Zbog hercegovačkog tajkuna iz Posušja, Hrvatska će skuplje plaćati struju!

Iako se prije svega nekoliko mjeseci premijer Andrej Plenković zaklinjao da do poskupljenja električne energije neće doći, nedavno održana sjednica Vlade na kojoj je odluka o poskupljenju ipak donesena pokazala je da u ovoj maloj zemlji za velike političare istima vjeruju tek naivci, piše portal Dnevno.hr.

Naime, poskupljenje električne energije, građani će suprotno uvjeravanjima gotovo svih ministara itekako osjetiti. A kako svaka priča u Hrvata vezana uz politiku mora imati dublju pozadinu, tako je to i s ovom trakavicom oko poskupljenja struje. Do poskupljenja električne energije dolazi zbog povećanja nameta za obnovljive izvore energije, a najveći dio naknade otići će u džepove investitora u vjetroelektrane.

Posla i za DORH

Možda bi ovo bila hvalevrijedna i ekološki osviještena priča, da se u nju još lani nije uplelo Državno odvjetništvo zaplijenivši sve ugovore prema kojima je Ministarstvo gospodarstva dodijelilo izdašna sredstva investitorima u vjetroelektrane. Bivši ministar Tomislav Panenić prozivao je u to vrijeme svojeg prethodnika Ivana Vrdoljaka zbog pogodovanja, a poseban akcent stavljen je na ugovor za najveću vjetroelektranu Krš-Pađene. Riječ je o ulaganju koje godinama priprema tvrtka C.E.M.P. čiji je vlasnik Milenko Bašić iz Posušja, a cijela se igra odvija preko tvrtke Lager.

Koncem 2013. godine, ministarstvo je odobrilo dodatnu kvotu od 42 megavata, a prema računici, kada se vjetroelektrane izgrade dobit će 300 milijuna kuna više od naknade koju plaćaju svi građani, ali i gospodarstvo. Zgodno je spomenuti i to da sada C.E.M.P. mijenja projekt i osigurava drugačiji tip vjetroagreganata, trebali bi biti veći, jači i drugačije raspoređeni jer bi ih bilo manje. Ministarstvo zaštite okoliša kojim je tada ravnao Mostovac Slaven Dobrović izdaje naredbu da moraju napraviti postupak procjene etjecaja na ekološku mrežu, a rješenje im se izdaje u ožujku dok je još na snazi bila vlada Mosta i HDZ-a.

Iako su već trebali početi ulagati, spomenutoj tvrtki izrada studije oduzela bi godinu dana vremena, čime bi izgubili pravo na dio ulaganja, jer da bi ih dobili do konca ove godine trebaju izgraditi 50 posto ulaganja. No, koncem srpnja isto ministarstvo poništava svoje rješenje, a tvrtka biva oslobođena dodatne obveze. Valja znati kako je Mostovca u to doba zamijenio HDZ-ov Tomislav Ćorić pa iz Mosta sve glasnije progovaraju o pogodovanju HDZ-a ovom hercegovačkom poduzetniku, a sve to na uštrb građana.

Sukob HDZ-a i Mosta

”Novim rješenjem ide se na ruku investitoru u vjetroelekrane Krš Pađene koji će dobiti od hrvatskih građana više od 4,5 milijardi kuna poticaja”, govore Mostovci u svojem priopćenju nastavljajući napad na Vladu konstatacijom da se dizanjem naknade za obnovljive izvore energije od građana godišnje prikuplja milijardu kuna, od kojih će najveći dio otići upravo za spomenuti projekt. Brojke kazuju da ćemo u svakom kilovatsatu umjesto 3,50 kipa naknade, s prvim danom rujna plaćati 10,50 lipa, a iako se to ne čini mnogo prosječno kućanstvo u našoj zemlji troši oko 3300 kilovat sati. Na sve to treba dodati i PDV, a kada se sve zbroji, računi za prosječnu mjesečnu potrošnju bit će uvećani za najmanje 21,70 kuna. Godišnje je to oko 261 kunu više, dok je u Dalmaciji potrošnja još i veća pa će u tome kraju računi logično porasti još više.

Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, koje vodi Tomislav Ćorić (HDZ), ipak tješe građane da će plaćati manje nego lani. Inače, u cijeni struje sami plaćamo trošak, odnosno, cijenu električne energije. Potom trošarinu, naknadu, zelenu naknadu za obnovljive izvore i porez. Kada pak govorimo o vjetroelektranama, treba napomenuti da su one u Europskoj uniji postale kako velik, tako i unosan biznis i to onoga trenutka kada je postavljen cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova za 40 posto do 2030. godine. Stoga ne iznenađuju podaci da su trećina svih novih elektrana postavljenih do 2000. godine, upravo vjetroelektrane, koje su pretekle hidroelektrane postajući time treći najveći izvor električne energije u EU. U vjetroelektrane je primjerice, u 2015. godini investirano 26,4 milijarde eura privatnog kapitala, a Hrvatska također u ovom slučaju slijedi europsku praksu pa se tako u zadarskom zaleđu govori o investiciji teškoj 80 milijuna eura.

Mutni poslovi, mutni likovi

A ondje gdje se u Hrvata vrte milijuni, vrte se i mutni poslovi i još mutniji likovi. U posljednjih nekoliko mjeseci čak se dva puta dogodilo da je netko lažno ovršio tvrtke koje se bave gradnjom vjetroelektrana u našoj zemlji, čime su one oštećene za višemilijunske iznose. Ovršena je tako prvo tvrtka Eko u iznosu od 33 milijuna kuna, a vlasnik tvrtke RH promet tada je osumnjičen da je prvotno krivotvorio dokumentaciju prema kojoj ima određene poslove s tvrtkom Eko, premda istih nije bilo.

Temeljem tako lažirane dokumentacije i ugovora o poslovanju, osumnjičenik je sastavio neorginalno rješenje o ovrsi iz kojega proizlazi da mu tvrtka Eko duguje 33 milijuna kuna, rješenje je ovjereno krivotvorenim pečatom javnog bilježnika s klauzulom pravomoćnosti. Na osnovu takve dokumentacije zatražio je od Fine da se ovrši Eko, što je Fina bez provjere i provela prebacivši taj iznos s računa tvrtke Eko na račun RH Prometa. Prevarant je ubrzo uhvaćen, ali tu pričama ovoga tipa nije kraj jer je po istom principu pokradena tvrtka Acciona energija i WP Enersys koje u Hrvatskoj grade vjetroelekrane u iznosu od skoro 50 milijuna kuna. Acciona energija ovršena je za 25 milijuna kuna, od kojih su kradljivci digli dva milijuna, dok je ostatak blokiran.

Transakcija s bankovnog računa WPD-a stopirana je u zadnjem trenu, ali do ovršenog novca tvrtka nije mogla doći, sve dok nije dokazano da su dokumenti ovrhe i fakture za fiktivne poslove lažni. Ovakve afere događaju se i na višim razinama, ali o njima se, naravno, do sada nije odveć glasno govorilo. Tako je svojedobno vlada Zorana Milanovića u hitnu proceduru progurala prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije, na što se oglasila ORAH-ova tadašnja zastupnica i nekadašnja ministrica Mirela Holy, govoreći da tim prijedlogom Zakona vlada pogoduje pojedinim tvrtkama i interesnim lobijima, bliskim neposrednom vrhu vlade, posebno ističući tvrtku hercegovačkog tajkuna.

Upravo njih spominje i bivši potpredsjednik Milanovićeve vlade Radimir Čačić u jednom od svojih razgovora za Jutarnji list. Tvrdi u tome razgovoru Čačić da je Vlada (Milanovićeva) poslovima oko vjetroelekrane oštetila državu za oko 910.000.000 kuna, ugovorom s Cempom, potpisanim krajem prosinca 2013.godine, odnosno, 24 sata prije no što će početi vrijediti nova tarifa od 53 umjesto dotadašnje 71 kune oo KWH. To je tvrtki CEMP osiguralo 65 milijuna kuna više svake od narednih 14 godina, na koliko je ugovor i bio potpisan. Drugim riječima, Čačić tvrdi da se otkup vjetroenergije od planiranih 400 MW povećao na neodrživih i bespotrebnih 744 MW.

Uz poslovne prihode HEP-a, koji cvjetaju, teško je zdravom razumu objasniti zašto se doista ponovno udara po džepu građana, stara narodna kaže ”gdje ima dima, ima i vatre”. Kada je o poskupljenju struje riječ oko Plenkovićeve vlade ozbiljno se zadimilo, a hoće li uspjeti ugasiti požar ili će vjetroelektrane, biti prva velika afera njegove Vlade ostaje za vidjeti.

Iva Međugorac / Dnevno.hr