Oslobađanje od carina za uvoz opreme za proizvodnju, povoljnije bankarske garancije, pojednostavljena procedura prijave PDV-a elektronskim putem, podizanje praga za ulazak u PDV sistem, su neke od olakšica koje bi privreda u BiH mogla da dobije usvajanjem novog Zakona o PDV-u i punom primjenom Zakona o carinskim politikama. Miro Džakula, prvi čovjek Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) kaže da očekuje da bi privreda dio benefita od primjene tih zakona mogla već osjetiti u ovoj godini, a da bi naredne godine na snazi trebale biti sve olakšice koje bi domaće privrednike učinile konkurentnijim.

SWOT: Sa nestrpljenjem se očekuje novi Zakon o PDV-u. Koje bi novine on trebao donijeti?

DŽAKULA: Kada je u pitanju Zakon o PDV-u, uprava je napravila potpuno novi zakon s obzirom da postojeći nije usklađen sa 112. direktivom Vijeća Europe. Napravili smo prijedlog koji ide prema Upravnom odboru UIO i dalje prema Vijeću ministara i Parlamentu. Uprava je napravila onaj dio posla koji je trebala učiniti i ja se nadam se da će biti razumjevanja da se taj zakon usvoji po ubrzanoj proceduri obzirom da BiH teži ka EU.

SWOT: Građane sigurno najviše zanima, da li se predviđa uvođenje više stopa PDV-a?

DŽAKULA: Mi smo išli sa prijedlogom da ostane jedna stopa PDV-a i to ista kao i dosad od 17 posto. Mnogo je bilo kritika jedne stope, ali mi u upravi smatramo da je jedna stopa idealna kao i njena sadašnja visina, ali ćemo biti spremni i na više stopa ako politika tako odredi. Dakle, 112. direktiva Vijeća Europe je zadala svakoj državi parametre koji se moraju poštivati, a svaka država zasebno ima Zakon o PDV-u gdje ona samostalno određuje koja će stopa biti.

SWOT: Da li će taj zakon tretirati prag za visinu ulaska u PDV sistem?

DŽAKULA: Mislim da ćemo tu morati povećati iznos za prag registracije, jer je postojeći iznos premali (50.000 KM op.a) i ostavlja mogućnost i prostor svim onima koji se žele prijaviti u sustav PDV-a da imaju tu mogućnost ali pokazatelji i analize koje smo radili nam ukazuju da je previše tih obveznika i da bi trebali prag podići barem za iznos na 100.000 KM.

SWOT: Procedura registracija puduzeća je u velikoj mjeri ubrzana. Međutim, veliki broj ljudi se žali na dug period čekanja za dobijanje PDV broja. Da li se i kada može rešiti taj problem?

DŽAKULA: Dijelim vaša razmišljanja, ali se ne bih u potpunosti složio. Uredni obveznici, kad uredno popune obrazac za registraciju i kad imaju urednu dokumentaciju i prijavljeno sjedište, oni se vrlo brzo registriraju u sustav PDV-a. Ali ako vi navedete adresu gdje vam je sjedište tvrtke, a naši zaposlenici odu i na tom mjestu utvrde da nema tvrtke, onda dozvolite i da uprava sebi zadrži pravo da zaustavi tu registraciju i to sve u cilju preveniranja budućih mogućih nezakonitih radnji koje će imati za svrhu neplaćanje ili izbjegavanje plaćanja.

Isto tako ima mnogo onih koji su imali tvrtke koje su ostale dužne ili onih protiv kojih se vode postupci. Dakle vrlo se brižno mora voditi računa o obveznicima koji ulaze u sustav PDV-a, jer kad date nekom pravo da koristi pravo na odbitak ulaznog PDV-a i na sve druge benefite koje dobija zakonom onda morate dozvoliti da taj bude dobro kontroliran.

SWOT: Da li će i kad konačno postati moguće podnošenje PDV prijave elektronskim putem?

DŽAKULA: Mi smo bili spremni i prije dvije godine za elektronsko podnošenje PDV prijava, ali nas je zakonska regulativa u BiH u tome spriječila. Nadam se da će u 2018. elektronska komunikacija sa upravom biti omogućena. Kroz naš novi porezni softer ćemo imati sve one elemente koje trebamo da imamo kako bi vodili jednu proaktivnu poreznu politiku. U smislu registracije obveznika, provere obveznika, faktura obveznika i itd….

SWOT: Jedan od bitnih zakona koji je trebao da počne sa primjenom je Zakon o carinskim politikama. Zašto se sa njim kasni?

DŽAKULA: Na to vam samo mogu reći Zakon o elektronskom potpisu. Pogledajte kad je usvojen, a tek smo nedavno dobili pravilnik i one mahanizme koje bi trebali dobiti da se cjelokupna ta aktivnost završi. Mi ćemo to završiti s 2018. godinom, to je izuzetno složen proces odnosno pokrenuće sve te aktivnosti kada je u pitanju novi zakon o carinskoj politici u BiH i provedbeni propisi. Mislim da ćemo 1. 1. 2018. krenuti sa njim. Sad da li je ili nije probijen rok, ja to ne bih tako gledao. Ja odgovorno tvrdim da će UIO provedbene akte završiti prije nego što su takvi provedbeni propisi doneseni u svim drugim zemljama.

SWOT: Šta će taj zakon konkretno značiti za privrednike kada počne njegova primjena?

DŽAKULA: Benefiti su apsolutna usklađenost sa regulativom u EU. Taj je zakon apsolutno usklađen sa istim zakonskim regulativama EU. Vi znate da je EU jedno carinsko područje, drugo carinsko područje je BiH koja je svoju zakonsku regulativu uskladila sa zakonima u EU. Iza tog zakona idu provedbeni propisi, a u provedbenim propisima se daju sve one mogućnosti i svi oni benefiti za poslovnu zajednicu koji treba da se koriste da bi im se olakšao rad. Šta hoćemo da kažemo. Evo vi već imate jednu carinsku garanciju za cijeli prostor, što je veliko olakšanje. Isto tako mi smo omogućili da imamo trasirane mjenice kao osiguranje plaćanja za lon poslove u BiH. Sad idemo korak dalje pa ćemo isto tako omugućiti da se trasirana mjenica koristi kao osiguranje plaćanja da bi se mogli uvoziti određeni kalupi i strojevi koji nisu u vlasništvu tvrtke BiH, a u kojima će se proizvoditi određeni proizvodi u BiH. Time ćemo poslovnoj zajednici na godišnjoj razini, prema procjenama, uštediti između osam do 10 milijuna konvertibilnih maraka koje je poslovna zajednica davala bankarskom sektoru samo za osiguranje plaćanja putem garancija.

SWOT: Da li to znači i oslobađanje od carina za uvoz opreme koja će se koristiti u proizvodnji?

DŽAKULA: Apsolutno, dakle cjelokupnu proceduru svih provedbenih propisa uprava šalje onim institucijama koje su zainteresirane za tu proceduru. Svi oni trebaju upravi da dostave povratne informacije, prijedloge i sugestije i samo tako usaglašen dokument ide na UO UIO koji ga dalje prosljeđuje Vijeću ministara.

SWOT: Kad se privrednici mogu nadati tim dobrim vijestima?

DŽAKULA: Kada je u pitanju ovo o čemu sam govorio vezano za oslobađanje od osiguranje carinskih garancija za uvoz kalupa i opreme, okvirno se može očekivati u narednom periodu od dva mjeseca. Uprava je sa svoje strane učinila sve i čini sve, da koliko je god moguće omogući poslovnoj zajednici što kvalitetnije poslovanje kako bi mogli biti konkurentni i sa onim gospodarstvenicima koji se bave time i u zemljama u okruženju. Poznat je stav uprave da ona želi partnerski odnos sa svim urednim poreznim obveznicima.

SWOT: Vidimo da se vodi velika politička borba oko Zakona o akcizama. Međutim, malo se govori o tome šta bi taj zakon konkretno trebao donijeti. Ako isključimo tu političku komponentu, da li nam možete reći koje su to novine u pitanju koje se tiču ovog zakona?

DŽAKULA: Kao što je poznato taj Zakon o trošarinama ili akcizama je jedna od preduvjeta koje je MMF stavio pred vlasti u BiH sa ciljem da se bez tog zakona ne može nastaviti druga tranša pomoći MMF-a. Ovdje se radi isključivo na izmjeni Zakona o akcizama odnosno trošarinama kada je u pitanju promet nafte i naftnih derivata, gdje bi više prikupljenih sredstava išlo za razvoj autoputeva a dio za cestovnu infrastrukturu i u FBiH i u RS.

SWOT: Kad smo već kod akciza, svaka promjena akciza odražava se na prihode. Međutim praksa je pokazala da povećanje zna da napravi kontra efekat. Tako je prema analazama koja je radila UIO vidljivo da je povećanje akcize na duhan smanjilo prihode. Da li se i o takvim stvarima vodi računa kada se radi na izmjeni akciza da bi se postigao što bolji efekat?

DŽAKULA: Kada je u pitanju što kvalitetniji efekat postavlja se prije svega pitanje cjelokupne porezne politike u BiH, bilo da se radi o direktnim ili indirektnim porezima. Posebno želim istaći da je UIO institucija koja prikuplja prihode i koja nema mogućnosti da utiče na zakonsku regulativu. Dakle projekcije postoje ali je vrlo teško procjeniti sveukupne efekte određenih izmjena poreznih stopa, a i politika.

SWOT: Sam rast akciza povećava i crno tržište. Koliko je tu važna kordinacija svih nivoa vlasti kako bi se to spriječilo?

DŽAKULA: Kada je u pitanju suzbijanje crnog tržišta to je u nadležnosti Uprave, ali isto tako i svih drugih entitetskih inspekcija, a ja tu ne vidim neke velike rezultate ili da je javnost obavještena da su suzbili crno tržište. Kada je u pitanju crno tržište duhana i duhanskih proizvoda ono je postojalo od kad je postanka svijeta i Uprava poduzima sve što treba poduzeti i ovom prilikom pozivamo sve koje imaju neka saznanja o crnom tržištu da nas o tome obavjeste i da mi to preveniiramo. Ali isto tako treba reći i činjenicu da politika dodatnog oporezivanja akcizama u BiH možda zahtjeva određene izmjene odnosno određene restrikcije povećanja stopa. Znate, kada imate tako visoku cijenu imate mogućnost većeg crnog tržišta. Pogotovo je BiH sa okruženjem ovakvim kakvim je izložena pokušajima krijumčarenja svih tih proizvoda. Poznato je da su druge zemlje u okruženju izložene tome, a isto je tako poznato da cijena u BiH nije adekvatna cijenama u EU.

Novo sjedište

SWOT: Da li je u planu da uprava dobije novo sjedište?

DŽAKULA: Uprava je već do sad dva puta upućivala zahtjev da kupi poslovni prostor i ja moram konstatirati da nažalost nije bilo ponuda objekata koji bi zadovoljili kriterije uprave. Uprava u Banjaluci ima svoj središni ured, regionalni centar u kojem danas ljudi rade na tri adrese u vrlo lošim uvjetima za uposlenika institucije koja prikuplja prihode za sve proračune u BiH. To je jedna od permanentnih zadaća uprave koju ćemo u narednom teriodu rešavati.

Rast prihoda ne prati rast BDP-a

SWOT:Kako ste zadovoljni visinom prikupljenih prihoda u 2016. godini i kakvi su trendovi u 2017.

DŽAKULA: 2016. godina je ponovo bila rekordna. Mi od 2011. godine svake godine postavljamo rekorde. Trend je takav, ali nije usuglašen sa trendom rasta BDP-a. Mi smo u 2016. godini imali 4,62 posto rast prihoda, a BDP je bio 1,8 posto.

SWOT: Kako objašnjavate tu razliku?

DŽAKULA: Odgovornost svih zaposlenih, transparentnost u radu uz stalni nadzor isporučuje ovakve rezultate svim nivoima vlasti u BiH. Činjenica da je na godišnjoj razini naplaćeno 200 milijuna KM više nam daje za pravo da budemo djelomično zadovoljni, jer prostora za napredak ima.

Kad je u pitanju 2017. godina imamo 21 milijun KM više u odnosu na prva dva mjeseca 2016. što je solidan pokazatelj. Ipak, ja se zalažem za opreznost u svakom slučaju, kad je u pitanju planiranje prihoda i restriktivnost, jer je mnogo pametnije planirati manje, a ostvariti više, nego planirati više, a ostvariti manje.

Rade Šegrt / Swot.ba