zahtjeva od političkog Sarajeva na vidjelo izlazi neiskrenost i hipokrizija politika koje javno zagovaraju europske vrijednosti i unutarnju stabilnost, a u stvarnosti sve čine da se zemlju trajno destabilizira. Zanimljivo je kako zašute u ovakvim situacijama i one, inače glasne, politike građanske provenijencije i oni baštinici vrijednosti ZAVNOBiH-a. Odjednom BiH ne mora biti zemlja ravnopravnih naroda. Oni po potrebi ožive ZAVNOBiH samo zato kako bi ga još jednom “ubili”. Ustavni sud, ako nije instrument njihove politike, također gubi na svojoj težini. U ovoj zemlji ne postoji autoritet institucije koji nije doveden u pitanje. Najglasniji državotvorci su najveća opasnost za ovu zemlju. Hrvati, kao najmalobrojniji narod, ostali su jedini zagovornici vrijednosti na kojima BiH može opstati. Bojim se da to nije dostatno. Iza predstave za javnost koju nam priređuju iz Sarajeva, sve više na vidjelo izlazi skrivena politika bošnjačkih i srpskih vođa iz osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća, a koja vidi rješenje u podjeli Bosne i Hercegovine na srpski i muslimansko-bošnjački dio. Vrijeme je za razmišljati o posljedicama tih politika.

Ulaskom RH u EU većem broju stanovništva ZHŽ-a otvorena je prilika za zapošljavanje u inozemstvu, posebice u Njemačkoj. Imate li podatke koliko se ljudi iselilo i iz koje općine je iseljavanje najmasovnije? Ima li Vlada strategiju kako zaustaviti iseljavanje?

– Bilo bi pogrešno tim pitanjem manipulirati u političke svrhe. Često čujemo površne političke izjave o iseljavanju i povezivanje toga procesa s aktualnim političkim stanjem ili ovom ili onom strukturom na vlasti. Ako je nešto sigurno, sigurno je da nemamo političke iseljenike. Znamo da ta pojava nije ni prisutna samo na našim prostorima. Val migracija zahvatio je cijelu jugoistočnu Europu nakon proširenja EU, i to u milijunskim brojkama. Jedini način “borbe” su podizanje kvalitete života, otvaranje investicijama i nova radna mjesta. Svako politiziranje ovoga pitanja dodatno inficira javnost i otežava stanje. Sve razine vlasti mogu i moraju učiniti da ovi prostori postanu privlačni ulagačima i poduzetničkim idejama. U našoj županiji bilježimo iz godine u godinu porast broja zaposlenih. Usporedno s tim trendom trebao bi padati i broj onih koji će bolju bučnost, odnosno bolju plaću, tražiti daleko od zavičaja.

Marija Medić Bošnjak / Vecernji.ba